Turist Br26

ASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA
Sarajevo,
Sarajevo,
decembar/prosinac
decembar/prosinac 2010.
2010.
Godina
Godina 10
10
Broj
Broj 26
26
Besplatan
Besplatan primjerak
primjerak
Eko sela
JAHORINA
U ovom broju
ASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA
Sarajevo,
Sarajevo,
decembar/prosinac
decembar/prosinac 2010.
2010.
Godina
Godina 10
10
Broj
Broj 26
26
Besplatan
Besplatan primjerak
primjerak
Rije glavnog urednika
VELIKI USPJEH BH. TURIZMA
Eko sela
JAHORINA
Turistiki sajmovi
TURIST
ÂSOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA
Izdava~:
TURISTI^KA ZAJEDNICA
FEDERACIJE BiH
Zelenih beretki 22a
Tel: + 387 (0)33 22 07 24, 22 07 21
Fax: + 387 (0)33 53 22 81
e-mail: [email protected]
web: www.bhtourism.ba
Glavni i odgovorni urednik:
Doc. dr. [emsudin D@EKO
Zamjenik glavnog
i odgovornog urednika:
Mr. sc. Boò VUKOJA
Konsultanti:
Prof. dr. Mirko MARKOVI]
Prof. dr. Stevan STANKOVI]
Redakcijski kolegij:
Mr. sci. med. Almasa KAJTAZ
Amira PE]ANAC
Mirela BIJELONJA
Branka MRKI]
Telefon redakcije:
+387 (0)33 21 95 65
Design & DTP:
JORDAN Studio / Adis DUHOVI]
Art director:
Dino SELIMOVI]
Repro:
JORDAN Studio
Budakovi}i 15, Sarajevo
Tel: + 387 (0)33 27 12 00
Fax: + 387 (0)33 27 12 02
E-mail: [email protected]
Fotografija:
Edhem Edo JOLDA[
[tampa:
MLLER, Sarajevo
âsopis TURIST upisan je u registar
medija u Ministarstvu obrazovanja,
nauke i informisanja Kantona
Sarajevo pod brojem: NKM 33/00.
ISSN: 1512-8210
USPJE[NA PROMOCIJA
Intervju: Enes Arifhodi
PROMIJENILI SMO NEGATIVAN IMID@ BIH

Turistika ponuda
ZIMA U SARAJEVU
Bjelanica i Igman
SKIJANJE NA OLIMPIJSKIM STAZAMA

Jahorina
VI[E SNIJEGA I NI@E CIJENE

Razvoj zimskog turizma
MALI CENTRI VELIKE [ANSE

Vlai
NOVI SMJE[TAJNI KAPACITETI

Konjic
NAGRADA ZA RAZVOJ TURIZMA

Planinarska drutva
POVRATAK PRIRODI
Zimski centri u Republici Srpskoj
TOPOVI ZA VI[E SNIJEGA

Etno i eko projekti
NOVI BH. BREND
4
8
8
10
10
16
16
18
18
20
20
24
24
28
28
36
36
40
40
44
44
48
48
Rije glavnog urednika
VELIKI
USPJEH
BH. TURIZMA
Pi{e: dr. [emsudin Dèko
godinama svjetske ekonomske krize, u sektoru turizma u
Bosni i Hercegovini zabiljeena su pozitivna kretanja: porast broja dolazaka kao i broja noenja koja su ostvarili turisti.
Nespornu injenicu da BiH postaje sve popularnija destinacija
moemo objasniti jaanjem svijesti o znaaju turizma u razvoju
ekonomije BiH. Kontinuirano raste svijest o ulozi turizma kao
privredne grane u koju vrijedi ulagati i razvijati je, koja donosi
izvanredne prihode. Tako se ak i u nepovoljnim finansijskim
uslovima pokazalo da je turizam ansa Bosne i Hercegovine
skoro sve privredne aktivnosti zabiljeile su negativan trend, osim
turizma.
Prema statistikim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine

broj turista koji su posjetili BiH vei je za 14,4 % u odnosu na isti
period prole godine, dok je broj noenja vei za 11,5 %. Posjete
stranih turista biljee rast od 17,5 % a domaih 10,5 %. U Kantonu Sarajevo broj posjeta stranih turista vei je za ak 20,7 % u
odnosu na prolu godinu.
Broj dolazaka turista nije smanjen, kako se moda moglo oekivati s obzirom na globalnu finansijsku krizu, nego povean. To
pokazuje da je turizam postao 'otporniji' na krizu nego neke
druge privredne grane koje su do sada bile favorizirane od strane
drave. Moemo zato konstatirati da je turizam preivio krizu i
nastavlja da ostvaruje uzlazni trend.
Mnogo je faktora koji su uticali na to. Na prvom mjestu je intenzivna i osmiljena promocija, sistematski rad na promoviranju turistikih proizvoda. Zatim, poveana je zainteresiranost
vlasti da turizam zabiljei uspjeh, tako da su u proteklom periodu
poduzete odreene aktivnosti kojima se stabilizuju prihodi u turizmu. Donoenjem zakona o lanarini i zakona o turistikoj taksi
taj segment e se dodatno poboljati. Nesporno je da boljim rezultatima u turizmu doprinose sredstva komunikacije; lake je
doi do informacija i obaviti odreene aktivnosti. Takoer, putovanja su postala finansijski pristupanija, ljudi putuju i zbog posla
te na krae vrijeme, a BiH se nalazi na raskrsnici mnogih puteva.
4 - Turist - br. 25
Pored promocije, kljuni segment uspona u turistikom sektoru

je bogata ponuda BiH. U proteklom periodu pokazalo se da je
kulturno-historijsko naslijee izuzetno zanimljivo za turiste. Ono
to je turistima takoer privlano u BiH je ista ivotna sredina,
tj. eko-ponuda. Veoma su popularni rafting, paraglajding i splavarenje. U tom segmentu BiH ima velike prednosti koje treba
iskoristiti. Recimo, vie od 51% zemlje je pod umama. Prirodna
bogatstva treba zatitititi jer predstavljaju vaan adut u razvoju
turistike ponude.
Svakako, pored prednosti, brojne su i oteavajue okolnosti. Jedna
od njih je manjak sredstava za promociju. BiH je izuzetak po
tome - jedino u naoj zemlji, iako je svijest o znaaju turizma
vea, sredstva kojima raspolau turistike zajednice su sve manja.
Nasuprot tome, druge zemlje ulau sve vie novca u prezentaciju svoje turistike ponude u svijetu. BiH nema nijedno predstavnitvo u inostranstvu dok, naprimjer, Crna Gora ima tri
predstavnitva, Hrvatska 18, Slovenija 7, Srbija 14.
I pored svega, turizam je poeo da zauzima mjesto koje mu pripada.
Prema izvjetajima Centralne banke BiH, turizam je na drugom
mjestu po ostvarenju deviznog priliva.
Ovi rezultati nisu postignuti preko noi, oni su plod kontinuiranog rada na promoviranju BiH, truda i aktivnosti u proteklih nekoliko godina.
Tako se, i pored ograniavajuih faktora kao to su lo imid, loa
putna infrastruktura, skup avio prevoz, nedovoljan broj smjetajnih objekata visoke kategorije, nizak stepen primjene savremenih tehnologija, nedovoljna educiranost ugostiteljsko-turistikog
kadra, nepostojanje predstavnitava, ogranieni izvori finansiranja, rezultati koje je poluila dosadanja promocija pokazuju u
periodu najvee finansijske krize. S obzirom na sredstva kojima
smo raspologali, ti rezultati su vie nego dobri i trebamo biti zadovoljni. Poveanje broja dolazaka turista i broja ostvarenih noenja svakako predstavlja veliki uspjeh. Meutim, najvei uspjeh
je to to se turizam nametnuo kao vaan segment dugoronog
razvoja BiH, kao ozbiljna privredna grana koja moe doprinijeti
napretku.
From the desk of the Editor-in-Chief
GREAT SUCCESS
OF BIH TOURISM
Written by: Dr [emsudin Dèko
n the years of the global economic crisis, positive trends have

been noticed in the tourism sector in Bosnia and Herzegovina:
the figures of tourist visits and overnight stays show an increasing
trend in this sector. The incontrovertible fact that BiH is becoming ever more popular destination can be explained by a raising
awareness of the importance of tourism in the economic development of BiH. There has been a continuously growing awareness of the role of tourism as a branch of the economy which is
worth investing and developing, and which has generated outstanding earnings from tourism. Thus, even in unfavourable financial conditions, it has turned out that tourism provides Bosnia
and Herzegovina with a favourable opportunity all business activities have achieved negative results except tourism.
many roads meet.
According to statistics, in the first nine months of this year, the

number of tourists who visited BiH has increased by 14.4 %, compared to the same period of last year, while the number of
overnight stays increased by 11.5 %. The figures of visits by foreign tourists have shown an increase of 17.5 per cent and by domestic tourists an increase of 10.5 %. Compared to last year, there
has been an increase of as much as 20.7 % in the number of foreign tourist visits recorded in Sarajevo Canton.
By all means, apart from advantages, there are also some aggravating circumstances. Among them is the lack of funds for promotion. BiH is among rare countries facing this problem
despite the fact that the awareness of the importance of tourism
is growing in our country, it is only in BiH that funds that are
available to tourist associations are going down. Quite contrary,
other countries invest more money in promoting their tourist offer
in the world. BiH has no representation abroad, which is not the
case, for instance, with Montenegro which has three such representation offices, Croatia 18, Slovenia 7, Serbia 14.
There has not been a downward trend in the number of tourists

