Prijeđi na sadržaj

Satori

Izvor: Wikipedija
Dio serije članaka na temu
Budizam


Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake bića
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma · Nesopstvo

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Satori je japanski termin za naglo probuđenje, koji se posebno koristi u zen budizmu.

U zenu je satori stanje Budinog uma, čista svest, bez mentalnog opažanja, pronicanje u sopstvenu prirodu budastva, suštinska mudrost (prađna)[1]. Satori predstavlja iskustvo koje je potpuno nemoguće opisati ili saopštiti. To je ostvarenje čoveka u njegovoj psihičkoj sveukupnosti. Ako se ovo iskustvo može okarakterisati, bilo na mentalnoj ili emotivnoj ravni, to onda nije satori[2].

Mahajanistička Lankavatara-sutra opisuje to kao „stanje u kojem svest oplemenjena mudrošću zahvata sopstvenu unutrašnju prirodu“. U zenu se satori često postiže meditativnom koncentracijom na koan.[3]

Etimologija

[uredi | uredi kod]

Japanski termin satori je ekvivalent sanskritskom sambodhi (samobuđenje).[4]

Primeri

[uredi | uredi kod]

Kad je Tokusan spoznao istinu zena, smjesta je izvadio sve svoje komentare Dijamantne sutre, nekad jako cijenjenje i smatrane neophodnima da ih je morao nositi gdje god bi išao, pa ih zapalio i pretvorio rukopise u pepeo. Uzviknuo je: "Ma koliko da je duboko znanje zakučaste filozofije, ono je poput vlasi kose koja leti kroz golemo prostranstvo svemira. Ma koliko da je važno čovjekovo iskustvo u svjetovnim stvarima, ono je poput kapi vode bačene u neizmjeran bezdan."[5]

Tumačenja

[uredi | uredi kod]

D. T. Suzuki smatra da se cilj zen discipline sastoji od zauzimanja novog gledišta za pomatranje suštine stvari.[6] Ovo zauzimanje novog gledišta zove se satori. Bez njega nema zena, jer život zena počinje s "otvaranjem satorija". Satori se može definirati kao intuitivni uvid, za razliku od intelektualnog i logičkog razumijevanja. Kakva god da je definicija, satori znači razotkrivanje novog svijeta dosad neopaženog u konfuziji dualističkog uma.[6]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Trevor O. Ling, Rečnik budizma, Geopoetika, Beograd 1998.
  2. H. Dumoulin, Zen Buddhism (1963). pp. 273 ff.
  3. Filozofijski rečnik, Matica Hrvatska, Zagreb 1984.
  4. Suzuki 1995: str. 10
  5. D. T. Suzuki, Uvod u zen budizam (str. 103), Zagreb, 1998.
  6. 6,0 6,1 D. T. Suzuki, Uvod u zen budizam (str. 97), Zagreb, 1998.

Literatura

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]