Sudan Grass - Energy Crop for Biogas Production

View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk brought to you by SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA SUDAN GRASS - ENERGY CROP FOR BIOGAS PRODUCTION D . K r a l i k , An a - M a r i j a E l t e r , S . K u k i  , N a t a š a U r a n j e k , R . S p a j i  Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 20. svibanj 2009. SAŽETAK Zbog izrazito visokog prinosa zelene mase, sudanska trava (Sorghum sudanense L.) postaje zanimljiva kultura koja može zamijeniti silažni kukuruz u bioplinskim postrojenjima. Sudanska trava je jednogodišnja visoka trava, daje izuzetno visoke prinose kvalitetne zelene mase koju možemo koristiti kao zelenu krmu, sjenažu ili silažu. U provedenim istraživanjima ostvarena je proizvodnja sudanske trave od 82 tone po hektaru. Zbog visokog prinosa sudanske trave mogue je ostvariti istu proizvodnju silaže na samo 60% površina koje smo koristili kod proizvodnje kukuruzne silaže. Pomou sudanske trave ostvariv je vei prinos biomase nego uzgojem kukuruza a energetski potencijal u proizvodnji bioplina je isti. Svinjskoj gnojovki dodano je 10% sudanske trave (ST) a kontrolnu skupinu (K) ini svinjska gnojovka bez dodataka. Sve skupine su postavljene u tri ponavljanja. Proces anaerobne fermentacije odvijao se u diskontinuiranom procesu pri mezofilnim uvjetima (40 °C) uz retencijsko trajanje od 60 dana. Prosjena ukupna proizvodnja bioplina kod supstrata s dodatkom ST iznosi 13.720 ml l-1 , a ostvarena proizvedena koliina bioplina u kontrolnoj skupini iznosi 9.320,00 ml l-1. Proizvodnjom sudanske trave nee se ugroziti proizvodnja hrane i proizvodnja krmnih kultura jer ostvaruje vei prinos biomase nego kukuruz i dobra je kultura za postrne uvjete. Dokazano je da se dodavanjem sudanske trave, radi poboljšanja svojstava gnojovke, a u cilju proizvodnje bioplina, poveana je koliina proizvedenog bioplina za 32%. Statistiki znaajne razlike u koncentraciji metana izmeu skupina nisu utvrene, tj. dodavanjem biomase ne ugrožava se energetska kakvoa bioplina. Kljune rijei: bioplin, sudanska trava, energetske biljke Prof. dr. sc. Davor Kralik, Ana-Marija Elter, dipl.ing. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Trg. sv. Trojstva 3, HR-31000 Osijek; Sreko Kuki, dipl. oec. - Bioplin - Baranja d.o.o., Tina Ujevia 7, HR-31327 Bilje; Nataša Uranjek, dipl. ing. - Žito d.o.o., akovština 3, HR-31000 Osijek; Robert Spaji, Belje d.d., Industrijska zona 1, Mece, HR-31326 Darda, Hrvatska. Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 171 CORE D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA UVOD Sudanska trava ili SuSu – hibridna sorta, odline otpornosti na sušu, visokog udjela lisne mase, je biljka koju neki smatraju zasebnom vrstom, a koristi se za ishranu stoke košnjom i napasivanjem te u novije vrijeme i za križanje sa zrnašem za dobivanje hibrida krmnog sirka. Jednogodišnja biljka, nema podzemne vriježe (podanak) i u našim uvjetima nema mogunosti prezimljenja. Sudanska trava se širi samo sjemenom, novi hibridi se vrlo dobro nabusavaju i imaju brži porast, bogat lišem, visok tip rasta, veu produktivnost i prilagodbu za odreeni nain upotrebe. Tanje stabljike u mladih biljaka su meke i sone te sadrže slatki sok, zbog ega ih stoka rado jede. Dobro se obnavlja nakon košnje dajui 2-4 otkosa kvalitetne krme. Kod novih hibrida križanjem