although that is what one might have expected given the global
financial crisis; quite contrary, we have seen an upward trend in
this number. This indicates that tourism has become 'more resistant' to the crisis than some other branches of the economy that
have so far received a preferential treatment by state authorities.
This is why we can conclude that tourism has survived the crisis.
There have been a lot of factors that contributed to this. First of
all, it is a result of intensive and well-thought promotion, and
systemic efforts on the promotion of tourist products. In addition, the authorities have become more interested in achievements in the tourism sector and, as a result, some moves have
been taken in the recent period to stabilise earnings from
tourism. By the adoption of the Law on Dues and the Law on
Tourist Fees, the tourist sector will improve even more. It is undeniable fact that communication technology also contributes to
better achievements in the tourism sector for it makes it easier
to get information and carry out certain activities. In addition,
travelling has become more affordable, people go on business
trips and for shorter periods of time, and BiH is a country where
Apart from promotion, the key factor for the upward trend in
the tourism sector is the rich BiH tourist offer. In the past period
we have seen that BiH's cultural and historical heritage is very
interesting for tourists. What also makes BiH attractive for
tourists is the clean environment, i.e. BiH's so called eco offer.
Rafting, white-water rafting and paragliding are very popular.
In this segment BiH has huge comparative advantages which
should be fully used. For instance, more than 51 per cent of the
country is woodland. Natural resources should be protected for
they are a very important trump card for the development of
BiH's tourist offer.
Nevertheless, tourism has started receiving prominence it deserves. According to the BiH Central Bank reports, tourism holds
the second place in foreign exchange earnings.
These results have not been achieved overnight; they are a direct
outcome of continuous efforts on promoting BiH, an outcome of
efforts and activities carried out in the past several years.
And thus, in spite of all limiting factors such as non-existence of
the representation offices, limited financial sources, or failure to
adopt the tourism strategy, the promotion efforts invested so far in
this area have, nevertheless, produced results in the period of the
gravest financial crisis. Given the level of funds invested in promotion, the achieved results are more than satisfactory, and we
have to be pleased. The increase in the number of visits and
overnight stays is definitely a huge success. However, the greatest success lies in the fact that tourism imposed itself as an important segment of BiH's long-term development, a serious
branch of the economy that may contribute to the overall economic well-being.
Turist - br. 25 - 5
Ukratko
Oporavak svjetskog turizma
Lorimes 2010
eunarodni sajam lova, ribolova, sporta i turizma
"Lorimes 2010", odran poetkom novembra na Banjalukom velesajmu, okupio je mnogo uesnika iz BiH, Srbije
i Makedonije. Prvi dan sajma bio je rezervisan za ocjenu lovakih trofeja i radni sastanak turistikih organizacija, a drugog dana odran je 12. ribolovaki sajamski kup u lovu
grabljivica, te 9. ribolovaki sajamski kotli i izloba sitnih ivotinja. Turistika organizacija RS, kao jedan od suorganizatora, predstavila je turistike potencijale i usluge. Promovisani
su i zimski centri RS, kao to je Jahorina, Igrite, Kozara i
Kneevo, zatim nacionalni parkovi Sutjeska i Kozara, te banjski centri i brojni manastiri. Organizovana je i promocija i
degustacija tradicionalnih proizvoda, poput hercegovakih
vina i pruta, domae rakije i sira, te drugih domaih jela iz
etno-restorana. Pokrovitelj sajma bilo je Ministarstvo trgovine
i turizma RS i Grad Banja Luka.
M
vjetska turistika i industrija putovanja ove su se
godine, nakon godinu i po
dana krize, poele oporavljati.
Nakon prvih deset mjeseci ove
godine globalno su prvi put
ponovljeni rezulatati iz 2008.
godine a do kraja godine
oekuje se porast meunarodnih turistikih dolazaka i do 6
posto, dok se za iduu godinu
prognozira daljnji rast za 3 do

4 posto. Turizam se nakon
krize u gotovo svim regijama
svijeta oporavlja a prognoze
UNWTO-a govore da e biti i
do 10 milijuna vie meunarodnih dolazaka nego rekordne
2008. Evropa se slabije oporavlja, posebno sjeverna, dok
su na Mediteranu gotovo sve
zemlje prole pozitivno.
Nagrada za Turistiku
organizaciju RS
Privredna komora Vojvodine nagradila je Turistiku organizaciju Republike Srpske (TORS) peharom za dizajn promotivnog materijala, a medijsko-poslovni projekat "Turizam
plus" nagradio je Turistiku organizaciju grada Banja Luke
''Zlatnom turistikom ruom''. "RS ima ta da ponudi u turizmu, a TORS je to pokazao na najbolji nain'', rekao je vrilac dunosti direktora TORS-a Tihomir Ljubojevi.
"Izradili smo turistiku kartu RS na engleskom jeziku sa
navedenim svim znaajnijim destinacija, brouru Krevet po
mjeri u kojoj su prikazani svi smjetajni kapaciteti u svim
optinama i brouru Spakuj se i kreni sa vikend aranmanima", rekao je Ljubojevi na konferenciji za novinare u Banjoj Luci. Prema njegovim rijeima, radi se na promociji
Jahorine, vjerskog turizma u Hercegovini, avanturistikog turizma, ruralnog turizma, banjskog turizma, a Etno-selo
"Stanii" je brendirano. Direktor Turistike organizacije u
Banjoj Luci Ostoja Barain rekao je da ovaj grad sve vie dobija obiljeje turistike destinacije.
6 - Turist - br. 26
Nova avio-linija
h. aviokompanija BH Airlines od 2. decembra ove
godine tri puta sedmino (utorkom, etvrtkom i nedjeljom)
uvodi redovnu liniju na relaciji
Sarajevo-Amsterdam-Sarajevo.
Meunarodni aerodrom Schihpol u Amsterdamu za BH
Airlines znai uspostavu jo
jedne linije iznimno vane za
daljnje konekcije prema ostatku Evrope i Sjeverne Amerike,
saopeno je iz ove kompanije.
Na taj nain Amsterdam e

postati deveto odredite na
koje lete avioni BH Airlinesa.
Po zimskom redu letenja, leti
se na sljedea odredita: Istanbul, Frankfurt, Cirih, Be,
tokholm, Geteborg, Kopenhagen i Beograd. Takoer, po
zimskom redu letenja putnici
e s BH Airlinesom za Frankfurt i Cirih moi letjeti i iz
Banje Luke dva, odnosno tri
puta sedmino.
Ukratko
Podrka eko-turizmu u NP Sutjeska
Foi je potpisan sporazum o saradnji na implementaciji projekta "Podrka razvoju eko-turizma u Nacionalnom parku
Sutjeska". Projekt finansira Evropska unija, a implementira ga
Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA). Ukupna vrijednost je 413.060 eura, od ega je EU osigurala 349.985,74 eura,
a SERDA 63.074,26 eura. Kako se navodi u saoptenju SERDA-e,
cilj projekta je ostvariti podrku razvoju eko-turizma u Nacionalnom parku Sutjeska kroz razvoj novih turistikih proizvoda,
izgradnju turistike infrastrukture, edukaciju iz speci- finih
oblasti turizma te kroz razvoj novog marketinkog pristupa.
Atlas nautikog turizma
a sjednici Foruma predsjednika privrednih komora iz 17 gradova Slovenije,

Hrvatske, BiH i Srbije, koje
povezuje rijeka Sava, usvojena
je konana verzija prvog Atlasa
nautikog turizma na rijeci
Savi, koji bi trebalo da bude
izdat do kraja godine.
Nautiki atlas je uvod u
nove zajednike projekte komorskih sistema etiri zemlje
savskog sliva, koji su u Brkom
najavljeni ve do kraja ove go-
dine. Atlas je koncipiran tako

da na kvalitetan i pouzdan
nain dovede svakog nautiara
koji krene niz plovni put rijeke
Save do odredita koje izabere,
uz mnotvo podataka o turistikim sadrajima uz rijeku i
njeno priobalje.
Atlas nautikog turizma bit
e tampan na svim slubenim
jezicima naroda i drava koje
povezuje rijeka Sava i s prevodom na engleski. Promocija
se oekuje do kraja decembra.
i umjetnost, smjetaj, hrana i

pie, barovi i klubovi, oping,
banke, apoteke, prevoz itd.
Dostupna na engleskom i
bosanskom jeziku, aplikacija
e za krajnjeg korisnika biti potpuno besplatna, te nakon pr vog downloada njeno koritenje
ne zahtijeva internetsku konekciju, to omoguava koritenje
bilo gdje i u bilo kojoj situaciji.
"Ova mobilna aplikacija prvi
put e turistiku ponudu nae
zemlje uiniti dostupnom za

vie od 50 miliona korisnika
iPhonea irom svijeta. Uskoro
emo uputiti poziv za upis sadraja u aplikaciju svima onima koji smatraju da trebaju biti
uvrteni u turistiku ponudu
regija Banje Luke, Sarajeva i
Mostara. U drugoj fazi nastojat emo proiriti sadraj i na
druge gradove i regije nae zemlje", rekao je Boris Cigler, direktor agencije Mark IN.
Prvi mobilni turistiki vodi
Pratei svjetske trendove iz

oblasti komunikacija, agencija
Mark IN iz Sarajeva pokrenula
je kreiranje prvog mobilnog turistikog vodia Bosne i Hercegovine. Ova mobilna aplikacija
pod nazivom "BH Navigator"
po prvi put turistiku ponudu
nae zemlje stavlja u ruke korisnika najpopularnijeg telefona na svijetu - Appleovog
iPhonea. "BH Navigator" prvenstveno je namijenjen stra-
nim turistima zapadne Evrope

i amerikog kontinenta, ali i
milionskoj bh. dijaspori, te domaim turistima.
Koncept vodia zasnovan je
na aplikaciji koja na vrlo jednostavan i pregledan nain korisnicima iPhone-telefona prua
uvid i preporuke vezano za
turistiku ponudu Bosne i
Hercegovine.
Ponuda je razvrstana po
kategorijama kao to su kultura
Turist - br. 26 - 7
Turistiki sajmovi
43. Meunarodni sajam turizma Novi Sad 2010. odran je od

