Idi na sadržaj

Gastroenteritis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gastroenteritis virusi: A = rotavirus, B = adenovirus, C = norovirus i D = astrovirus

Gastroenteritis[1] (upala crijeva i želuca, ponekad stomačna gripa, želučana gripa) jeste općeniti pojam upalne bolesti probavnog sistema. Stomačna gripa se najčešće javlja sa simptomima proljeva i povraćanja, ali sa "pravom" gripom (influencom) nema ništa zajedničko. Gastroenteritis može imati vrlo različite uzroke. Za njegov tretman najčešće su dovoljne mjere kojima se otklanjaju ovi simptomi.

Gastroenteritis obično izazivaju virusi;[2] međutim, crijevne bakterije, paraziti i gljivice također mogu uzrokovati gastroenteritis.[2][3] Kod djece, rotavirus je najčešći uzrok teške bolesti.[4] Kod odraslih, norovirus i Campylobacter su česti uzročnici.[5][6] Konzumiranje nepropisno pripremljene hrane, pijenje kontaminirane vode ili bliski kontakt sa zaraženom osobom može proširiti bolest.[3] Liječenje je općenito isto sa ili bez konačne dijagnoze, tako da testiranje za potvrdu obično nije potrebno.[3]

Za malu djecu u siromašnim zemljama, prevencija uključuje pranje ruku sapunom, pijenje čiste vode, dojenje beba umjesto korištenja adaptiranog mlijeka,[3] i pravilno odlaganje ljudskog otpada. Vakcina protiv rotavirusa se preporučuje kao prevencija za djecu.[3][4] Liječenje uključuje unos dovoljno tekućine.[3] Za blage ili umjerene slučajeve, to se obično može postići ispijanjem oralne otopine za rehidraciju (kombinacija vode, soli i šećera).[3] Kod žena koje doje preporučuje se nastavak dojenja.[3] U težim slučajevima može biti potrebna intravenska primjena tekućine.[3] Tečnosti se mogu davati i nazogastričnom sondom.[7] Suplementacija cinkom se preporučuje djeci.[3] Antibiotici generalno nisu potrebni,[8] međutim, preporučuju se maloj djeci s temperaturom i krvavim proljevom.[9]

U 2015. godini bilo je dvije milijarde slučajeva gastroenteritisa, što je rezultiralo sa 1,3 miliona smrtnih slučajeva širom svijeta.[10][11] Djeca i oni u zemljama u razvoju su najviše pogođeni.[12] U 2011 godini bilo je oko 1,7 milijardi slučajeva, što je rezultiralo sa oko 700.000 smrti djece mlađe od pet godina.[13] U zemljama u razvoju, djeca mlađa od dvije godine često dobiju šest ili više infekcija godišnje.[14] Manje je uobičajen kod odraslih, dijelom zbog razvoja imuniteta.[15]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]

Gastroenteritis odnosno upalna stanja stomaka razne etiologije su najčešći uzrok mučnine i proljeva kod djece i odraslih. Još 1980tih u svijetu je zabilježeno oko 4,6 miliona smrtnih slučajeva zbog bolesti crijeva, što je vodeći uzrok smrti kod djece. Od 1979. počelo se sa promocijom takozvane oralne terapije rehidratacijom kao standardiziranom terapijom, čime se postiglo smanjenje ovog broja na oko 1,5 miliona u 2000. godini.[16]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Services, Department of Health & Human. "Gastroenteritis". www.betterhealth.vic.gov.au (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 9. 2023.
  2. ^ a b A. Helms, Richard (2006). Textbook of therapeutics : drug and disease management (8. izd.). Philadelphia [u.a.]: Lippincott Williams & Wilkins. str. 2003. ISBN 978-0-7817-5734-8. Arhivirano s originala, 8. 9. 2017.
  3. ^ a b c d e f g h i j Ciccarelli, S; Stolfi, I; Caramia, G (29. 10. 2013). "Management strategies in the treatment of neonatal and pediatric gastroenteritis". Infection and Drug Resistance. 6: 133–61. doi:10.2147/IDR.S12718. PMC 3815002. PMID 24194646.
  4. ^ a b Tate JE, Burton AH, Boschi-Pinto C, Steele AD, Duque J, Parashar UD (februar 2012). "2008 estimate of worldwide rotavirus-associated mortality in children younger than 5 years before the introduction of universal rotavirus vaccination programmes: a systematic review and meta-analysis". The Lancet Infectious Diseases. 12 (2): 136–41. doi:10.1016/S1473-3099(11)70253-5. PMID 22030330.
  5. ^ Marshall JA, Bruggink LD (april 2011). "The dynamics of norovirus outbreak epidemics: recent insights". International Journal of Environmental Research and Public Health. 8 (4): 1141–9. doi:10.3390/ijerph8041141. PMC 3118882. PMID 21695033.
  6. ^ Man SM (decembar 2011). "The clinical importance of emerging Campylobacter species". Nature Reviews Gastroenterology & Hepatology. 8 (12): 669–85. doi:10.1038/nrgastro.2011.191. PMID 22025030. S2CID 24103030.
  7. ^ Webb, A; Starr, M (april 2005). "Acute gastroenteritis in children". Australian Family Physician. 34 (4): 227–31. PMID 15861741.
  8. ^ Zollner-Schwetz, I; Krause, R (august 2015). "Therapy of acute gastroenteritis: role of antibiotics". Clinical Microbiology and Infection. 21 (8): 744–9. doi:10.1016/j.cmi.2015.03.002. PMID 25769427.
  9. ^ Singh, Amandeep (juli 2010). "Pediatric Emergency Medicine Practice Acute Gastroenteritis — An Update". Pediatric Emergency Medicine Practice. 7 (7).
  10. ^ GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence Collaborators (8. 10. 2016). "Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". Lancet. 388 (10053): 1545–1602. doi:10.1016/S0140-6736(16)31678-6. PMC 5055577. PMID 27733282.
  11. ^ GBD 2015 Mortality and Causes of Death Collaborators (8. 10. 2016). "Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015". Lancet. 388 (10053): 1459–1544. doi:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. PMC 5388903. PMID 27733281.
  12. ^ Webber, Roger (2009). Communicable disease epidemiology and control : a global perspective (3rd izd.). Wallingford, Oxfordshire: Cabi. str. 79. ISBN 978-1-84593-504-7. Arhivirano s originala, 26. 10. 2015.
  13. ^ Walker, CL; Rudan, I; Liu, L; Nair, H; Theodoratou, E; Bhutta, ZA; O'Brien, KL; Campbell, H; Black, RE (Apr 20, 2013). "Global burden of childhood pneumonia and diarrhoea". Lancet. 381 (9875): 1405–16. doi:10.1016/S0140-6736(13)60222-6. PMC 7159282. PMID 23582727.
  14. ^ Dolin, Raphael; Mandell, Gerald L.; Bennett, John E., ured. (2010). "Chapter 93". Mandell, Douglas, and Bennett's principles and practice of infectious diseases (7th izd.). Philadelphia: Churchill Livingstone/Elsevier. ISBN 978-0-443-06839-3.
  15. ^ Eckardt AJ, Baumgart DC (januar 2011). "Viral gastroenteritis in adults". Recent Patents on Anti-Infective Drug Discovery. 6 (1): 54–63. doi:10.2174/157489111794407877. PMID 21210762.
  16. ^ C. G. Victora et.al.: Reducing deaths from diarrhoea through oral rehydration therapy. u: Bulletin of The World Health Organization. 2000, 78, str. 1246–1255 PMID 11100619.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gastroenteritis&oldid=3544772"