je smanjena 3 i više puta koliina durina, (glikozid koji može izazvati probavne smetnje u ishrani stoke), pa ga u masi višoj od 80 cm praktiki i nema. Sudanska trava je otpornija (od kukuruza) na sušu, bolesti i štetnike, a naroito na žinjake, ali ima velike zahtjeve prema toplini. Za klijanje i nicanje treba temperaturu od 12 °C, a neki hibridi i više, na višim temperaturama brže nie, a temperature ispod -2 °C nepovoljno djeluju na biljku. Optimalna temperatura za rast i razvoj je 25 °C i više. Prema tlu, sudanska trava, ima manje zahtjeve u odnosu na kukuruz i uspijeva na svim tipovima tla od suhih i pjeskovitih do teških i ogoljenih. Za visoke prinose dobar predusjev sudanskoj travi su: lepiranjae, kupusnjae i žitarice. Može se uzgajati i kao glavni (sjetva poetkom svibnja), naknadni (sjetva krajem svibnja ili u lipnju) i kao postrni usjev (sjetva iza strnih žitarica ili uljarica). Norma sjetve iznosi 30-33 kg ha-1 ili 17-19 kg k.j.-1 Dubina sjetve je 3-6 cm. Zbog visokog prinosa biomase po hektaru sudanska trava predstavlja zanimljivu kulturu za proizvodnju bioplina MATERIJAL I METODE Za potrebe pokusne proizvodnje odabrano je polje u mjestu Jagodnjak, Osjeko-baranjska županija, površine 1870 m2 i prilikom sijanja korištena je etveroredna sijaica OLT PSK-4, sjemenje je zasijano na meuredni razmak od 70 cm, a razmak izmeu biljaka je bio 5-7 cm. Sjeme SuSu proižvoaa Sjemenarna Zagreb d.o.o., u koliini od 4 kg, posijano je kao postrni usjev nakon jema 6. lipnja 2007. godine. Utvrivanje prinosa odreeno je na principu otkosa tri m2 na tri razliite lokacije. Utvren je prinos u masi, broju stabljika i visini stabljike. 172 Mogunost proizvodnje bioplina istraživana je u tri skupine: svježoj svinjskoj gnojovci s dodatkom 10% kukuruzne silaže (KS), svježoj svinjskoj gnojovci s dodatkom 10% sudanske trave (ST) i kontrolnoj skupini - svježa svinjska gnojovka bez dodataka (K). Sve skupine su postavljene u tri ponavljanja. Anaerobna fermentacija odvijala se u diskontinuiranom procesu pri mezofilnim uvjetima (40 °C) uz retencijsko vrijeme od 60 dana. Udio suhe tvari (DM) odreen je sušenjem 100 g svježe tvari gnojiva u sušioniku na 75 °C do konstantne mase (Thompson, 2001). Ukupni sadržaj pepela i organske tvari odreen je žarenjem na 550 °C tijekom 2 sata (Thompson, 2001). Proizvedeni bioplin je kroz zasienu otopinu prikupljan u potopljenim graduiranim posudama i svakodnevno je oitana koliina plina. Proizvedeni plin analiziran je plinskim kromatografom Varian 3900 prema modificiranoj metodi HRN ISO 6974-4:2000. Plinskom kromatografijom detektiran je udio: N, CO2, i CH4. Normalnost raspodjele testirana je KolmogorovSmirnovljevim testom. Za istraživanje razlika izmeu dviju nezavisnih skupina upotrijebljen je MannWhitney U test (post hoc Bonferroni). Korišten je programski sustav SAS 9.1 for Windows (Copyright© 2002-2003 by SAS Institute Inc.,Cary, NC, USA. SAS® 9.1). Za ocjenu bitnosti dobivenih rezultata odabrana je razina bitnosti D=0,05. REZULTATI I RASPRAVA Branje i sjeckanje usjeva izvršeno je 75. dana nakon sjetve, za što je korišten jednoredni bera kukuruza. Utvrene morfološke vrijednosti prikazane su na tablici 1. Prosjena visina biljke je 2,13 cm što je za 27 cm više od navoda Bhatta (Bhatta, 2006). Broj dana od nicanja do metlianja je 74,4 dana, što je za 2,3 dana ranije od standarda, otpornost na polijeganje (ocjena 1-9) je 7,2 za sortu, što je za 0,1 vea od standarda. Iz izvršenih istraživanja na osnovi prosjenih vrijednosti prinos sudanske trave po jednom hektaru iznosio bi 82 tone i to u izrazito sušnoj godini. Treba napomenuti da su uobiajeni prinosi sudanske trave od 80 do 100 t ha-1. Ve ovi prvi podaci pokazuju kako je ovaj usjev izuzetno prilagodljiv te da bez obzira na otežavajue okolnosti daje odlian prinos. Usporedba troškova proizvodnje sudanske trave i kukuruzne silaže prikazana je na tablici 2. Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA Tablica 1. Utvrene morfološko biološke osobine sudanske trave Table 1. Determined morphological features of Sudan grass 1 mjerenje 2 mjerenje 3 mjerenje 1 measure 2 measure 3 measure Broj biljaka po m2 - Plant number in m2 63 Prosjena visina biljke (m) - Average plant height (m) -2 -2 Ukupna masa biljaka (kgm ) - Total plant weight (kgm ) 57 62 2,07 2,13 2,19 8,3 7,35 8,95 Tablica 2. Izraun troškova proizvodnje sudanske trave i kukuruzne silaže Table 2. Calculation of production costs of Sudan grass and maize silage Kukuruzna silaža* - Maize silage* Troškovi - Costs Sudanska trava Prinos - Yield Sudan grass niži NPK 7:20:30 koliina - quantity 600 kg/ha NPK 7:20:30 iznos u KN - Amount in KN NPK 15:15:15 koliina - Quantity viši lower srednji medium higher 400 kg/ha 600 kg/ha 800 kg/ha 1.596,00 1.064,00 1.596,00 2.128,00 200 kg/ha 150 kg/ha 200 kg/ha 200 kg/ha 428,00 321,00 428,00 428,00 200 kg/ha 200 kg/ha 250 kg/ha 300 kg/ha 336,00 336,00 420,00 504,00 2.360,00 1.721,00 2.444,00 3.060,00 Cijena sjemena - Seed price (kn/kg) 20,00 20,00 20,00 20,00 Potrebna koliina sjemena (kg/ha) Required seed quantity (kg/ha) 30,00 30,00 30,00 30,00 600 600 600 600 1.000,00 1.467,19 1.712,60 1.938,22 900,00 900,00 900,00 900,00 0 850,26 850,26 850,26 4.860,00 5.538,45 6.506,86 7.348,48 82,00 28,57 40,00 51,42 Cijena po toni - Price per ton (kn) 112,50** 146,00** 146,00** 146,00** Ukupno cijena po ha - Total price per ha 9.225,00 4.171,22 5.840,00 7.507,32 ista dobit po ha - Net profit per ha 4.365,00 -1367,23 -666,86 158,84 NPK 15:15:15 iznos u KN - Amount in KN UREA 46 N koliina - Quantity UREA 46 N iznos u KN - Amount in KN Ukupno gnojivo - Total fertilizer: Ukupno sjeme- Total seed: Troškovi mehanizacije - Mechanization costs Troškovi branja - Harvest costs Troškovi zaštite - Protection costs Ukupno troškovi - Total costs: PRIHODI - INCOME Prinos - Yield (t/ha) *Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (2004.) *Catalog of calculations of agricultural production, Croatian Agricultural Extension Institute (2004) ** cijena ostvarena u 2008.- ** Price realized in 2008 Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 173 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA Iz priloženog izrauna može se zakljuiti da je proizvodnja sudanske trave vrlo unosna s obzirom na odnos uloženog i dobivenog jer ista dobit iznosi oko 47% od ukupnog prihoda. Naroito je zanimljivo što je sudanska trava zasijana kao postrni usjev i na taj nain nije ugrožena proizvodnja hrane za ljude i životinje. Proizvodnja kukuruzne silaže prema kalkulacijama Mikši i sur. (2004) nije se pokazala rentabilna s niskim i srednjim prinosom a kod prinosa višeg od 51,42 t ha-1 ostvarena je minimalna dobit. Tablica 3. Table 3. Udio suhe i organske tvari (%) Share of dry and organic matter Vrsta supstrata - Substrate type