28.9. do 1.10. 2010. godine, sa
velikim brojem izlagaa. Bosnu
i Hercegovinu predstavljalo je
Turistiko udruenje u BiH a
bogata ponuda bila je predstavljena na tandu povrine 40m2..
Turistika ponuda BiH predstavljena je na

meunarodnim sajmovima, to je rezultiralo
dobrom saradnjom sa inostranim partnerima,
ali i prestinim nagradama
Prestine nagrade
Prestina meunarodna nagrada za poseban doprinos razvoju turizma na nivou lokalne zajednice, koju dodjeljuju Euro
Mediterranean Restaurant & Hotels Federation i Balkan Alliance of Hotel Association, dodijeljena je g. emsudinu
Deki, direktoru Turistike zajednice Kantona Sarajevo i g.
Ibrahimu Hadibajriu, naelniku Opine Stari Grad Sarajevo. Odluka o dodjeli nagrada objavljena je tokom kongresa
Euro Mediterranean Restaurant & Hotels Federation odranog na Zlatiboru od 13. do 16. juna 2010. godine, dok su nagrade uruene na konferenciji za novinare u Opini Stari Grad
u Sarajevu.
emsudin Deko dobitnik je i nagrade Premi Alla Carriera 2010 koja se dodjeljuje svjetskim protagonistima turizma
i kinematografije. Nagrade su dodijeljene u okviru 46. Meunarodnog festivala turistikog filma koji je u maju odran u
gradu Lecce na jugu Italije pod okriljem ITCO / International
Tourfilm Festivals Committe i FEST/European Federation
Tourist Press. Nagrade su uruene 15. septembra ove godine u
Solinu.
8 - Turist - br. 26
Posjetioci sajma bili su posebno zainteresirani za zimske

centre, te vee gradske centre u
BiH (Sarajevo, Mostar, Banja
Luka, Meugorje, Trebinje).
Zabiljeeno je i veliko interesovanje za Neum i smjetaj na
bh. rivijeri za ljeto 2011.godine,
te banjske centre.
Ovogodinji sajam donio je

Bosni i Hercegovini i nekoliko
nagrada. Dobili su ih, izmeu
ostalih, Hotel Evropa Sarajevo,
Vila Nova Neum, Hotel Bosna
u Banjoj Luci, turistika agencija Sol Azur Sarajevo, te Etno
selo Staniii kod Bijeljine.
Bh. tand zvanino je posjetio
pomonik sekretara za privredu
Autonomne pokrajine Vojvodina g. Erne P. Varnju, koji je
izrazio elju da se uprilii sastanak predstavnika turistikog
sektora Vojvodine i Bosne i
Hercegovine, kako bi bili razmotreni zajedniki interesi i
dalji oblici konkretne saradnje
te poboljana razmjena turista
izmeu BiH i Vojvodine.
Tourism fairs
Drugi meunarodni sajam turistike berze - BiHoreca Fest
odran je 23. i 24. septembra u
Sarajevu. Prilikom otvorenja
sajma g. Amiru Hadiu, predsjedniku Udruenja hotelijera
i restoratera, dodijeljeno je najvee priznanje BAHA-e (Balkanska alijansa hotelskih asocijacija) za organizaciju sajma
i podrku razvoju turizma.
Sajam je odran pod pokroviteljstvom Federalnog ministrastva okolia i turizma.
etvrti meunarodni sajam

organske proizvodnje i eko
turizma Dani maline 2010
odran je u Novom Travniku
2. i 3. jula 2010,, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okolia i turizma, a u organizaciji Saveza udruenja asocijacija organskih proizvoaa
FBiH. Sajam su otvorili premijer FBiH g. Mustafa Mujezinovi i federalni ministar
okolia i turizma g. Nevenko
Herceg. Na sajmu je izlagalo
preko 100 izlagaa iz BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore
i Srbije. Tokom sajma, organizator je upriliio 2. regionalnu
konferenciju organsko-ekolokih proizvoaa. Turistika
zajednica Kantona Sarajevo
predstavila je ponudu KS, u
sklopu zajednikog tanda sa
turistikim zajednicama Unsko-sanskog, Srednjebosanskog
i Zeniko-dobojskog kantona.
promotion
BiH's tourist offer has been presented at
international fairs, which resulted not only
in good cooperation with foreign partners
but also in prestigious awards
The 43rd International Tourism

Fair Novi Sad 2010 was held in
the period from 29 September
to 1 October 2010, and provided
a good opportunity for a large
number of exhibitors to present
their offer. Bosnia and Herzegovina was represented by the
BiH Tourism Association. Fair
visitors showed a special interest
not only in winter resorts and
large city downtowns but also
in Neum and accommodation
on the BiH coastline for the summer of 2011, and spa resorts.
This year's fair was also an
occasion whereby several awards were given to Bosnia and
Herzegovina representatives.
Among the winners of the
awards were the Hotel Evropa
from Sarajevo, Vila Nova from
Neum, the Hotel Bosna from
Banja Luka, the Tourist Agency Sol Azur from Sarajevo, and
the Ethno Village Staniii
from near Bijeljina.
The Second International
Tourism Bourse Fair - BiHoreca Fest was held in the
period 23-24 September in the
Army Hall in Sarajevo. Cantonal tourism associations, the
Municipality of Stari Grad and
hotel representatives took part
in this fair. Amir Hadi, President of the Hotel Keepers and

Restaurateurs Association, was
awarded the greatest recognition by BAHA (the Balkan Alliance of Hotel Associations)
for the organisation of the fair
and the contribution to the development of tourism. The fair
was held under the auspices of
the Federation Ministry of Environment and Tourism.

The Fourth International
Fair of Organic Food Production and Ecotourism entitled
The Days of Raspberry 2010 was
held in Novi Travnik in the period 2-3 July 2010,, under the
sponsorship of the Federation
Ministry of Environment and
Tourism and in the organisation
of the BiH Federation Alliance
of the Organic Food Producers'
Associations. More than 100
exhibitors from BiH, Croatia,
Macedonia, Montenegro and
Serbia presented their offer at
this fair. The organiser took the
opportunity to hold the 2nd Regional Conference of Organic
Food Producers during the fair.
Prestigious awards
The prestigious international awards for special contribution to the development of tourism at the local community
level, which are given by the Euro-Mediterranean Restaurants
& Hotels Federation and the Balkan Alliance of Hotel Associations, was won by Mr. emsudin Deko, Director of the
Tourism Association of Sarajevo Canton, and Mr. Ibrahim
Hadibajri, Mayor of the Municipality of Stari Grad Sarajevo. The Decision on granting this recognition was published during the congress of the Euro-Mediterranean
Restaurants & Hotels Federation held in Zlatibor in the period from 13 to 16 June 2010, while the awards were handed
out in Sarajevo at a press conference held in the Municipality
of Stari Grad.
emsudin Deko also won the award Premi Alla Carriera
2010 which is given to world tourism and cinematography
promoters. This award was given within the 46th International Festival of Tourism Film which was held in the town of
Lecce in the south of Italy in May under the auspices of ITCO
the International Tour-Film Festival Committee and the
FEST the European Federation Tourist Press. The awards
were handed out in Solin on 15 September.
Turist - br. 26 - 9
Intervju: Enes Arifhodi
Sa direktorom Glavnog ureda

Turistike zajednice Federacije
BiH Enesom Arifhodiem
razgovarali smo o uvjetima u
kojima posluju turistike zajednice te poveanom interesu
turista za BiH. Najvaniji dio
bh. turistike ponude su ouvana prirodna bogatstva, koja treba
adekvatno i zatititi, te kulturno-historijski spomenici za iju
obnovu turistike zajednice izdvajaju velika sredstva.
Izdvajanja za obnovu kulturno-historijskih spomenika i ove
godine su velika. Koliko sredstava su izdvojile turistike zajednice i kako se to odrava na
njihov budet?
Turistike zajednice nale su
se u istoj situaciji kao i prethodnih godina. Uvijek naglaavamo da je vano da se kulturnohistorijski spomenici obnavljaju, saniraju i stavljaju u funkciju, jer oni obogauju turistiku
ponudu BiH. Kulturno-historijski spomenici su jedan od
glavnih aduta BiH kada je upitanju razvoj turizma. Meutim,
izdvajanje ovako velikih sredstava limitira turistiku zajednicu u obavljanju njene osnovne
funkcije, a to je promocija.
Prije svega, od 2003. godine
znatno su smanjena ukupna
izdvajanja za lanarine turistikih zajednica - sa 0,2 posto na
0,05 posto. Umjesto da se poveavaju i ulau u promociju,
sredstva koja su turistikim zajednicama na raspolaganju su
sve manja. I pored smanjenih
10 - Turist - br. 26
Enes Arifhodi
BiH je jako interesantna turistima jer je spoj

zapadne i orijentalne kulture, sa razliitim
spomenicima na malom prostoru. Negativan
imid koji je BiH imala u svijetu uveliko je
promijenjen, to predstavlja veliki uspjeh
prihoda, turistike zajednice

obavezne su da izdvajaju ogromna sredstva za zatitu kulturno-historijskog naslijea.
Za period prole godine sve turistike zajednice u Federaciji
morale su izdvojiti ukupno
2.819.948,31 KM!
direktor Glavnog ureda Turistike zajednice Federacije BiH

