Sveti Vincent i Grenadini
Sveti Vincent i Grenadini Saint Vincent and the Grenadines | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo (lat.) Pax et justitia; „mir i pravda”) | |||||
Himna St Vincent Land So Beautiful | |||||
Položaj Svetog Vincenta i Grenadina | |||||
Glavni grad | Kingstown | ||||
Službeni jezik | engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- monarh Ujedinjenog Kraljevstva | Karlo III. generalna guvernerica Susan Dougan | ||||
- Predsjednik Vlade | Ralph Gonsalves | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 27. listopada 1979. | ||||
Površina | 182. po veličini | ||||
- ukupno | 389 km2 | ||||
- % vode | (zanemarivo) % | ||||
Stanovništvo | 176. po veličini | ||||
- ukupno (2003) | 116.812 | ||||
- gustoća | 300/km2 | ||||
Valuta | istočnokaripski dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | 1-784 | ||||
Vremenska zona | UTC -4 | ||||
Internetski nastavak | .vc |
Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.
Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprječavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.
Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840-ih i Indijce 1860-ih.
Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.
Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).
Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.
Na Svetom Vincentu i Grenadinima govore se engleski 400 (2004) i vincentski kreolski engleski 138.000 (Holm 1989).[1]
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Saint Vincent and the Grenadines | |
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Saint Vincent and the Grenadines | |
Zajednički poslužitelj sadrži atlas Saint Vincent and the Grenadines |
|
|