Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
1991, Mljekarstvo
…
4 pages
1 file
Mljekarstvo : časopis za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, 1997
Broj somatskih stanica u neinficiranom kozjem mlijeku veći je u odnosu na broj u mlijeku neinficiranih krava. Prema literatumim podacima, njihov broj u kozjem mlijeku mote biti veći od 1x10^/ml. Pasmina, stado, stadij i redoslijed laktacije, sezona utječu na povećanje broja somatskih stanica u mlijeku, no glavni razlog je apokrini tip sekrecije mlijeka. Zbog toga se za utvrđivanje somatskih stanica u kozjem mlijeku ne mogu u potpunosti koristiti metode koje se koriste za kravlje mlijeko niti prihvatiti granična vrijednost od 400000 SS/ml. Mogu se koristiti samo metode specifične za stanice s DNA i one koje razlikuju stanice nukleotida od citoplazmatskih čestica. Veličina povećanja somatskih stanica u kozjem mlijeku iznad fiziološke razine uvjetovana je uzročnikom mastitisa. Dijagnoza subkliničkog mastitisa u koza provodi se izolacijom patogenih mikroorganizama iz mlijeka.
2000
U radu su opisana organoleptička, kemijska, fizikalna, hranidbena i te rapeutska svojstva kozjeg mlijeka. U odnosu na ostale vrste mlijeka, kozje karakterizira izrazito bijela boja, intenzivniji okus i miris te viši puferski kapacitet. Kozje mlijeko zbog većeg udjela masnih globula i kazeinskih micela manjeg promjera ima veću probavljivost. Osobito zbog svojih antialergijskih svojstava, kozje mlijeko pokazalo se dobrom zamjenom za kravlje, posebice u prehrani djece i odraslih. Korištenjem kozjeg mlijeka u liječenju bolesnika s raznim malapsorpcijskim sindromima postignuti su vrlo dobri rezultati.
Mljekarstvo, 2004
Stručni rad-Professional paper UDK: 637.055 Sažetak Metoda protočne citometrije kao brza instrumentalna i rutinska mikrobiološka metoda, koristi se za određivanje ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku. Rezultati protočne citometrije izražavaju se brojem individualnih bakterijskih stanica. Radi sprječavanja nesuglasnosti u tumačenju rezultata ukupnog broja bakterija u mlijeku, transformacija rezultata procijenjenih protočnom citometrijom u rezultate utvrđene referentnom metodom propisana je hrvatskom nacionalnom legislativom (HRN ISO 6610:2001.). Metoda protočne citometrije, jednako kao i svaka analitička metoda, prema normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 mora biti validirana i verificirana. U radu su prikazani obvezni parametri validacije metode: točnost, preciznost, specifičnost, područje primjene, robusnost i mjerna nesigurnost, metode protočne citometrije. Ključne riječi: protočna citometrija, parametri validacije, ukupan broj bakterija Uvod Prva generacija instrumenata za rutinsko utvrđivanje ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku metodom protočne citometrije u primjeni je od 1980., a četvrta od 2000. godine. Referentni laboratorij Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta koristi instrument Bactoscan FC četvrte generacije. Ovom metodom utvrđuju se pojedinačne bakterijske stanice (eng. IBC, Indvidual Bacterial Count). Prema normi HRN ISO 6610 (2001.), ukupan broj bakterija u mlijeku izražava se kao broj kolonija (eng. CFU, Colony Forming Units). Zbog toga, analizom linearne regresije, rezultati ukupnog broja bakterija utvrđenih metodom protočne citometrije preračunavaju se u jedinicu referentne metode. Osnovni regresijski pravac potreban za točnost rezultata analiza ukupnog broja bakterija metodom protočne citometrije, koje obavlja
Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam, 2018
Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium te su česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranje namirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati i usporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK na vezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno o korištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1 stanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje...
2013
Pokazatelji klaoničke vrijednosti i kvalitete trupa janjadi dalmatinske pramenke Uvod Ovčarska se proizvodnja na području Sredozemlja temelji uglavnom na uzgoju lokalnih i izvornih pasmina ovaca, prilagođenih oskudnim i neuravnoteženim životnim uvjetima, unatoč kojih su sposobne za isplativu proizvodnju mesa, mlijeka, vune i kože (Mioč i sur., 2012; Santos-Silva i sur., 2003). Dalmatinska pramenka je najbrojnija izvorna Hrvatska pasmina ovaca (HPA, 2013) koja se od davnina uzgaja na obroncima Velebita, Dinare, Svilaje, Kamešnice, Biokova, u Dalmatinskoj zagori, Ravnim kotarima, Cetinskoj krajini te dalmatinskim otocima, prije svega u svrhu proizvodnje mlade janjetine (Mioč i sur., 2012). Prema procjenama HPA, sveukupna po
Sažetak Cilj ovog rada bio je meta-analitičkom obradom usporediti gubitak mesnog soka i gubitak mase tijekom kuhanja u mesu janjadi ličke pramenke i janjadi mediteranskih pasmina ovaca sličnih tehnoloških (uzgojnih, proizvodnih) sustava. Prema dobivenim rezultatima meta-analize utvrđeno je da se istraživana svojstva janjadi ličke pramenke ne nalaze unutar 95%-tnog intervala pouzdanosti utvrđenog za janjad mediteranskih pasmina ovaca. Meso janjadi ličke pramenke, u odnosu na meso istraživanih mediteranskih pasmina, ima znatno veći gubitak mesnog soka i gubitak mase tijekom kuhanja te odstupa od prosječnih vrijednosti utvrđenih ovom meta-analitičkom obradom. Ključne riječi: gubitak mesnog soka, gubitak mase tijekom kuhanja, janjad, meta-analiza Uvod Kakvoća janjećeg mesa i njegova prihvaćenost od strane potrošača prvenstveno su određene brojnim fizikalno-kemijskim svojstvima (Tejeda i sur., 2008.) među kojima se kao važno svojstvo ističe sposobnost zadržavanja vode (Beriain i sur., 20...
The International Review of Research in Open and Distributed Learning, 2023
Hadashot Arkheologiyot, 133, 2021
International Journal of …, 2007
Elena Partene, Alexandre Féron (dir.), Le Principe, Notions, Lambert-Lucas, 2021
La Nostra Storia - Il Corriere della Sera 7 10 2023, 2023
in: Frankfurter Allgemeine Zeitung, 10.Januar 2002, Nr. 8, S. 47.
Journal of Russian Laser Research, 2005
Int. Arch. Photogramm. Remote Sens. Spatial Inf. Sci., 2024
Revista de Ciências do Estado, 2024
Fatigue & Fracture of Engineering Materials & Structures, 2012
La Pintura Valenciana del Renacimiento en tiempos convulsos (A. Ferrer, coord.), Ed. Sílex
European Heart Journal, 2018
SIGNOS ELE (Revista de español como lengua extranjera), 2021
Unidade de Conservação na Amazônia, 2019