LP Ravan

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 4

Konveksni skupovi

Neka je V vektorski prostor nad poljem F. (U daljem tekstu interesovae nas samo vektorski prostor Rn .)
Neka su A, B V. Oznaimo sa AB sledei skup vektora

AB = {C : t A + (1 t) B, 0 t 1}.

Skup vektora S V je konveksan ako za svaka dva vektora A, B skupa S vai da je AB S.


Teorema 1 Neka je {Si : i I} familija konveksnih skupova. Tada je i skup S = {Si : i I} konveksan
skup.
Dokaz. Neka su A, B S. Na osnovu definicije preseka skupova sledi da za svako i I vai A, B Si .
Prema definiciji konveksnog skupa, tada za svako i I vai AB Si , odakle AB S. 

2
1.1 Sluaj R

Neka su u ravni date take A(xA , yA ) i B(xB , yB ), i pretpostavimo da je C(xC , yC ) taka koja pripada u
dui AB. Tada, za neko t [0, 1], vai

OC = OB + t(OA OB),

OC = tOA + (1 t)OB,
(xC , yC ) = t(xA , yA ) + (1 t)(xB , yB ),
(xC , yC ) = (txA + (1 t)xB , tyA + (1 t)yB ).

Znai,
AB = {(txA + (1 t)xB , tyA + (1 t)yB ) : t [0, 1]}
Primetimo da se za t = 0 taka C poklapa sa B, doke se ona za t = 1 poklapa sa A.
Za realne brojeve a, b, c sa osobinom (a, b) 6= (0, 0) kaemo da je skup taaka

{(x, y) R2 : ax + by c} (1.1)

poluravan.

Teorema 2 Poluravan je konveksan skup.

Dokaz. Neka je poluravan S data sa (1.1) i A, B S. Tada je

axA + byA c (1.2)


axB + byB c (1.3)

Posmatrajmo proizvoljnu taku C AB datu sa

(xC , yC ) = (txA + (1 t)xB , tyA + (1 t)yB ), t (0, 1).

1
2 CHAPTER 1. KONVEKSNI SKUPOVI

Ako nejednainu (1.3) pomnoimo sa t > 0, a nejednainu (1.3) sa (1 t) > 0, tada je

taxA + tbyA tc
(1 t)axB + (1 t)byB (1 t)c

odakle je zbir levih strana manji ili jednak sa zbirom desnih strana

a(txA + (1 t)xB ) + b(tyA + (1 t)yB ) c tj.



axC + byC c. to znai da C AB.


Posledica 1 Presek familije poluravni je konveksan skup.


2
Linearno programiranje - interpretacija u R

Neka je data linearna funkcija f : R2 R definisana sa f (x, y) = cx + dy.

Teorema 3 Ako za take A(xA , yA ) i B(xB , yB ) vai

f (xA , yA ) f (xB , yB ),

tada za svako C AB vai


f (xA , yA ) f (xC , yC ) f (xB , yB ).

Dokaz. Vrednost funkcije f u taki C moemo zapisati na sledei nain:

f (xC , yC ) = f (txA + (1 t)xB , tyA + (1 t)yB )


= c(txA + (1 t)xB ) + d(tyA + (1 t)yB )
= t(cxA + dyA ) + (1 t)(cxB + dyB ).

Odatle imamo dva zakljuka:

(i) f (xC , yC ) t(cxB + dyB ) + (1 t)(cxB + dyB ) = cxB + dyB = f (xB , yB ).

(ii) f (xC , yC ) t(cxA + dyA ) + (1 t)(cxA + dyA ) = cxA + dyA = f (xA , yA ).


Neka je S koveksan poligon zadat sledeim sistemom linearnih nejednaina:

a1 x + b1 y c1
a2 x + b2 y c2
(2.1)
... ... ...
an x + bn y cn .

Za taku V sa osobinama

(i) V S i

(ii) V pripada preseku rubova dve razliite poluravni date nejednainama (2.1)

kaemo da je ekstremna taka (vrh, teme) skupa S.

Teorema 4 Neka S ogranien konveksan poligon. Tada f dostie svoju najveu (tj. najmanju) vrednost
bar u jednom od temena datog poligona.

Dokaz. Neka je {V1 , . . . , Vm } skup svih temena datog konveksnog poligona i pretpostavimo da je M teme
u kojem f ne dostie manju vrednost nego u ostalim temenima. Pretpostavimo da postoji taka N S u
kojoj je f (M ) < f (N ). Ako je taka N na rubu poligona, tvrdjenje sledi na osnovu prethodnog tvrdjenja.
U suprotnom, pretpostavimo da N lei u unutranjosti datog poligona. Povucimo pravu p kroz take M

3
4 CHAPTER 2. LINEARNO PROGRAMIRANJE - INTERPRETACIJA U R2

i N, i oznaimo presek ruba poligona i prave p sa L. Taka L pripada dui Vi Vj za neka dva temena sa
ossobinom f (Vi ) f (Vj ). Tada je

f (M ) < f (N ) f (L) f (Vj )

to daje kontradikciju sa pretpostavkom da je M teme u kojem nije vrednost funkcije manja nego u
nekom drugom temenu. 

Teorema 5 Neka je f (x, y) = cx + dy i neka je S neogranien konveksan poligon. Ako f dostie svoju
najveu (tj. najmanju) vrednost nad S, onda f ima tu vrednost bar u jednom od temena datog poligona.

Primer 1 Odrediti maksimalnu i minimalnu vrednost funkcije


f (x, y) = x 2y,

f (x, y) = x + y,
ako je
x + y 5
3x + y 0
0 x 4
0 y 3

You might also like