Ćorkovac
| Ćorkovac | |
|---|---|
 Ćorkovac na Bašinicama (Šiprage) | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Dužina | 6 km |
| Izvor | obronci Vlašića |
| NV izvora | 1130 m m |
| Ušće | Vrbanja (Šiprage) |
| Sliv | Crnomorski sliv |
| Pritoke | Duboki i Slatki (Zuhrića) potok, Babin Jasička voda, Borički potok i Međedov do |
Ćorkovac je lijeva pritoka Vrbanje, u koju se ulijeva iznad pilane u Šipragama. Imenovan je po selu (Ćorkovići), ispod kojeg protiče.[1] Izvire na sjeveroistočnim padinama podvlašićkog platoa, odnosno istočnih zaravni Petrovo polje – na oko 1130 m n/v, na ravođu slivova Vrbanje i Ugra (cesta Travnik - Turbe - Skender Vakuf).[2]
U relativno uskom području, između Ilomske i Dèmićke, međurječje je pritoka Vrbanje (Čudnić, Kovačevića potok, Grabovička rijeka) i Ugra (pritoke Kobilje, Ugrić i drugi potoci).[3] Greben ove vododijelnice se proteže na relaciji: Petrovo Polje – Imljani – Vlatkovići – Skender Vakuf.[1] Neposredno ispod grebena izviru i bezimena lijeva pritoka Ćorkovca i (desni) Zuhrića potok.
Ćorkovac obiluje slivnim vrelima i potočićima, a samo ispod sela Vrevići ima ih šest. Od većih desnih pritoka najveće su Duboki i Slatki (Zuhrića) potok, Babin do i Jasička voda, a od lijevih: Borički potok i Međedov do. Do 60-tih godina prošlog vijeka, na Ćorkovcu je funkcioniralo sedam mlinova, a danas nema nijednog.[4]
Uz Ćorkovac je izgrađen put koji, nakon preleska prijevoja iznad sela Ćorkovići, preko Zlovarića silazi niz strme padine Potkresa i vodi na Ilomsku, tj. spaja se sa lokalnom cestom Skender Vakuf – Travnik.[5] Visina grebena se kreće oko 1200 m n/v, a nakon 2–3 km do rijeke visinska razlika je oko 100 m.
Kao i većina komunikacija u ovom kraju, cesta je izgrađena na devastiranoj trasi austrougarske šumske pruge; uz nju su sve do 60-tih godina prošlog vijeka funkcionirale barake za smještaj radnika sukcesivnih firmi za eksploataciju šumskog blaga. Ono se i danas (bez ekološki održivih planova) nemilosrdno uništava, a okolni vodotoci su sve slabašniji.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b [1]
- ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovune. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“,Sarajevo.
- ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 6. 2014. Pristupljeno 21. 4. 2014.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)