Prijeđi na sadržaj

Tristan da Cunha

Izvor: Wikipedija
Tristan da Cunha
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo: "Naša vjera je naša snaga"
Himna: God Save the King
Položaj
Službeni jezik engleski
Glavni grad Edinburgh of the Seven Seas
Vlada monarhija
 - guverner Mark Andrew Capes
Površina
 - ukupno 207 km2
Stanovništvo
- ukupno (2010.) 264
 - gustoća 1,3/km2;
Pripadnost Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
Status Britansko prekomorsko područje
Valuta Britanska funta
Vremenska zona UTC +0
Pozivni broj 290
Dodaj infookvir "otočje".
(Primjeri uporabe predloška)
Satelitska snimka otočja

Tristan da Cunha je otok u južnom Atlantskom oceanu na položaju 37° južne zemljopisne širine i 12° zapadne zemljopisne dužine. Upravno pripada pod Svetu Helenu, koja je zavisni teritorij Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske), od koje je udaljen 2000 km prema jugu. Godine 1961. na otoku se aktivirao vulkan, zbog čega se preselilo cjelokupno stanovništvo otoka (oko sto ljudi) u Veliku Britaniju. Većina se kasnije vratila.

Otok je vrlo teško dostupan, uglavnom je brdovit, a na jedinoj ravnici, na sjeverozapadnoj obali, leži prijestolnica Edinburgh (ili „Edinburgh na sedam mora”). Najviša planina, Vrh kraljice Mary iznosi 2010 m. Po zimi njen vrh prekriva snijeg.

Otoke je 1506. god. otkrio portugalski pomorac Tristão da Cunha i nazvao ih po sebi -Ilha de Tristão da Cunha. Ime se kasnije angliziralo u Tristan da Cunha.

Ime Tristan da Cunha se upotrebljava također za cijelu otočnu skupinu, koju čine otoci:

Otoci Gough i Inaccessible

[uredi | uredi kôd]
Gough i Inaccessible
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Godina uvrštenja1995. (19. zasjedanje)
Prošireno 2004.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii, x
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:740

Otoci Gough i Inaccessible su kao prirodni rezervat divljeg života 1995. god. upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi.

Otok Gough, također u povijesti poznat i kao Gonçalo Álvares ili Diego Alvarez, je vulkanski otok skupine otoka Tristan da Cunha i dio je britanskog prekomorskog područje "Sveta Helena, Ascension i Tristan da Cunha". On je nenaseljen, osim osoblja Vremenske stanice (obično šest osoba) koje održava Južnoafrički državni antarktički program (South African National Antarctic Program) stalno od 1956. god. To je jedno od najudaljenijih mjesta sa stalnom prisutnošću čovjeka.

Nepristupačni otok je ugašeni vulkan veličine 14 km2, 45 km jugozapadno od Tristan da Cunhe. On je teritorij Ujedinjenog Kraljevstva, iako tijekom svoje povijesti nije imao stalnog stanovništva. Najpoznatiji je kao dom jako rijetkih ptica.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Na otoku živi približno 300 ljudi. Govore engleski jezik, po vjeroispovijesti su anglikanci. Imaju zdravstvene teškoće, zbog endogamije - braka među daljnjim rođacima. Skoro svi stanovnici rade za otočku vladu. Uzgajaju krumpir, koji je bitan u prehrani otočana. Svaka tri ili četiri mjeseca dolazi brod, koji dovozi potrebno.

Na otoku nema aerodroma. Postoji mala ribarska luka. Nema časopisa ni televizije.

Na otoku je škola, bolnica, pošta, muzej, kavana, pivnica i bazen. Kad mladi navrše 16 godina, lako nastavljaju daljnje školovanje u Velikoj Britaniji.

Većina prihoda ostvaruje se od prodaje poštanskih marki. Jastoge izvoze u Japan i u SAD.

Otok se spominje u romanu Edgara Allana Poea Pripovijed Arthura Gordona Pyma.

Biljni svijet

[uredi | uredi kôd]

Na otoku je popisano svega 178 biljnih vrsta, od čega od 98 autohtonih čak 48 endema bez podvrsta.[1]