I II III Kontrolna (K) svinjska gnojovka Control (K) pig manure ST (svinjska gnojovka + 10% sudanske trave) ST( pig manure + 10% Sudan grass) KS (svinjska gnojovka + 10% kukuruzne silaže) KS (pig manure + 10% maize silage) Prosjeni udio suhe tvari u cijeloj biljci sudanske trave iznosio je 22,25% dok je udio suhe tvari u isjeckanoj masi sudanske trave iznosio 20,47%. Udio ST u silažnom kukuruzu iznosio je 28,15% i u usporedbi s navodima Mikšia i sur. (2004) koncentracija ST je niža za 6,85%. Utvreni udio organske tvari u sudanskoj travi iznosio je 80,25% a u kukuruznoj silaži 96,03%. U istraživanju proizvodnje bioplina korištena je svježa svinjska gnojovka s dodatkom 10% kukuruzne silaže (KS) i pokusna skupina s dodatkom 10% sudanske trave (ST). Kontrolna skupina (K) je svinjska gnojovka bez dodataka. Utvrena koncentracije ST u svinjskoj gnojovci iznosila je 2,2%, što je približno odgovara rezultatima istraživanja Benevi (1993), koji navodi da je koncentracija ST gnojovke u sabirnim jamama 2,6%. Koncentracija ST u biljci sudanske trave iznosi 20,47%, a prema Fribourg (1985) koncentracija ST je od 15 do 20 t ha-1 Koncentracija ST u kukuruznoj 174 silaži iznosila je 28,15%, a prema literaturnim podacima Robowsky (1997) navodi da koncentracija suhe tvari iznosi 28-33%. Omjer miješanja svinjske gnojovke i sudanske trave je 9:1, u istom omjeru dodana je KS svinjskoj gnojovci. Utvrena koncentracija u pripremljenim pokusnim skupinama prikazana je na tablici 3. Tijekom anaerobne fermentacije proces proizvodnje plina dinamiki se mijenja prema fazama fermentacije i prema mikrobiološkoj aktivnosti. Suha tvar Organska tvar Dry matter (DM) Organic matter (OM) 2,22 79,87 7,15 4,03 81,75 6,86 4,83 84,13 5,67 pH Najvea proizvodnja bioplina ostvarena je kod supstrata s dodatkom KS s prosjenom ukupnom proizvodnjom bioplina od 18.333 ml l-1, prosjena ukupna proizvodnja bioplina kod supstrata s dodatkom ST iznosi 13.720 ml l-1, a najniža proizvodnja bioplina utvrena je u kontrolnoj skupini (grafikon 1). Znaajne razlike su u koliini plina izmeu K i ST (Mann-Whitney; p<0,001), K i KS (Mann-Whitney; p<0,001) te izmeu ST i KS (Mann-Whitney; p=0,033). Kod supstrata s dodatkom KS proizvodnja bioplina je vea za 33,6% u odnosu na proizvodnju iz supstrata s dodatkom ST. Meutim, koncentracije ST u KS bila je vea za 16%. Kada se dobiveni rezultati usporede s literaturnim rezultatima onda je prema navodima Bernika i sur. (2006) iz 1 kg suhe tvari od sudanske trave mogue proizvesti 0,45 m3 bioplina, a prema navodima Beck (1997) i Dulbi (1986) iz 1 kg suhe tvari od kukuruzne silaže mogue je proizvesti 0,41m3 bioplina. Wella (2008) navodi da je mogue iz 1kg suhe tvari kukuruzne Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA silaže proizvesti 0,64 m3 bioplina. Preraunavanjem dobivenih rezultata po 1 kg ST iz KS može se dobiti 0,705 m3 bioplina, a iz 1 kg ST od sudanske trave može se dobiti 0,758 m3 bioplina, što je bolje u odnosu na literaturne podatke. Prednost korištenja sudanske trave je visok prinos od 80 do 100 t ha-1 dok se proizvodnja silažnog kukuruza kree od 30 do 35 t ha-1 (Bernika, 2006), iz ega proizlazi da je mogue ostvariti istu proizvodnju biomase na 3 puta manjim površinama. Iskoristivost površine na osnovi dobivenih rezultata i ostvariva dobit po 1 ha prikazana je na shemi 1. Na osnovi prinosa iz tablice 2. mogua oekivana koliina