Model obitelji u katekizamskoj književnosti

Croatica et Slavica Iadertina, 2009

Što je obitelj? U tekstu će se pokušati obraditi tema obitelji u djelima suvremene ruske spisateljice Ljudmile Ulicke. Njezina su djela često definirana kao "obiteljske sage" jer je tema obitelji jedna od najprisutnijih u njezinim romanima i novelama. Mjesto i vrijeme obitelji najznačajnija su sjecišta koja nam daju mogućnost da se pokuša odgovoriti na pitanja: što je obitelj, tko obitelj čini, kada se ona okuplja, tko su njezini članovi i sl. Budući da suvremena obitelj kakvu opisuje Ulicka, često dokida "srodstvo po krvi", u njezinoj je prozi često riječ o "srodstvu po izboru". Tekst će stoga pokušati pokazati da je slučaj postao važniji od determinizma, što odgovara općim postavkama postmodernističke proze. Ključne riječi: obitelj, porodica, vrijeme obitelji, mjesto obitelji, krvno srodstvo, srodstvo po izboru Citiramo li rječnike, naići ćemo na vrlo srodne definicije obitelji: "obitelj je ukupnost bliskih rođaka koji žive zajedno" (Dal', 2003) ili "zajednica roditelja s djecom i drugima u istom kućanstvu" (Anić, 2000). Obitelj se definira i kao "mala grupa osnovana na braku ili krvnom srodstvu, čiji su članovi povezani zajedništvom svakodnevice, uzajamnom moralnom odgovornošću i uzajamnom pomoći" (BCÈ, 2005) ili, kako definira Opća enciklopedija, obitelj je "osnovna društvena zajednica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, obično roditelja i djece, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije" (Opća enciklopedija, sv. 6, 1980). U svima ovim definicijama uočavaju se dva osnovna elementa: rodbinska veza i zajednički život. U brojnim pak sociološkim analizama koje se bave pitanjima obitelji, obitelj je definirana kao: "kolijevka čovječanstva", "veza biološkog i socijalnog", "dio 1 Ovaj je tekst nastao kao odgovor na temu Međunarodne filološke konferencije održane u Sankt-Peterburgu 2006. godine te je u ovome obliku znatno proširena i dopunjena verzija referata pročitanoga na spomenutoj konferenciji od 13. do 18. ožujka iste godine pod temom: "Sem'ja i ee raspad. Determinizm i slučajnost' v proizvedenijah Ljudmily Ulickoj" i teksta objavljenoga pod tim naslovom u zborniku Materialy XXXV Meždunarodnoj filologičeskoj konferencii. Istorija russkoj literatury, 2006.

Anafora, 2016

The study explores the way Sándor Márai's novel entitled Féltékenyek (The Jealous Ones) has modernized the anecdotal tradition of the 19th century Hungarian literature. In addition, it aims to point out the one-sidedness of the approach that considers anecdotal narration old-fashioned in the context of modern literature. The major assumption of the study is that Márai applies anecdotal familiarity as an expression of commonly accepted values of the bourgeois way of life. This concept of familiarity primarily differs from its 19th century version characterized by intimate informality in being more abstract, more intellectual and more formal.

Ljetopis Socijalnog Rada, 2023

The aim of this paper is to determine adolescents' family life satisfaction and to investigate whether there are differences in adolescents' family life satisfaction depending on the personal characteristics of the study participants (gender, age) and family characteristics (family structure, education and employment of parents). The study involved 10,138 students from all grades of high schools from five major Croatian cities: Zagreb, Osijek, Split, Pula, and Varaždin. The quota sample was stratified with respect to three Croatian secondary school programs, three-and four-year vocational schools and grammar schools, and individual orientations within each of the schools. In the total sample, 47.5% were young men (N = 4,595) and the mean age was Mage = 16.2 (SDage = 1.16). Of the total number of participants, 4.5% (N = 456) did not report their gender. The results show that there are differences in adolescents' family life satisfaction in terms of gender, age, living with both parents or one parent, and parents' educational and work status. The results point to the need for a timely implementation of effective parenting skills programs and preventive interventions aimed at the family or parents, considering the gender of adolescents. Low levels of parental education and unemployment are associated with lower levels of adolescents' satisfaction with their family life. Systematic investments through national policies and programs that increase opportunities for (lifelong) education and employment for parents seem to be important for investing in the quality of the family environment.

The paper shows the results of an analyses of anthroponymic resources kept in the registers of the Catholic parish Miholjac in the 18 th century. Clear references are made into the frequency of assigning individual personal names to male and female children, to the most frequently assigned male and female names. The analysis indicates a relatively limited name corpus and an expressed name entropy during the whole observed period. All the names in the parish baptismal registers were recorded in the contemporary official language, Latin; all of them were Christian names.