  1. Lycopodium diaphanum (P. Beauv.) Sw.
  2. Haplopteris vittarioides (Thouars) comb. ined.
  3. Elaphoglossum campylolepium J. P. Roux
  4. Elaphoglossum gracilifolium J. P. Roux
  5. Elaphoglossum insulare C. Chr.
  6. Elaphoglossum lasiolepium J. P. Roux
  7. Elaphoglossum laurifolium (Thouars) T. Moore
  8. Elaphoglossum obtusatum (Carmich.) C. Chr.
  9. Megalastrum aquilinum (Thouars) Sundue, Rouhan & R. C. Moran
  10. Megalastrum peregrinum Sundue, Rouhan & R. C. Moran
  11. Athyrium medium (Carmich.) T. Moore
  12. Lomariocycas palmiformis (Thouars) Gasper & A. R. Sm.
  13. Asplenium aequibasis (C. Chr.) J. P. Roux
  14. Asplenium alvarezense R. N. R. Br.
  15. Asplenium insulare Carmich.
  16. Rostkovia tristaniensis Christoph.
  17. Carex insularis Carmich.
  18. Carex thouarsii Carmich.
  19. Isolepis bicolor Carmich.
  20. Isolepis moseleyana (Boeckeler) Muasya
  21. Isolepis sulcata (Thouars) Carmich.
  22. Glyceria insularis C. E. Hubb.
  23. Calamagrostis deschampsiiformis C. E. Hubb.
  24. Agrostis carmichaeli Schult. & Schult.f.
  25. Agrostis crinum-urai Mez
  26. Agrostis goughensis C. E. Hubb.
  27. Agrostis holgateana C. E. Hubb.
  28. Agrostis media Carmich.
  29. Agrostis trachychlaena C. E. Hubb.
  30. Agrostis wacei C. E. Hubb.
  31. Polypogon mollis (Thouars) C. E. Hubb. & E. W. Groves
  32. Deschampsia christophersenii C. E. Hubb.
  33. Deschampsia mejlandii C. E. Hubb.
  34. Deschampsia robusta C. E. Hubb.
  35. Deschampsia wacei C. E. Hubb.
  36. Ranunculus caroli Christoph.
  37. Acaena sarmentosa (Thouars) Carmich.
  38. Acaena stangii Christoph.
  39. Rumex frutescens Thouars
  40. Dysphania tomentosa (Thouars) Mosyakin & Clemants
  41. Atriplex plebeja Carmich.
  42. Nertera holmboei Christoph.
  43. Nertera major (Thouars) I. M. Turner
  44. Callitriche christensenii Christoph.
  45. Cotula goughensis R. N. R. Br.
  46. Cotula moseleyi Hemsl.
  47. Gamochaeta thouarsii (Spreng.) Anderb.
  48. Hydrocotyle capitata Thouars
  49. Hypolepis rugosula subsp. villosoviscida
  50. Amauropelta bergiana var. tristanensis (Schltdl.) Holttum var. tristanensis
  51. Asplenium platybasis var. subnudum Kunze var. subnudum G. Forst.
  52. Peperomia berteroana subsp. tristanensis

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tristan da Cunha
v • u
Sastavne države i teritoriji povezani s Ujedinjenim Kraljevstvom
Sastavne državeZastava Ujedinjenog Kraljevstva
Krunski posjedi
Prekomorska područja
1 Suverene vojne baze. 2 Djelomična suspenzija suvereniteta zbog Antarktičkog ugovora
v • u
Države u Africi
Samostalne države
Zavisni teritoriji i autonomne regije
Nepriznate države

1) Djelomično u Aziji.  2) Uključuje i zavisna područja otok Ascension i Tristan da Cunha.

v • r • u
Svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva
Engleska (19)
Grad Bath (1987.)  • Palača Blenheim (1987.)  • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina (1988.)  • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona (2006.)  • Vodenice doline Derwent (2001.)  • Dvorac Durham s katedralom(1986.)  • Hadrijanov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  • Korito Ironbridgea (1986.)  • Zvjezdarnica Jodrell Bank (2019.)  • Jurska obala (2001.)  • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu (2003.)  • Engleski Lake District (2017.)  • Greenwich (1997.)  • Saltaire (2001.)  • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima (1986.)  • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains (1986.)  • Londonski toranj (1988.)  • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva Svete Margarete u Westminsteru (1987.)  • Lječilišni grad Bath (2021.)
Zastava UK
Škotska (6)
Antoninov zid (Granice rimskog carstva1)) (1987.)  • Edinburgh, stari i novi grad (1995.)  • Forth Bridge (2015.)  • Neolitski Orkney (1999.)  • New Lanark (2001.)  • St. Kilda (1986.)
Wales (3)
Industrijski krajolik Blaenavona (2000.)  • Dvorci i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu (1986.)  • Akvedukt Pontcysyllte (2009.)
Sjeverna Irska (1)
Gibraltar (1)
Britanski prekomorski teritoriji (3)
Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) (1995.)  • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) (1988.)  • St. George (Bermudi) (2000.)

1) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke * Svjetska baština u opasnosti; 

  1. ↑ World Plants (Complete List), pristupljeno 27. ožujka 2024.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tristan_da_Cunha&oldid=6899813"