Justin Mučenik

Sveti; Justin Mučenik; Ἰουστῖνος ὁ μάρτυς
Rođen	100. ; Flavia Neapolis
Preminuo	165. ; Rim
Kanoniziran	prije kongregacije
Spomendan	1. lipnja
	Portal o kršćanstvu

Sveti Justin mučenik (Flavia Neapolis, 100. – Rim, 165.), kršćanski filozof i mučenik, najplodniji i najpoznatiji apologet 2. stoljeća. Katolička Crkva ga slavi kao sveca, mučenika i ubraja ga među Crkvene Oce. Njegova dva najpoznatija djela su "Prva apologija" i "Druga apologija" prema kojima je bio prvi koji je branio kršćansku misao pred poganima.

Životopis

Justin dolazi iz obitelji koja je latinskih korijena i koja je živjela u Samariji. Rođen je u poganstvu, a odgojen u kulturi svoga vremena te je pohađao filozofske škole stoika, peripatetika, pitagorejaca i naposljetku neoplatonista. Završivši sve navedene škole, djelovao je kao filozof u Ateni. Međutim, željan spoznaje prave istine, osjećao je da ni u jednoj ovoj školi nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga, sve dok se nije upoznao s kršćanstvom, vjerojatno u Efezu oko 130. godine. Nakon toga, kao laik je branio i naučavao "novu filozofiju" – kršćanstvo. U Rim dolazi oko 140. godine te tu osniva vlastitu školu u kojoj besplatno uvodi učenike u kršćansku vjeru. Borio se protiv marcionita i gnostika. Njegov učenik je bio Tacijan. Bio je optužen zbog ispovijedanja kršćanske vjere (vjerojatno od ciničkog filozofa Krescenta) te je umro mučeničkom smrću zajedno sa svojih šest prijatelja oko 164. godine.

Djela

Justin je napisao dvije Apologije upravljene Antoninu Piju, dužu u 68 poglavlja i kraću u 15 poglavlja. Još je napisao i "Dijalog s Trifonom". Iz ovih djela se može razabrati organizacija i život prve kršćanske zajednice

Prva apologija

Napisana je oko 155. godine u dva dijela. U prvom pobija klevete pogana o kršćanima koje ukazuju na sličnosti između Isusa Krista i božanstava iz starijih mitologija. Justin Mučenik navodi da je Sotona bio upoznat s proročanstvima o Isusu Kristu te je putovao kroz vrijeme i u određene antičke mitove umetnuo slične bogove kako bi kasnije mogao diskreditirati Isusa Krista.

To je kraći i negativni dio. U drugom dijelu koji je širi i pozitivan, Justin izlaže i objašnjava sadržaj kršćanskog nauka iznoseći opširno dokaz za vjeru u Kristovo božanstvo. U sljedećim poglavljima opisuje kršćansku inicijaciju i euharistijsku liturgiju. Uvjeren je da je kršćanstvo progonjeno samo zato što ga se dobro ne poznaje. Zato nastoji naširoko izložiti kršćansko učenje, običaje, kult, Sveto Pismo.

Druga apologija

Napisana je kao nadopuna prvoj. Justin ju je napisao povodom mučeničke smrti triju kršćana zbog ispovijedanja svoje vjere. Justin prosvjeduje protiv toga i želi utjecati na javno mnijenje. Veliki dio ove apologije posvećuje pobijanju stoicizma i platonizma dokazujući uzvišenost kršćanstva nad tim filozofijama.

Razgovor s Trifunom

Djelo je napisano u obliku dijaloga kojeg Justin ima sa Židovom Trifunom. Dok je u apologijama bio u polemici s poganima, ovdje ulazi u polemiku sa Židovima koji su se jednako opirali kršćanstvu kao i pogani. Također opisuje i svoje duševno proživljavanje obraćenja.

Justinova Teologija

Obrazlažući Justinovu teologiju treba imati u vidu da ne posjedujemo autorovo cjelovito izlaganje kršćanske vjere, a izgubljeni su spisu upravo oni koji su u pravom smislu teološki. Braneći vjeru protiv nevjernika, prvenstveno se poziva na razum. Uvjeren da istina najbolje sebe brani, počeo je kršćansku istinu opširno iznositi i tumačiti. Traži sličnosti između crkvenog nauka i onog grčkih pjesnika, s ciljem da dokaže kako je kršćanstvo jedina zdrava filozofija. Osjeća se utjecaj platonizma, koji je u Justinovim očima bio filozofija najviše vrijednosti. Najbolje možemo opisati Justina riječima Ivana Pavla II. kao: "pionira pozitivnog susreta s filozofskom mišlju, premda pod znakom opreznog razlučivanja": on doista, "iako je i nakon obraćenja zadržao osobito poštovanje prema grčkoj filozofiji, snažno je i jasno tvrdio da je u kršćanstvu pronašao 'jedinu sigurnu i plodonosnu filozofiju' (Dial. 8,1)" (‘’Fides et Ratio’’, 38).

Bibliografija

Marko Mikijelj, Justin : filozof i mučenik, Knjižarnica Rajković i Đuković, Beograd, 1928. (49 str.) (elektronička inačica) (srp.)
Benedikt XVI., Sveti Justin, učitelj kršćanske filozofije, kateheza na općoj audijenciji u srijedu, 21. ožujka 2007. (elektronička inačica)
Justin, Razgovor s Trifunom, Verbum, Split, 2011. (259 str.), ISBN 9789532352757^[1]
Justin, Apologije, Verbum, Split, 2012. (139 str.), ISBN 9789532352948

Literatura

↑ Davor Pećnjak, Justin, Razgovor s Trifunom; Apologije Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. studenoga 2022. (Wayback Machine), Prolegomena 12014.

Justin: Razgovor s Trifunom, preveo Branko Jozić, Zagreb, 2011.
J. Pavić-T.Z. Tenšek, Patrologija, KS, Zagreb, 1993.
T. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske književnosti, Zagreb, 1976.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta

[1] Davor Pećnjak, Justin, Razgovor s Trifunom; Apologije Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. studenoga 2022. (Wayback Machine), Prolegomena 12014.

[1]