Teak period za TZ
Kako se u takvim uvjetima finansira turistika promocija?
Dok mi stalno proirujemo
aktivnosti i sve vie turista dovodimo u BiH, smanjenjem
sredstava situacija je znatno
oteana. U ovoj godini TZ Kantona Sarajevo morala je izdvojiti 815.000 KM, dok je TZ
Federacije izdvojila 530.000
KM. Godinji prihod TZ Federacije je manji od dva miliona maraka, od ega se preko
500 hiljada izdvaja za kulturno-historijske spomenike. Sa
ostatkom novca treba pokriti
sve tekue trokove i uloiti u
promociju! Poreenja radi, Turistika zajednica Hrvatske
ima budet od 250 miliona kuna, dobija pomo od vlade te
ukupno raspolae sa 400 miliona kuna. Oekujemo da e
zakon o izmjeni Zakona o Poreskoj upravi donijeti neko
olakanje.
Da li kantonalne turistike zajednice uspijevaju odrati svoje
aktivnosti uprkos tako velikim
izdvajanjima?
Iskreno, za neke kantonalne TZ ne znam ni kako preivljavaju, recimo u Kantonu
broj 10 ili Livanjskom, te u Bosansko-podrinjskom kantonu
Gorade. Federalna turistika
zajednica im povremeno pomae, ali i za to imamo sve
manje mogunosti. Za veinu
turistikih zajednica ovo je
jako teak period.
Koliko su kulturno-historijski
spomenici interesantni turistima?
BiH je jako interesantna jer
je spoj zapadne i orijentalne
kulture, sa jako puno razliitih
spomenika na malom prostoru. To je ono to naroito interesira turiste a najposjeenije
su gradske cjeline, Sarajevo,
Mostar i drugi gradovi. Turiste
najvie privlae upravo kulturno-historijski spomenici i

prirodna bogatstva, tj. ekoloka
ponuda. Treba naglasiti da je
negativan imid koji je BiH
imala uveliko promijenjen. To
je bilo jako teko s obzirom na
ratno naslijee, negativnu politiku i ekonomsku situaciju,
pojavu stonih bolesti, pitanje
osiromaenog uranijuma, dovoenje ovog prostora u vezu
sa odreenim teroristikim
grupama, itd. U takvom ambijentu ovo to smo postigli predstavlja veliki uspjeh.
BiH, sa ciljem da uskoro to

vei broj turista iz inostranstva
posjeuje BiH. Tour operatori
su posjetili turistike lokacije u
BiH kako bi mogli kreirati turistike aranmane.
Svrha ovakvih poslovnih
susreta je povezivanje strunog
osoblja u razliitim oblastima,
to je najbolji nain jaanja sektora turizma. Ove posjete podrazumijevaju posjete razliitim
lokacijama, kako bi tour operatori mogli napraviti interesantne turistike aranmane i
ponuditi ih svojim klijentima.
Naglasili ste znaaj zatite biodiverziteta za turizam?

Zatita biodiverziteta, kao i
geoloke i pejzane raznolikosti, je od posebnog znaaja za
Zatititi prirodna
bogatstva
Na sveanosti povodom Svjetskog dana turizma govorili ste

o znaaju zatienih podruja
te naveli da je stepen zatienih
podruja u BiH meu najniim u Evropi.
Generalnim planom za
BiH koji je pripremljen prije
rata planirano je poveanje postotka zatienih podruja na
oko 16 posto, ali je situacija
ostala nepromijenjena i jo uvijek je zakonom zatieno samo
oko jedan posto teritorije. Nasuprot tome, analize u pogledu
bogatstva biodiverziteta govore
da je naa zemlja jedna od pet
najbogatijih zemalja u Evropi.
Specijski diverzitet odlikuje se
najviim procentom endeminosti u Evropi.
turistiki sektor, posebno imajui u vidu da eko-turizam ima

najvie razvojnog potencijala u
naoj zemlji. Ekoloki turizam
uglavnom okuplja ljude sa ve
razvijenim osjeajem za okoli
i njegovu zatitu i podrazumijeva putovanja u predjele netaknute prirode. Ovaj vid turizma
ima najveu stopu rasta u odnosu na ostale, ak i do 15 %
godinje. Destinacije sa netaknutom prirodom, gdje nema
negativnog utjecaja na zdravlje, sve vie dobijaju na cijeni.
Stoga mi u BiH moramo biti
svjesni blaga koje jo uvijek
imamo i reagirati na vrijeme
kako bi ga zatitili, koristili na
odriv nain i ostavili generacijama iza nas.
U proteklom periodu zabiljeene su organizovane posjete

stranih novinara i tour-operatora Bosni i Hercegovini. Koliki je znaaj ovih posjeta za
promociju BiH?
Ova saradnja je dio promocije bh. turistike ponude. Turistiki radnici koji su posjetili
BiH upoznali su se sa turistikom ponudom nae zemlje.
Dolazak stranih novinara i
tour operatora realizirano je u
saradnji sa USAID-om i Turkish Airlinesom.
Turistiki radnici nae zemlje susreli su se sa svojim kolegama i predstavili ponudu
Meutim, mnoge biljne

vrste su pod prilinim rizikom,
zbog nepodesnog obraivanja
zemlje, neodrivog upravljanja
umama i izloenosti zagaenju. Tako da BiH jeste najvaniji biodiverzitet u regiji, ali
ima i najvei procenat ugroenih vrsta od bilo koje zemlje u
Evropi.
Turist - br. 26 - 11
Interview with Enes Arifhodi
With Director of the Main Office of the BiH Federation

Tourism Association Enes Arifhodi, we talked about the
working conditions of tourism
associations and about the increasing interest of tourists for
BiH. The most important elements of BiH's tourist offer are
preserved natural resources
that need to be adequately protected, and cultural and historic monuments for whose
restoration the tourism association allocate huge funds.
This year as well, huge funds

have been allocated for the
restoration of cultural and historic monuments. How much
money have the tourism associations allocated for this purpose and how is this reflected
in their budget?
This year the tourism associations have faced the very same situation as in the past years.
We always emphasise that it is
important that cultural and
historic monuments should be
restored, repaired and put in
function for they enrich the
tourist offer of BiH. Cultural
and historic monuments are
one of the trump cards of BiH
as far as the development of
tourism is concerned. However, the allocation of these
huge funds places limitations
on the tourism associations in
performing their basic function, which is to do promotion.
First of all, since 2003 the

amounts paid for dues of the
tourism associations have been
substantially reduced from
0.2 to 0.05 per cent. Instead of
increasing these dues and investing them in promotion efforts, the level of funds available
to the tourism associations is
getting lower. Regardless of
their reduced income, the tourism associations have the obligation to allocate huge amounts
for the protection of cultural
and historic heritage. For the
last year period, all tourism association in the Federation
had to allocate as much as
2,819,948.31 KM for this
purpose!
Difficult period for the
Tourism Association
Enes Arifhodi
BiH is very interesting for tourists for it is a

mixture of the western and oriental cultures
with a variety of diverse monuments
standing close to each other in a small area.
The negative image that BiH used to have
in the world has now been substantially
changed, which is tremendous succes
How is tourism promotion financed in such circumstances?

Although we have been expanding our activities and bringing more and more tourists
to BiH, by the reduction of funds the situation has been substantially aggravated. This year
the Tourism Association of Sarajevo Canton had to allocate
815,000 KM, while the Federation Tourism Association had
to allocate 530,000 KM. The
annual revenue of the Federation Tourism Association is
less than two million convertible marks, out of which amount more than 500,000 KM is
Director of the Main Office of the BiH Federation Tourism Association

earmarked for cultural and historic monuments. And the remaining funds should suffice
for covering all the running
costs and for the investment in
promotion! For the sake of
comparison, the Tourism Association of Croatia has a budget
amounting to 250 million kunas and receives a subsidy from
the Croatian government, and
thus has the total amount of
400 million kunas at its disposal. We expect that the Law
on the Amendments to the Law
on the Tax Authority will ease
the situation to some extent.
Do the cantonal tourism association manage to run their activities in spite of this high level
of spending?
Frankly, we dont even understand as to how some of the
cantonal tourism associations
have managed to survive; take
for example the associations in
Canton 10 or Livno Canton, or
the Gorade Tourism Association in the Bosnian Podrinje
Canton. The Federation Tourism Association helps them
now and then, but there is less
and less possibility for doing
this. For the majority of tourism associations this is a very
difficult period.
How much are cultural and
historic monuments interesting for tourists?
BiH is very interesting because it is a mixture of the western and oriental cultures, with
a large number of very diverse
monuments standing close to
each other in a small area. This
is what tourists are interested
in, above all, and most visited
are urban areas such as Sarajevo, Mostar and other towns.
It is the cultural and historic
monuments and natural resources, i.e. the ecological offer,
that attract tourists the most. It
should be emphasised that the
negative image that BiH used

to have in the world has now
been substantially changed.
That was very difficult to achieve given the war heritage, the
negative political and economic situation, the occurrence
of livestock diseases, the issue
of depleted uranium, bringing
this area into connection with
some terrorist groups, etc. In
such circumstances, we have
really achieved tremendous
success.
Protection of natural
resources
In the past period, visits to BiH
by foreign journalists and tour
operators have been organised.
How important are these visits
for BiHs promotion?
This cooperation is part of
BiHs tourist offer promotion
efforts. Tourist officials who
visited BiH got acquainted
with the tourist offer of our
country. The visits of foreign
journalists and tour operators
were organised in cooperation
with the USAID and the Turkish Airlines.
Tourist officials of our country have met with their foreign