1999

Nova prisutnost, 2022

Posljednjih desetljeća u brojnim crkvenim dokumentima, izjavama papa, biskupskih konferencija i pojedinih biskupa dekonstrukcija rodnih stereotipa tumači se kao destrukcija kršćanske antropologije. Za razliku od toga, postoje dokumenti i izjave u kojima se crkveno učiteljstvo ograđuje od biološkog determinizma te dopušta dekonstrukciju rodnih stereotipa, ali bez dovođenja u pitanje muško-ženske prirode na kojoj se temelje. U drugom dijelu članka prikazat ćemo da se (de)konstrukcija katoličke antropologije trajno događa i da ne vodi do razaranja i negiranja ljudske prirode već do shvaćanja procesa koji su utjecali na način na koji se muško-ženska priroda definirala. Na taj način se otvaraju mogućnosti za daljnji razvoj teološke antropologije u interdisciplinarnom znanstvenom pristupu. Koliko se sa stereotipnim izjavama o ženama i muškarcima slažu religiozni katolici koji pohađaju vjerske obrede analiziramo na temelju podataka prikupljenih u istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2018. g...

Medicina Fluminensis, 2022

Sažetak. Cilj: Cilj ovog rada je analizirati obilježja obiteljskog okruženja, uključujući zaštitne i rizične čimbenike djece uključene u psihijatrijski tretman zbog poteškoća mentalnog zdravlja. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na kliničkom uzorku od 112 sudionika-56-ero djece u dobi od 12 do 19 godina te 56 njihovih roditelja/skrbnika. Uz obilježja roditelja/ skrbnika, ispitani su rizični i zaštitni čimbenici u obitelji te čimbenici rizika vezani uz karakteristike djeteta te karakteristike obitelji. Ciljane varijable ispitane su Upitnikom obiteljske otpornosti te Listom za procjenu razvojnih rizika djeteta koja se sastoji od procjene obiteljskih okolnosti i obilježja roditelja kao čimbenika razvojnog rizika djeteta te procjene obilježja djeteta i njegovog ponašanja. Uz to, prikupljeni su i podatci iz anamneza vezani uz kliničke dijagnoze djece te etiologija specifičnog poremećaja kod svakog uključenog djeteta. Studija je provedena u okviru projekta "Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija-"FamResPlan" (HRZZ IP-2014-09-9515). Rezultati: Obitelji djece s poteškoćama mentalnog zdravlja karakterizira izostanak podrške okoline, prisutnost emocionalnih poteškoća roditelja zbog obiteljskog stresa te psihička bolest ili, pak, neliječena psihička bolest roditelja. Od 56-ero djece uključene u istraživanje 49-ero je imalo internalizirane probleme, a sedmero mješovite internalizirane i eksternalizirane probleme. Zaključci: Obilježja obitelji djece uključene u psihijatrijski tretman sugeriraju da je potrebno osigurati prikladnu i sveobuhvatnu podršku roditeljima u ranoj dječjoj dobi kako bi se prevenirali kasniji poremećaji mentalnog zdravlja djece i mladih.

Književni jezik

This paper analyzes the Preslavisms in the text of Kopitar’s Gospel, a Bosnian Church Slavonic manuscript from the second half of the 14th century. The sporadic presence of the lexicon from the second redaction of the Slavonic translation of the Gospel (T2) in Kopitar’s manuscript raised the important question of the origin of the younger template used by the scribe of this codex. The comparative analysis showed that, in addition to the main template belonging to the tradition of the first redaction (T1), the scribe also used a control template with an updated Jurjevsko-Mstislav type vocabulary. The control template is close to the textual tradition of the second editorial board, whose testimonies are found in numerous East Slavic and South Slavic manuscripts.

Kroatologija: časopis za hrvatsku kulturu, 2016

Филолог – часопис за језик књижевност и културу, 2020

Rad se bavi analizom srpskih i španskih poslovica i izreka o braku iz sociolingvističke perspektive, a korpus koji analiziramo prikupljen je iz zbirki poslovica i onlajn baza. Sociolingvistička analiza paremija koje se bave temom stupanja u brak i odlučivanja o adekvatnom bračnom partneru/partnerki, kao i poželjnim okolnostima i ljudskim osobinama, pruža sliku muško-ženskih i bračnih odnosa u srpskom i španskom društvu. Paremije su odabrane kao predmet analize imajući u vidu da oslikavaju društvene i kulturne ideje naroda koji ih koristi i sadrže informacije o ponašanju i načinima razmišljanja određene zajednice, što omogućava da uvidimo kulturne modele formirane oko različitih tema. Analiza paremija o poželjnim osobinama i vrlinama žena prilikom stupanja u brak, kao i o ulogama muških članova porodice zaslužnih za donošenje odluka o braku, potvrđuje postojanje patrijarhalnog kulturnog modela i tradicionalan karakter srpskog i španskog društva i kulture, koji se zasniva na hijerarhijskoj muško-ženskoj društvenoj organizaciji. Žene su ograničene na privatni domen, ostaju u okviru kuće i porodice, poželjno je da budu vredne, štedljive, poslušne i da nose miraz. Cilj ovog rada je da osvesti kulturno i jezičko nasleđe u vidu poslovica i izreka na srpskom i španskom jeziku jer ono predstavlja jedan od načina legitimizacije i održavanja – na hijerarhiji moći zasnovanih – rodnih odnosa.