Sutlej
Rijeka Sutlej (sanskrt: शुतुद्रि Shutudri, punjabi: ਸਤਲੁਜ, hindi: सतलज, urdu: درياۓ ستلُج ) ili Satluj je najduža pritoka rijeke Ind, u Indijskom potkontinentu duga 1 400 km.[1]
| Sutlej Shutudri | |
|---|---|
| rijeka | |
 | |
| Položaj | |
| Države | NR Kina Indija Pakistan |
| Fizikalne osobine | |
| Duljina | 1 400[1] km |
| Tok rijeke | |
| Izvor | jezero Rakshastal (Tibet) |
| • Nad. vis. | 4 600[1] m |
| • Koord. | 30°50'39,1"N, 81°12'16,6"E |
| Ušće | spoj sa rijekom Chenab kod grada Uch Sharifa (Pakistan) |
| • Koord. | 29°20'57,34"N, 71°1'41,52"E |
| Slijev | indijsko oceanski |
| Ulijeva se u | Ind |
| Pritoci | Beas |
Zemljopisne karakteristike
urediSutlej izvire iz jezera Rakshastal na sjevernim obroncima Himalije u jugozapadnom Tibetu na visini od 4 600 m.[1]Od izvora rijeka teče prema sjeverozapadu, a zatim prema jugozapadu probijajući se uskim kanjonima preko himalajskih planina do indijske države Himachal Pradesh[1]Nakon tog utječe u državu Punjab kod grada Nangal. I nadalje teče u smjeru jugozapada u širokoj kotlini, tu prima svoju najveću pritoku Beas.[1]Od tamo stvara indijsko - pakistansku granicu u dužini od 105 km, nakon tog ulazi u Pakistan da se kod grada Uch Sharifa spoji s rijekom Chenab i stvara rijeku Panjnad (Pet rijeka) po kojoj je čitava regija Punjab dobila ime. Panjnad se nakon svega 60 km, izliva u Ind kod grada Mithankota u Pakistanu.
Vodostaj rijeke ovisi o proljetnom otopljavanju snijega na Himalajskim vrhovima, kao i o monsunskim kišama u ljeto. Jer oni donose obilne kiše, koje ponekad pretvore Sutlej u pravu bujicu, maksimalni vodotok rijeka je imala 1955. tad je izmjeren istjek od skoro 17 000 m3/s.[1]tijekom zime vodostaj rijeke značajno opadne, jer nema većih oborina.
Vode Sutleja se intenzivno koriste za navodnjavanje, pa su zbog tog i bile predmet sukoba između indije i Pakistana sve do 1960. kad su dvije zemje sklopile sporazum Sporazum o vodama Inda. Po tom sporazumu vode Sutleja pripale su indiji u zamjenu za pravo Pakistana da koristi vode Inda i njegovih zapadnih pritoka. Od tad su na Sutleju napravljeni veliki irigacioni radovi i mnoštvo velikih hidroelektrana brana Bhakra-Nangal, Kanal Sirhind i navodnjavanje doline Sutlej.[1]
U starogrčkim izvorima je Sutlej bio poznat kao Zaradros.[1]