counterparts, and presented
BiHs offer. The aim behind
these efforts was that as larger
number of foreign tourists as
possible come to BiH. The tour
operators have visited tourist
locations in BiH in order for
them to be able to put together
tourist packages. The purpose
of such business encounters is
to connect experts in deferent
fields, which represents the
best way of strengthening the
tourism sector. These visits included making tours of different locations, in order for the
tour operators to be able to put
together interesting tourist packages and offer them to their
clients.
At the ceremony organised on
the occasion of the World Day
of Tourism you spoke of the
importance of protected areas
and said that the level of protected areas in BiH is among
the lowest in Europe.
The General Plan for BiH
that was developed before the
war envisaged the increase in
the percentage of protected areas to about 16 per cent. However, the situation remained
unchanged and we still have
only one per cent of the territory protected by law. In contrast
to this, analyses of biodiversity
indicators show that our country is among the five richest
countries in Europe. Diversity
of species is characterised with
the highest percentage of endemic species diversity. However, many plant species are
highly endangered because of
inappropriate cultivation of
land, unsustainable management of forests and exposure to
pollution. It is indeed true that
BiH is a country with the highest level of biodiversity of
species in the region, but it also
has the highest level of endangered species, more than any
other country in Europe.
You emphasised the importance of the protection of biodiversity for tourism?
Protection of biodiversity as
well as of geological and landscape diversity is of special significance for the tourism sector,
especially bearing in mind that
ecotourism has the biggest development potential in our country. Ecotourism mainly attracts
people with already developed
feeling for environment and its
protection and implies travels
to areas of pristine nature. This
form of tourism has the biggest
development rate in comparison with all other forms, and it
amounts to as much as 15 per
cent per year. Destinations
with untouched nature where
there is no negative impact on
health are valued more and
more. This is why we have to
be aware of the treasure we still
have in BiH and we have to
react in time in order to protect
it and use it in a sustainable
way, and keep it for the generations to come.
Odluke
Odluka o usvajanju programa raspodjele sredstava za ouvanje, konzerviranje i

obnavljanje kulturno-historijskog naslijea, ouvanje, zatitu i obnavljanje prirodnog
naslijea i unapreenje i razvoj turizma, ostvarenih od lanarina u turistikim
zajednicama i boravinim pristojbama za period 01.01-31.12.2009. godine
Broj kantona
KANTON
Unsko-sanski kanton
Naziv programa
Korisnik
JU Dom kulture Cazin
40.000,00
Obnova spomenika NOB, Veliki Radi
MZ Veliki Radi Bosanska Krup
37.446,11
Ouvanje i obnova tradicijskih objekata

u ruralnim podrujima Mlinski put
Opina Bosanska Krupa
21.630,74
Zatita prirode i prirodne batine i bioloke

raznolikosti prostora Izletite ujinovac
Opina Bosanska Krupa
30.000,00
Obnova muzeja Vrata Bosne u Tolisi
Franjevaki samostan Tolisa, Oraje
Sanacija crkve sv. Petra i Pavla u Tuzli
Franj. samostan sv. Petra i Pavla
Nastavak-obnova Turalibegove damije
Medlis islamske zajednice Tuzla
Sanacija objekta Stari grad Srebrenik
Opina Srebrenik
Obnova upne kue u ikari
upni ured sv. Franje Asikog, ikara, Lipnica, Tuzla
50.000,00
Obnova Hrama Vaznesenja Gospodnjeg

u Poarnici
Srpska pravoslavna crkvena opina Tuzla
41.480,00
Afirmacija nekropole steaka

na planini Konjuh
Planinarsko drutvo Konjuh
Ukupno
129.076,85
Posavski kanton
Ukupno
Tuzlanski kanton
Ukupno
90.500,00
123.000,00
9.000,00
Zeni~ko-dobojski
kanton
Projekat Tragovima bosanskog kraljevstva
Fondacija Mozaik
60.000,00
Restauracija Gazi Ferhat-begove

damije Teanj
Medlis Islamske zajednice Teanj
21.386,69
Izgradnja Nakibendijske tekije u Zbilju,

opina Visoko
Udruenje izuavanja tradicije Tesavvufa, Zbilje Visoko
40.000,00
Obnova Sabornog hrama Roenja presvete

Bogorodice u Zenici
Srpska pravoslavna crkvena opina Zenica
70.000,00
Sanacija Crkve Sv. Ivana Krstitelja

u Kraljevoj Sutjesci
Franjevaki provincijalat Bosne Srebrene

Samostan Ivana Krstitelja Kraljeva Sutjeska
80.000,00
271.386,69
Bosansko-podrinjski
kanton
Promocija i razvoj tradicionalne

regate Splavarenje na Drini
Turistika zajednica Bosansko-podrinjskog kantona
Sanacija i zatita Avdibegovia kue u Pruscu
Opina Donji Vakuf
14.000,00
Formiranje arheolokog parka u Jajcu
Drutvo za zatitu kulturno-historijskih

i prirodnih vrijednosti Jajce
18.000,00
Rekonstrukcija i obnova Crkve Sv. Ante

Padovanskog, Bugojno
Franjevaki provincijalat Bosne Srebrene,

Samostan Sv. Ante Padovanskog, Bugojno
50.000,00
Zavrni radovi na ureenju Crkve

Sv. Ilije Proroka u Kiseljaku
Nadbiskupija Vrhbosanska upni ured

sv. Ilije Proroka, Kiseljak
50.000,00
Obnova vodenice Barbi u itovu
VH Gradnja, Fojnica
11.136,00
Zavretak bibiloteke za smjetaj sufijskog

kulturno-historijskog knjinog fonda
Udruenje za istraivanje, prouavanje sufizma

i misticizma, Vukeljii, Fojnica
30.000,00
Obnova zgrade i postavka Muzeja II

zasjedanja AVNOJ-a Jajce
JU Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu
18.758,00
Ukupno
50.000,00
363.980,00
Ukupno
52.179,52
52.179,52
Ukupno
Iznos
Stari grad Ostroàc kozervacija zidina
18.489,69
18.489,69
Srednjobosanski kanton
191.894,00
Odluke
Broj kantona
KANTON
Hercegova~ko-neretvanski
kanton
Naziv programa
Korisnik
Agencija Stari grad Mostar
Obnova damije Alibega Lafe u Mostaru
Medlis Islamske zajednice Mostar
34.000,00
Ureenje lokaliteta Vila Rustika Mogorjelo
Turistika zajednica HNK
20.000,00
Zatita crkve sv. Vasilija Velikog u Konjicu
Opina Konjic
25.000,00
Sanacija JU Muzej Bitka za ranjenike, Jablanica
JU Muzej Bitka za ranjenike, Jablanica
30.827,33
Trea faza rekonstrukcije Crkve

sv. Ilije Proroka u Kruevu kod Mostara
upni ured sv. Ilije Proroka Kruevo
40.000,00
Obnova i zatita historijskih znamenitosti

u Gradniima
upa sv. Blaa, Gradnii, itluk
20.000,00
Program zatite, valorizacije i promocija

Hutovog blata kao parka prirode
JP Park prirode Hutovo blato
90.000,00
Ukupno
Zapadno-hercegova~ki
kanton
Dovrenje stare crkve na Humcu,

sanacija arheoloke zbirke, lapidarij
Franjevaki samostan sv. Ante Padovanskog,

Humac, Ljubuki
Dovretak obnove Stare upne

fratarske kue na erigaju
Franjevaki samostan iroki brijeg
Istraivanje arheolokog loakliteta At-mejdan
Medlis Islamske zajednice Sarajevo
40.000,00
Obnova Spomen groblja Vraca
Grad Sarajevo
52.000,00
Zatita, valorizacija i promocija Vrela Bosne
JU Vrelo Bosne Sarajevo
20.000,00
Pregled kulturne povijesti BiH

Unutarnja zemlja
Synopsis d.o.o. Sarajevo
50.000,00
Promocija Stare pravoslavne crkve i muzeja
Srpska pravoslavna crkvena opina Sarajevo
31.157,10
Obnova Crkve sv. Preobraenja Gospodnjeg
Srpska pravoslavna crkvena opina Dolaka

u Novom Sarajevu
30.702,00
Zatita arhivske grae Hadi-Sinanove tekije
JU Historijski arhiv Sarajevo
20.000,00
Sanacija kupole na turbetu, Alifakovac
Medlis Islamske zajednice Sarajevo
10.000,00
Stvaranje uvjeta za zatitu filmskog kulturnog

naslijea
JP Filmski centar Sarajevo
Osjeti kulturnu i graditeljsku batinu
TIM system doo
80.000,00
Promocija prirodnog naslijea turistikog podruja Drenica Eco Queen 2010
S.O.D. MARK IN
37.000,00
Program turistike promocije Sarajeva u

okviru Sarajevo film festivala 2010
Obala art centar Sarajevo
51.511,50
Promocija i afirmacija turistike ponude

nematerijalne kulturne batine BiH
IDEEA d.o.o.
Projekt izgradnje i opremanja izletita

Husremovac
Fondacija pro BITRa
28.000,00
Zavretak samostana i crkve Bezgrene

Kraljice Karmela
Samostan bezgrene Kraljice Karmela, Sarajevo
50.000,00
Kanton Sarajevo
28.381,65
100.000,00
215.000,00
815.370,60
Kanton deset
Zavretak Franjevakog muzeja i galerije

Gorica livno
Franjevaki muzej i galerija Gorica Livno
Iluminacija nacionalnih spomenika u gradu
Opina Konjic
Sanacija mlinita na rijekama Trebiat i Una
Federalno ministarstvo okolia i turizma
Obnova damije u Seonici Gornja Mahala
Opina Konjic
35.000,00
Obnova stare biblioteke u samostanu
Franjevaki samostan Svetog duha u Fojnici
50.000,00
Promocija i afirmacija turistike ponude

nematerijalne kulturne batine BiH
IDEEA d.o.o.
Obnova muzeja Vrata Bosne u Tolisi
Franjevaki samostan Tolisa, Oraje
Razvoj turistikog potencijala

