Važnost Pčela U Proizvodnji Sjemena

1992

Šumarski list

U radu je kroz pregled znanstvene i stručne literature prikazana povijest interakcije pčelarstva i šumarstva (apišumarstva) u Hrvatskoj. Sistematizirane su najvažnije preporuke i zaključci. Gotovo svi autori kao preduvjet naprednog pčelarenja i umanjivanja negativnog utjecaja klimatskih promjena na pčele preporučuju sadnju medonosnog bilja bogatog nektarom i peludom. Prilikom obnove i sadnje šuma od medonosnog drveća posebice se preporučuje sadnja bagrema, lipe i kestena. Korist od pčela vezana uz oprašivanje i održavanje bioraznolikosti, a koja je na razini EU procijenjena na oko 1280 € po pčelinjoj zajednici, višestruko nadmašuje neposrednu korist od meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U Hrvatskoj apišumarstvo, posebice u kestenovim šumama, pruža priliku za razvoj inovativnih aktivnosti i usluga koje se zasnivaju na pčelarstvu. Primjer jest apiterapija kao zdravstveni segment pčelarskog turizma. Problematika apišumarstva i dalje treba biti predmet multidisciplinarnih istraživanja,...

Krmiva : Časopis o hranidbi životinja, proizvodnji i tehnologiji krme, 1994

Agronomy Journal, 1993

Šumarski list, 2020

U članku se definira pojam šumskih voćkarica ili šumskoga voća koji je godinama prisutan u hrvatskom šumarstvu i navedeni pojam se uspoređuje s ostalim pojmovima koji nisu istoznačnice, a odnose se na šumsko drveće, grmlje i prizemno rašće jestivih i ljekovitih plodova, samonikle voćke i domesticirane voćke. Za svaki pojam navode se tipični predstavnici vrsta. Prikazana je proizvodnja po vrstama drveća u rasadnicima Hrvatskih šuma d.o.o. u 2019./2020. godini prema upravama šuma podružnicama (UŠP), organizacijskim jedinicama i rasadnicima. Što se tiče proizvodnje šumskih voćkarica, drveća jestivih i ljekovitih plodova, samoniklog voća i domesticiranih voćki ista je prisutna u samo tri rasadnika Hrvatskih šuma d.o.o. (Zelendvor, Oštarije i Lukavec). U navedena tri rasadnika ukupno se proizvodi (2019./2020.) svega četiri vrste iz navedene četiri kategorije: oskoruša, divlja trešnja, pitomi kesten i crni orah. Sve četiri vrste se proizvode u rasadniku Zelendvor, dok se u rasadniku Oštar...

2013

The aim of this study was to determine the most-yielding NS soybean varieties for the agro-ecological conditions of Pancevo area in Serbia. This paper presents the analysis results of yield and plant height of eight NS soybean varieties of I maturity group. Average yield for these soybean varieties was 3,701 kg / ha. NS Maximus recorded significantly higher yield than other tested varieties, except the line NS-L-210391. Line NS-L-414260 achieved significantly higher plant height compared to the other tested varieties, p lt 0.05 and line NS-L-210391 achieved significantly higher first pod height than variety NS Maximus and line NS-L-510001. Statistically significant differences in yield are evident, depending on the cultivated genotypes. All analyzed NS varieties achieved high yields and suitable for growing on the site of Pancevo.Cilj istraživanja bio je da se odrede najprinosnije NS sorte soje za agroekološke uslove Pančeva. U radu su prikazani rezultati prinosa i visine biljaka, o...

2017

Upotreba ulja uzgojene crnjike nije uobičajena u praksi ishrane tovnih pilića, ali zbog visokog sadržaja linolne i linolenske kiseline korišteno je u eksperimentalne svrhe u skladu sa zahtjevima ovog istraživanja. Cilj rada je bio ispitati utjecaj dodatka ulja uzgojene crnjike na tjelesnu masu, prirast, konverziju hrane i proizvodni broj kod 40 pilića provenijence Cobb 500 podijeljenih u dvije skupine (pokusna i kontrolna). Kemijskom analizom u komercijalnim smjesama za tov pilića utvrđeno je u starteru 22,41% sirovog proteina i 12,71 MJ metaboličke energije (ME)/kg, u groveru 21,17% sirovog proteina i 12,95 MJ ME/kg i u finišeru 20,06% sirovog proteina i 13,03 MJ ME/kg. Pilići pokusne skupine tretirani su s uljem uzgojene crnjike (0,025 g/piletu/dan) tokom perioda tova. Analizom masnokiselinskog sastava ulja uzgojene crnjike utvrđeno je 16,8% zasićenih i 82,91% nezasićenih masnih kiselina. Na kraju tova od 42 dana pilići pokusne skupine ostvarili su ukupno bolje proizvodne pokazatelje: veću tjelesnu masu i randman trupa, manju konverziju hrane i veći proizvodni indeks u odnosu na kontrolnu skupinu ali bez statistički značajnih razlika. Ključne riječi: uzgojena crnjika, brojlerski pilići, krmne smjese Uvod Uzgojena crnjika (Nigella sativa) je jednogodišnja biljka iz porodice Ranunculaceae. Raste na području Mediterana a uzgaja se i u drugim dijelovima svijeta uključujući Bliski i Srednji istok, sjevernu Afriku i Aziju. Najvažnije aktivne komponente su isparljiva ulja, te thymoquinoline i dithymoquinoline, oba s izraženim antitumorskim djelovanjem. U tradicionalnoj medicini ima veliki značaj, a odskora se koristi i u farmaceutskoj industriji. Pripisuju mu se antineoplastično, antibakterijsko, antimikotičnoo i anthelmintsko djelovanje kao i korisni efekti u tretmanu astme. Također stimuliše imunosni sistem, koristi se u tretmanu zubobolje, crijevnih parazita, te poremećaja probave i jetre (D u r r a n i i sur. 2007). Različiti proizvodi uzgojene crnjike (sjeme, ulje, sačme) u hrani za perad pokazuju pozitivne efekte na prirast, kvalitet mesa, zdravlje i imunost, a kod nesilica na proizvodnju i kvalitet jaja. Sjeme uzgojene crnjike sadržava 23,8% proteina, 42,08% masti, 7,71% vlakana, 5,1% pepela, 16,4% nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET),

2012

Autor je primjenjujući kvantitativne metode prikazao proizvodnju pšenice, ječma i zobi u okrugu Osijek od 1707. do 1712. godine. Pri tome je nastojao utvrditi veličinu prinosa tih žitarica u promatranom razdoblju. Također, prikazao je ukupnu veličinu proizvodnje pšenice, ječma i zobi na tom području tijekom promatranog razdoblja. Način na koji je obavljen popis desetine omogućio je utvrđivanje proizvodnje tih žitarica po kućanstvima.

Mljekarstvo, 1991

Meso: The first Croatian meat journal, 2017