bioplina po 1 ha prikazana je tablicom 4. Grafikon 1. Prosjena ukupna proizvodnja bioplina (ml l-1) -1 Graph 1. Total average biogas production (ml l ) 18.333 13.720 9.320 Control/ Kontrola Sudan grass/ Sudanska trava Maize silage/ Kukuruzna silaža Tablica 4. Prinos bioplina po ha u ovisnosti s prinosom biomase Table 4. Biogas productivity per ha depending on biomass yield Vrsta biomase Biomass type Kukuruzna silaža (niži prinos) Maize silage (lower yield) Kukuruzna silaža (srednji prinos) Maize silage (medium yield) Kukuruzna silaža (viši prinos) Maize silage (higher yield) Sudanska trava Sudan grass Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 Koliina biomase Koliina bioplina Biomass quantity Biogas quantity -1 (t ha ) (m3ha-1) 28,57 5670,00 40,00 7938,40 51,42 10204,81 82,00 13830,12 175 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA Shema 1. Odnos proizvodnih površina i proizvodnih rezultata Schema 1. Relationship between production areas and production results Iz kukuruznog usjeva proizvedenog na 1 ha, mogue je proizvesti 10.204,8 m3 bioplina. Istu koliinu bioplina mogue je proizvesti iz sudanske trave proizvedene na 7.378,73 m2, pri emu e se koristiti 26,21% manje površine u odnosu na kukuruzni usjev, iz ega zakljuujemo da je mogue ostvariti veu dobit po 1 ha usjeva sudanske trave nego kukuruznog usjeva. Bioplin je smjesa plinova iji je glavni sastojak metan (CH4), zatim ugljini dioksid (CO2), vodik (H2), 176 sumporovodik (H2S), dušik (N2) i amonijak (NH3) u tragovima. Bukvi (2007) navodi da se prema razliitim autorima koncentracija metana u bioplinu kree od 40% do 75%. Sastav plina dobiven tijekom istraživanja prikazan je na grafikonu 2. Koncentracija metana se kree u granicama karakteristinim za bioplin, a razlike u koncentraciji metana nisu izrazite i statistiki znaajne. Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA Grafikon 2. Udio dušika, metana i ugljinog dioksida u bioplinu(%) Graph 2. Share of nitrogen, methane and carbon dioxide in biogas (%) 80 70,89 70,55 67,05 60 40 20 13,26 8,83 8,31 3,84 7,1 4,72 0 Control/ Kontrola Sudan grass/ Sudanska trava N ZAKLJUAK Ostvareni prinos sudanske trave od 82 t ha-1 u izuzetno nepovoljnim sušnim uvjetima može se smatrati dobrim prinosom. Prednost uzgoja sudanske trave oituje se u mogunosti uvoenja ove kulture u plodored; proizvodnjom sudanske trave nee se ugroziti proizvodnja hrane i proizvodnja krmnih kultura jer ostvaruje vei prinos biomase nego kukuruz. Dokazano je da se dodavanjem sudanske trave radi poboljšanja svojstava gnojovke, a u cilju proizvodnje bioplina, poveana koliina proizvedenog bioplina za 32%. Statistiki znaajne razlike u koncentraciji metana izmeu skupina nisu utvrene, tj. dodavanjem biomase ne ugrožava se energetska kakvoa bioplina. Pogon za proizvodnju bioplina osigurava ouvanje okoliša i tehnološko rješenje za zbrinjavanje gnojovke i stajnjaka, a neiskorišteni otpad pretvara se u iskoristivu energiju te se smanjuju troškovi uvoza energije i naftnih derivata. LITERATURA 1. Benevi, K. (1993): Biokont - osnove biološkog poljodjelstva, Zagreb Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178 CH4 Maize silage/ Kukuruzna silaža CO2 2. Bernik R., Zver, A. (2006): Rastlina kot obnovljivi vir energije (OVE) Acta agriculturae Slovenica, 87 - 2, 355 - 364 3. Bukvi Ž., Kralik D., Milakovi Zlata, Gajevi Zlata, Vukši, M. (2007): Influence