Lovno-rekreativnog centra
D.o.o. Bijela voda Praa
Ukupno
11
100.000,00
128.381,65
Ukupno
10
30.000,00
289.827,00
Ukupno
Iznos
Obnova Kajtazove kue u Mostaru,

nacionalni spomenik osmanske arhitekture
32.006,33
32.006,33
Federacija
Bosne i Hercegovine
Ukupno
UKUPNO (sve turistike zajednice)
22.355,65
150.000,00
120.000,00
50.000,00
100.000,00
527.355,65
2.819.948,31
Turistika ponuda
U prvih pet mjeseci 2010. godine Kanton Sarajevo posjetilo je

77.038 turista, to je 21,1 posto
vie u odnosu na isti period
prole godine. Prema podacima
Privredne komore Kantona
Sarajevo, registrovani broj noenja iznosio je 146.038 i vei je
za 16,6 posto. U Sarajevskom
kantonu turistima je na raspolaganju 2.878 soba i 5.638 leajeva. Iskoritenost ovih kapaciteta
u maju je iznosila 24,9 posto.
Najvie noenja, kao i prole
godine, ostvarili su turisti iz
Hrvatske, Turske i Slovenije.
Najvie noenja ostvareno je u
opinama Ilida, Stari Grad i
Centar.
Sarajevska zima
Zimski period na sarajevskoj kulturnoj sceni svakako
obiljeava manifestacija Sarajevska zima. Sa grupom kulturnih radnika direktor Festivala Ibrahim Spahi svake
godine tokom februara u Sarajevo dovodi umjetnike iz cijelog svijeta. Publiku dobrim
dijelom ine i strani turisti,
koji se sedmicama unaprijed
raspituju za kalendar deavanja. Ova manifestacija itekako
oivljava turistiku ponudu
tokom zimskih mjeseci. Ove
godine, 26. sarajevska zima
odrat e se pod nazivom Art
of Love Umjetnost ljubavi.
U okviru Festivala realizuje se
program koji obuhvata razliite oblasti umjetnosti: teatarsku, muziku, filmsku, video
art, vizuelnu umjetnost, projekte koji prezentuju kulturno
naslijee, panel diskusije, literarne i muziko-poetske veeri, te djeiji program na temu
Umjetnost ljubavi.
Pie: mr. sci. med. Almasa Kajtaz

Zimski period na sarajevskoj kulturnoj sceni
svakako obiljeava manifestacija Sarajevska
zima, koja e se ove godine odrati pod
nazivom Art of Love Umjetnost ljubavi
U okviru Festivala odrat

e se i meunarodni ekoloki
festival Eko oko. Programi Festivala odravat e se ne samo
u pozoritima, muzejima, galerijama i koncertnim dvoranama u gradu nego i na olimpijskim planinama i u drugim
bh. gradovima.
Osim Sarajevske zime turisti u Sarajevu u okviru kulturnih deavanja mogu pratiti
predstave u Narodnom pozoritu, Kamernom tetaru, Pozoritu mladih, posjetiti neku
od brojnih galerija ili muzeja,
kina ili kulturnih objekata.
Sve informacije o lokacijama i radnom vremenu mogu se dobiti u Turistiko-informativnom centru u Sarajevu, na adresi Zelenih beretki 22a.
Rekreacija i izleti
Klizanje na Zetri ove godine poinje neto ranije nego
proteklih sezona. Iz ZOI '84
najavljuju kako e ledena ploha
biti spremna ve u prvoj polovini decembra. Osim ovog vida
rekreacije, u zimskom periodu
posjetiocima su na raspolaganju i Olimpijski bazen na Otoci i bazeni u hotelima na Ilidi.
Veliki broj gostiju tokom
zimske sezone odlazi na jednodnevne izlete na Igman, Bjelanicu ili Jahorinu. Tokom
sezone gradski saobraajni prevoznik organizuje dnevne autobuske ture.
Skijanje ali i ostali zimski
sportovi, te posjeta bosanskim
selima, dio su atraktivne ponude.
Turisti su zainteresirani i
za posjetu banjskom lijeilitu
Fojnica, ali i izlete na Skakavac

ili Bijambare i Prokoko jezero,
iako su za ove izlete potrebni
povoljni vremenski uslovi. Izlete organizuje veina turistikih agencija u Sarajevu.
Kulturno-istorijske
atrakcije
Gostima se preporuuje obilazak velikog broja znaajnih lokacija u gradu. Najposjeenija je
Baarija sa starom jezgrom
grada, zapoeta 1462. godine, a
procvat doivjela u 16. vijeku.
Osim Baarije, obavezna je
posjeta i Vijenici, Despia i Svrzinoj kui te drugim interesantnim lokacijama na podruju
Opine Stari Grad. U Turistiko-informativnom centru u
Sarajevu izdvajaju da, prilikom
posjete gradu, turiste takoer zanima obilazak ratnog tunela
spasa. Kao to je Turist i ranije
pisao, Tunel spasa sagraen je
ispod aerodromske piste a danas
je samo jedan njegov dio otvoren za posjete. U TIC-u istiu i
interes za posjete sakralnim
objektima.
Tourist offer
Winter in
In the first five months of

2010, 77,038 tourists visited the
Sarajevo Canton, which is 21.1
per cent more than in the same
period of last year. According to
the statistics of the Commercial Chamber of the Sarajevo
Canton, 146,038 overnight stays
were registered, which represents an increase of 16.6 per cent.
In the Sarajevo Canton, accommodation in 2,878 rooms or
5,638 beds is available to tourists. In the month of May, the
percentage of accommodation
capacities used up in May in
this canton was 24.9 per cent.
Same as last year, most of the registered overnight stays were by
tourists from Croatia, Turkey
and Slovenia. The highest number of overnight stays was registered in the municipalities of
Ilida, Stari Grad and Centar.
Sarajevo Winter
It is Sarajevo Winter Festival
events that mark the winter period on the Sarajevo cultural
scene. Each year during the
month of February, together
with a group of cultural activists, Ibrahim Spahi, Director of the festival, brings to
Sarajevo artists from all over
the world. A large part of the
festival audience consists of
foreign tourists who inquire
about the festival programme
as early as weeks ahead of the
festival. This event certainly
enriches the tourist offer during the winter months. This
year, the 26th Sarajevo Winter
Festival will be entitled Umjetnost Ljubavi (Art of Love). The
Festival programme covers different areas of art: theatre, music, film, video art, visual art,
projects presenting cultural
Sarajevo
Written by: MSc. Almasa Kajtaz

It is Sarajevo Winter Festival events that
mark the winter period on the Sarajevo
cultural scene. This year they will be
organised under the name Art of Love
heritage, panel discussions, nights devoted to literature, and

music and poetry nights, as
well as children's programme all on the topic of Art of Love.
The programme of the festival
will also include an international eco festival entitled Eco
Eye. The events organised within the Festival programme will
be held not only in theatres,
museums, galleries and concert
halls in the city but also outside
the city in the surrounding
Olympic Mountains and other
BiH towns.
Apart from the Sarajevo
Winter festival, other cultural
events that are on offer to tourists in Sarajevo include performances in the National Theatre, the Chamber Theatre, and
the Youth Theatre. Tourists can
also visit numerous galleries or
museums, cinemas or cultural

facilities. All information on
the location and working hours
can be obtained from the Tourist Information Centre in
Sarajevo in 22a Zelenih Beretki Street.
Recreation and outings
This year, the skating in
Zetra will start earlier than in
the past winter seasons. The
Winter Olympic Games 1984 has
announced that the skating rink
will be ready as soon as in the
first half of December. Apart
from different recreational activities, the winter entertainment activities on offer include
the Otoka Olympic Pool and the
Ilida hotels pools. During the
winter season, a large number
of visitors go on one-day outings to Igman, Bjelanica or
Jahorina. During the winter

season, the public transportation company organises daily
bus tours to these mountains.
The attractive tourist offer
includes skiing and other winter sports and visits to Bosnian
villages.
Tourists also take interest
in visiting the Fojnica Spa Health Centre and going on outings to Skakavac or Bijambare,
and to the Prokoko Lake, but
going on these outings require
favourable weather conditions.
These outings are organised by
the majority of tourist agencies
in Sarajevo.
Cultural and historical
attractions
Visitors are recommended
to do tours of a large number of
important sights in the city.
The most visited among them
is Baarija with the old town
nucleus, whose construction
started in 1462 and which flourished in the 16th century. Apart
from Baarija, you should
not miss visits to the old City
Hall building, and Despia
and Svrzina Houses, or other
interesting sights in the area of
the Municipality of Stari Grad
(Old Town). According to the
employees of the Tourist Information Centre, tourists visiting
the city of Sarajevo also take
interest in doing a tour of the
wartime Tunnel of Hope. As
reported in previous issues of
Turist, the Tunnel of Hope was
built under the runway of
Sarajevo airport and now only
one part of the tunnel is opened to visitors. The Tourist Information Centre points out
that there is also a great interest
in visiting sacral buildings.
Bjelanica i Igman
devastirani, dok se na Malom
polju nalaze skakaonice od 90 m
i 70 m. Pored njih su bile i
skakaonice od 10 metara, 25m
i 40 m, koje su u potpunosti
unitene. Izmeu ostalog, na
Malom polju je dvosjedna iara Malo polje 1.200 osoba
na sat, odnosno baby liftovi 1.200 osoba na sat.
Na ovom podruju nalazi
se niz prirodnih vrijednosti Mrazite na lokalitetu Velikog
polja, Malo polje i Radove,
sa specifinim toplinskim
karakteristikama.
Tu je i jedinstveni praumski rezervat na prostoru Babina
dola i Ravne vale, neprocjenjive vrijednosti za razne vrste
istraivanja. Peina Klokovaa,
nalazi se na sjeveroistonim
padinama Bjelanice, ispod
Lisiije glave. Put do peine
markiran je od Velikog polja
prema Babinom dolu. U ovu se
peinu ulazilo jo 1894. godine, to se vidi na natpisu u
kamenu bone odaje. Rijetkost
ivotinjskog svijeta, reliktna
voluharica na Bjelanici, danas
se nalazi jo samo na Trebeviu. Bjelanica i Igman su omiljeno izletite Sarajlija, posebno
u zimskom periodu. U okviru
XIV. zimskih olimpijskih igara,
koje su se dijelom odvijale i na
ovom prostoru, izgraene su
staze za smuk, slalom, veleslalom, staze za biatlon, skakaonice, tako da su stvoreni uslovi
za izvrsnu zimsku rekreaciju.
Olimpijski centar BjelanicaIgman od Sarajeva je udaljen 23

kilometra. Raspolae sa 14 km
staza za alpsko skijanje, od rekreativnih do takmiarskih. Staze
se sputaju sa 2.087 m/nv do prostora Babin dol na 1.266 m/nv.
Na Velikom polju na Igmanu nalazi se 30km staza za
nordijsko tranje i biatlon, kao
i niz prateih objekata koji su
Smjetaj na Bjelanici
Planine Bjelanica i Igman su omiljeno

izletite Sarajlija. U okviru XIV. zimskih
olimpijskih igara, izgraene su staze za
razliite discipline tako da su stvoreni uslovi
za izvrsnu zimsku rekreaciju
Hotel Maral ima 70 soba

a prema zahtjevima gostiju moe se dodati i kreveti za bebe.
Sobe su opremljene po modernim standardima: wc, mini
bar, televizor, posebna telefonska linija, kablovski prikljuak,
fen i videonadzor parkinga iz
sobe. Od sadraja koje hotel
nudi treba izdvojiti atraktivan
restoran, fast food, kamin salu,
vanjsku batu sa sunalitem,
Bjelanica i Igman
skija, 30 komada bordova. Na
Bjelanici se nude i usluge ski
kole a mogue je i iznajmljivanje opreme.
Hostel FERI
trim kabinet, salu za stoni tenis, bilijar, ski garderobu, disco

club, TV salu i salu za konferencije. Hotel je otvoren tokom
cijele godine. Pored zimskog
turizma, u ljetnom periodu
nudi organizovanje seminara,
savjetovanja, simpozija kao i
vidove efikasnog zdravstvenog
turizma. Visok procenat istog
ozona i idealna nadmorska visina pruaju izuzetne uslove

za pripreme sportista. Na Bjelanici je posljednjih godina izgraen veliki broj apartmana,
u blizini staza.
Ski centar raspolae svojom ski opremom u ciljnoj kui
Benetton, te raspolae sa 70 pari novih skija, 30 pari polovnih
Na Igmanu je gostima na
raspolaganju hostel Feri.
Otvoren je u decembru 2008.
godine i izgraen po najsavremenijim meunarodnim standardima. Ovaj moderni hostel
raspolae sa 39 soba i kapacitetom od 103 osnovna, uz jo 21
pomoni krevet, smjetenim u
dvokrevetnim, trokrevetnim,
etverokrevetnim sobama i jednoj estokrevetnoj sobi. Sve
sobe posjeduju tu i WC, satelitsku TV, brzi internet prikljuak, direktnu telefonsku liniju.
Veina soba ima i balkon.

Hostel raspolae i jednim
apartmanom, moderno opremljenim i ureenim u planinskom stilu koji se sastoji od
dnevnog boravka, kuhinje, dvije spavae sobe sa prostorima
za garderobu, te kupatilom. Tu
su i svi potrebni dodaci za puni
ugoaj: plazma-TV, internet
konekcija i telefon. Jedna od
soba je u potpunosti standarizovana za osobe sa posebnim
potrebama.
Inae, na Velikom polju se
nalazi 30 km staza za nordijsko tranje i biatlon, kao i niz
prateih objekata koji su naalost devastirani. Na Malom polju su izgraene skakaonice od
90m i 70 m. U blizini su i staze
za alpsko skijanje sa iarom.
IARE: PRODAJNA CIJENA DNEVNIH KARATA

pojedinana karta
5,00 KM
poludnevna karta (od 09,00 -12,30 h ili 12,30-16,00 h) 20,00 KM
dnevna karta za ski kole
18,00 KM
dnevna karta djeija
20,00 KM
dnevna karta djeija za organizovane grupe
18,00 KM
poludnevna karta djeija
15,00 KM
dnevna karta (organizovane grupe)
27,00 KM
dnevna karta (od 09,00 -16,00 h)
30,00 KM
dnevna karta (od 11,00 -16,00 h)
27,00 KM
sedmodnevna karta
185 KM
desetodnevna karta
260,00 KM
IARE I LIFTOVI
sezonska karta sa fotografijom
sezonska karta za uitelje
sezonska karta za trenere
sezonska karta za takmiare
550,00 KM
400,00 KM
400,00 KM
400,00 KM
BABY LIFT
pojedinana karta
2,00 KM
poludnevna karta (od 09,00 -12,30 h ili 12,30-16,00 h) 8,00 KM
dnevna karta
10,00 KM
NONO SKIJANJE (od 18,30 21,00 h) ................ 18,00 KM
Jahorina
Poetkom zimske sezone na

olimpijskoj planini Jahorini u
punom jeku bili su radovi na
stvaranju uslova za umjetno
zasnjeivanje. Prije poetka sezone, u vrijeme izlaska ovog
broja Turista, nadleni nisu
mogli sa sigurnou ustvrditi
kako e ve za ovu sezonu projekat biti zavren, ali oekivanja su velika:
Trenutno su u toku intenzivni radovi na stvaranju uslova za umjetno zasnjeivanje.
Plan je postavljanje 50 novih
topova za umjetni snijeg, fiksnih i mobilnih, na stazama
Praa, Ogorjelica 1 i Ogorjelica
2. Iskreno se nadamo da emo
u ovoj sezoni uspjeti da ih
pustimo u pogon, da ne ekamo narednu zimsku sezonu.
Ulaemo maksimalne napore
da sigurnost skijaa bude na vrhunskom nivou, potvrdio je
za Turist Dragan Sokolovi,
ef prodaje Olimpijskog centra
Jahorina.
Na Jahorini ove godine oekuju dobru

posjeenost, zahvaljujui topovima za
vjetako osnjeivanje i niim cijenama.
Staze za alpske discipline kao i blage padine
uvrstile su Jahorinu meu najpoznatije
ski-centre
Mini berza u novembru

Osim ovog, itekako vanog
poboljanja za sezonu pred nama, na Jahorini se mogu pohvaliti i novim estosjedima,
instaliranim krajem prole godine, jedan na trasi biveg jednosjeda Poljice a drugi na trasi
Ogorjelica 1. Poboljanja je donijelo i usvajanje Master plana
i aktivnosti Optine Pale na izradi Regulacionog plana za podruje Jahorine jo prole godine.
Kako se trenutno radi i na obogaivanju ponude za ljetni period - izgradnjom sportskih
sadraja i ponudom u okviru
tzv. adrenalinskog turizma, Ja-
horina je tokom cijele godine

poeljna turistika destinacija.
Veliki broj grupnih turistikih aranmana dogovori se i
tokom Mini berze, koja se, tradicionalno, svakog novembra

odrava na Jahorini. To je izvanredna prilika za upoznavanje
tour operatora sa svim mogunostima koje planina nudi i ostvarivanje poslovnih kontakata.
Dragan Sokolovi kae kako i
ove godine od ovog dogaaja
oekuju viestruku korist:
Ova manifestacija nazvana
'U susret zimi' i zvanino otvara zimsku sezonu. U okviru
Jahorina
nje deavaju se posjete turistikih organizacija iz regiona,
ali i niz popratnih dogaaja
izuzetno vanih za turistiku
sezonu.
Sokolovi potvruje kako,
za razliku od prole, zbog manjka snijenih padavina neto
loije turistike sezone, ove godine oekuju dobru posjeenost, zahvaljujui topovima za
vjetako osnjeivanje ali i niim cijenama.
Nova godina na planini
Jahorina je jo 2008. godine
dobila i dva bitna infrastrukturna sistema: kolektor za vikend naselje ator i ulinu
rasvjeta od Poljica do Rajske
Doline. Na planini se obavljaju
posljednje pripreme kako bi
sigurnost skijaa bila na najviem nivou.
Gostima je na Jahorini na raspolaganju vie od 20 kilometara
skijakih staza. Izvanredna

konfiguracija terena i pogodna
klima, kao i staze za alpske discipline kao i blage padine (Rajska dolina) uvrstile su Jahorinu
meu najljepe i najpoznatije
ski-centre. Staze na Jahorini su
proirene a osposobljena su i
sva sredstva vertikalnog trans-
porta. Svakodnevno se ureuju

sve staze a iare su atestirane.
Za razliku od ostalih olimpijskih planina, staze na Jahorini
su dosta strmije i podijeljene
po teini savladavanja. Najtea
staza je Olimpijski enski smuk
(start na 1873 metra) i Olimpijska enska varijanta (start na
SKI PASS
Odrasli
KM
Poludnevna(09.00-12.30)
Poludnevna(12.30-16.00)
Dnevna (09.00-16.00)
Dnevna (11.00-16.00)
2 dana
3 dana
4 dana
5 dana
6 dana
7 dana
8 dana
9 dana
10 dana
5 dana u sezoni
10 dana u sezoni
Jedna vonja
Baby lift
Sezonska karta sa slikom
Sezonska karta bez slike
Sezonska karta sa slikom
do 01.12.010
Sezonska karta bez slike
do 01.12.010
Djeca od 6 do 15. god.
KM
20.00
20.00
30.00
27.00
54.00
81.00
108.00
135.00
160.00
185.00
205.00
225.00
245.00
140.00
260.00
5.00
550.00
1100.00
10.20
10.20
15.30
13.80
27.60
41.40
55.20
69.00
81.80
94.60
104.80
115.00
125.30
71.60
132.90
2.60
281.20
562.40
12.00
12.00
20.00
18.00
36.00
54.00
72.00
90.00
105.00
120.00
135.00
150.00
165.00
95.00
175.00
10.00
340.00
680.00
6.10
6.10
10.23
9.20
18.40
27.60
36.80
46.00
53.70
61.40
69.00
76.70
84.40
48.60
89.50
5.10
173.80
347.70
490.00
250.50
306.00
156.50
1000.00
511.30
615.00
314.50
1535 metara nadmorske visine).