of zeolite application in laying hen breeding on biogas production Cereal Research Communications, Volume 35, Number 2/June 2007, 301-304, 10.1556/CRC.35.2007.2.34 4. Burton, C. H., Turner, C. (2003): Manure managment, Treatment strategies for Sustainable Agriculture, Silsoe Research Institute, Bedford, UK 5. Walla, C., Schneeberger, W. (2008): The optimal size for biogas plants, Biomass and Bioenergy http://www.sciencedirect.com 6. Fribourg, H., Heath, A., Barnes, M. E., Metcalfe, R. F., Forages, D. S. (1985): The Science of Grassland Agriculture. Iowa State University Press, Ames, Iowa. Chp. 31, pp. 278-286 7. Juhász, C., Petis, M., Biro, T., Kovacs, N. (2006): Methane and Carbon-dioxide concentration changes in animal and plant waste biomass. Cereal Research Communications Vol. 34, No. 1 8. Kirova, E., Nedeva, D., Nikolova, A., Ignatov, G. (2004): Changes in the electrophoretic spectra of 177 D. Kralik, Ana-Marija Elter, S. Kuki, Nataša Uranjek, R. Spaji: SUDANSKA TRAVA - ENERGETSKA BILJKA ZA PROIZVODNJU BIOPLINA antioxidant enzymes in nitrate-fed and nitrogen-fixing soybean subjected to gradual water stress Acta Agronomica Hungarica, 2004, Vol 52; Part 4, 323-332 10. Robowsky, K. D., Hertwig, F. (1997): Zum Einsatz von Siliermitteln bei der Welksilierung. Rekasan Journal, Heft 7/8 110-112 9. Mikši Marina, Murgi Nada, Borbaš Tatjana, rep, R., Kantoci, N., Hrgovi, S., uljak, L., Zagorac, D., Komljenovi, J., Gržan, N., Kucjeni, Ž. (2004): Katalog kalkulacija poljoprivredne proizvodnje, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, 94-95. 11. Thompson, W.H. (ed.) (2001): Test Methods for the Examination of Composting and Compost. The United States Composting Council Research and Education Foundation. The United States Department of Agriculture. SUMMARY Because of its distinctly high yield, Sudan grass (Sorghum sudanense L.) has become an interesting crop which can replace silage corn in biogas production plants. Sudan grass is an annual tall grass which gives distinctly high green mass yields that can be used as green fodder, hayage or silage. In conducted research, Sudan grass production amounted to 82 t/ha. Due to its high yield, it is possible to produce the same amount of silage on only 60% of land used for corn silage production. Sudan grass gives higher biomass yield than corn, and energetic potential for biogas production is the same. Pig manure was supplemented with 10% of Sudan grass (ST), and the control group (K) was pig manure without additives. All groups were set up in three repetitions. Anaerobic fermentation process proceeded discontinuously in mesophillic conditions (40 °C) with retention time lasting 60 days. Average total biogas production for substrate with addition of ST amounted to 13720 ml/l, and biogas production in the control group was 9320 ml/l. Sudan grass production will not jeopardize food production nor fodder crop production, because it gives produces higher biomass yield than corn and is suitable for stubble fields. It was determined that Sudan grass utilization for improvement of manure in biogas production increased the amount of biogas by 32%. Significant differences in methane content between groups were not determined, i.e. biomass addition did not jeopardize biogas energetic value. Key words: biogas, Sudan grass, energy plants 178 Krmiva 51 (2009), Zagreb, 3; 171-178