Posljednjih godina na Jahorini je poela izgradnja i dodatnih objekata. Iako nee biti
zavreni i otvoreni za zimsku
sezonu 2010/2011., na Jahorini
se grade objekti hotela Termag
sa 200 novih kreveta, a jo jedan objekat gradi i Lavina.
Trenutno je gostima na raspolaganju 4.000 kreveta, a od naredne godine ponuda e biti
obogaena i novim apartmanima pansiona Vuko. Cijene
smjetaja kreu se od 20 do 100
ili vie eura. Turistiki radnici
su se ipak potrudili da planinu
uine pristupanu svima, pa veina objekata nudi brojne popuste, za dui boravak, djecu ili
neke druge vrste aranmana.
Gostima se na planini nude
i usluge ski-kole, te iznajmljivanja ski-opreme. Cijene su, u
prosjeku, 30 KM za sat individualne nastave u ski-koli, sa
mogunou popusta, a iznajmljivanje ski-opreme je od 5
do 100 KM, u zavisnosti da li se
radi o dnevnom ili sedminom
najmu, iznajmljivanju kompletne opreme ili samo, naprimjer, tapova.
Takoer treba napomenuti
da e na Jahorini, kao i svake
godine, veina objekata organizovati doek Nove godine, uz
raznolike sadraje i zabavne
programe.
Bjelanica and Igman
The Olympic Centre Bjelanica-Igman is only 23 kilometres away from Sarajevo. It

has 14-kilometre-long trails for
Alpine skiing, including trails
for both recreation and competition. The trails go down from
2,087 meters above sea-level to
the area of Babin Dol located
at 1,266 metres above sea-level.
In Veliko Polje (Big Field)
in Igman, there are 30 km of
trails for Nordic running and
biathlon and a range of ancillary facilities which are severely damaged, while in Malo
Polje (Small Field) there are
90- and 70-metre ski jumps.
Apart from them there used to
be also 10-, 25- and 40-metre
ski jumps but these have been
completely ruined. Among
other facilities, in Malo Polje
there is a two-seater lift Malo
Polje with the capacity of 1,200
skiers per hour, as well as baby
lifts also with the capacity of
1,200 skiers per hour.
Bjelanica and Igman are
favourite places for Sarajevo
citizens for going on outings,
especially during the winter
season. For the needs of the
14th Winter Olympic Games
which partly took place in this
area as well, the downhill race,
slalom, grand slalom and biathlon trails were cleared, and
ski jumps built, and thus all
prerequisites were met here for
excellent winter recreation.
Accommodation in
Bjelanica
The Hotel Maral has 70
rooms, and depending on hotel
guests needs, a small baby bed
can be added on request. The
Hostel FERY
For Sarajevo citizens Bjelanica and Igman

Mountains are the favourite places for going on
outings. Trails for different Olympic disciplines
were cleared there for the needs of the 14th
Winter Olympic Games and thus all prerequisites
were met for excellent winter recreation
rooms are equipped according

to modern standards each having a bathroom, a mini bar, a
TV set, a special telephone line, cable connection, a hair drier
and the video monitoring of
the parking lot from the room.
Among the facilities available
at the hotel is a nice restaurant
as well as a fast food facility, a
fireplace room, an outdoor garden with an area designed for
sunbathing, a trim cabinet, a
room for table tennis and billiard, a ski wardrobe, a disco
club, a TV room and a conference room. Hotel is open all year
round, and apart from winter
tourism, during the summer
season on offer is the organi-
sation of seminars, conferences

and symposia as well as various
forms of efficient health tourism. The high percentage of
pure ozone and an ideal elevation above sea-level make Bjelanica a place with ideal
conditions for athlete preparations. In the past years a large
number of apartment facilities
have been built in Bjelanica,
close to the ski trails.
The Ski Resort has its own,
Benetton target house brand,
equipment including 70 pairs
of brand new skis, 30 pairs of
used skis, and 30 ski-boards.
On offer in Bjelanica are also
the ski school and equipment
rental services.
Visitors coming to Igman

can also stay in the Feri Hostel. It was reopened in December 2008 and reconstructed
in line with the most modern
international standards. This
modern hostel has 39 rooms
with the total capacity of 103
beds and a possibility of adding 21 extra beds in doublebedded, three-bedded, and
four-bedded rooms as well as
in one six-bedded room. Each
room has a shower and a water
closet, satellite TV, fast internet connection, and land-line
telephone connection. The
majority of rooms have their
own balcony.
The Hostel also has one
suite with modern, mountain
style design, furniture, consisting of a sitting room, kitchen, two bedrooms with wardrobe space and a bathroom.
All equipment necessary for
your full entertainment is
there: a plasma TV set, and
internet and telephone connections. One of the rooms is
entirely tailored specifically to
persons with special needs.
In Veliko Polje, there are
30 kilometres of trails for
Nordic running and biathlon
as well as a whole series of ancillary facilities which are, unfortunately, severely damaged.
In Malo Polje, 90- and 70metre ski jumps have been
erected. In the vicinity there
are trails cleared for alpine
skiing and a ski lift.
Jahorina
At the beginning of the winter

season, works geared towards
creating conditions for sprinkling the ski runs with synthetic snow were in full swing
in the Olympic Mountain Jahorina. Before the beginning of
the tourist season, at the time
of publishing this issue of the
Turist magazine, the authorities could not definitely confirm whether this project would
be finalised in time for this season, but the expectations are
high:
Currently intensive works
are underway geared towards
creating conditions for sprinkling the ski runs with synthetic snow. The plan is to erect 50
new synthetic snow making
machines, both stationary and
mobile ones, on the trails at
Praa, Ogorjelica 1 and Ogorjelica 2. We sincerely hope that
we would be able to start operating these machines this winter rather than wait for the next
winter season. We have been
doing our best to ensure the
highest safety level for skiers,
said for our magazine Dragan
Sokolovi, the sales manager at
the Olympic Centre Jahorina.
In addition to this very important novelty for the coming
season, Jahorina tourist workers also take pride in new sixseaters which were erected
towards the end of last year,
one on the route of the former
one-seater chair lift Poljice and
the other one on the route of
Ogorjelica 1. The improvements have also been made possible by the adoption, as early as
last year, of the Master Plan
Due to snow making machines and lower

prices, Jahorina tourist workers expect a
large number of visitors this year. Trails for
alpine disciplines and mild slopes made
Jahorina one of the most popular ski resorts
and the activities that the Pale

Municipality carried out to develop the Zoning Plan for the
area of Jahorina. Given that the
activities are currently underway to enrich the summer tourist offer too by way of constructing sport facilities and offering the so called adrenaline
tourism, Jahorina has become
a desirable tourist destination
all year round.
Sokolovi has also confirmed that, unlike the last year,
when due to the lack of snow
the tourist season results were
below expectations, this year
they expect a large number of
visitors, bearing in mind not
only artificial snow making
machines but also lower prices.
New Years Eve in

the mountain
As early as in 2008, Jahorina got two important infrastructure systems: the collector
system for the cottage settlement ator and street lights
from Poljice to Rajska Dolina.
The final preparation works
are underway in order to ensure the highest safety level for
skiers. More than 20 kilometres
of ski runs are available to visitors of Jahorina. The outstanding configuration of the terrain and favourable climate as
well as the availability of both
trails for alpine disciplines and
mild slopes (Rajska Dolina) all
contributed that Jahorina has
become one of the most beautiful and most popular ski resorts. The ski runs in Jahorina
have been extended and all
vertical transportation means
have been put in operation.
The ski runs are groomed on a
daily basis and all ski lifts are
attested.
Unlike other Olympic mountains, the ski runs in Jahorina
are much steeper and are divided into different categories
based on how difficult they are
for skiing. The most difficult
one is the Olympic Womens
Downhill Race (starting at the
elevation of 1,873 metres) and
the Olympic Womens Variant
(starting at the elevation of
1,535 above sea-level).
In the recent years the construction of additional hotel facilities has started in Jahorina.
Additional facilities of the Hotel Termag in Jahorina are under construction with additional
200 beds but will not be finished for the winter season 2010/2011. The Hotel Lavina has
also been building an additional facility. Currently 4,000
beds are available to visitors,
but as of next year the tourist
offer will be enriched with new
apartments of the Boarding
House Vuko. The accommodation prices range from 20 to
over 100 Euros. The tourist
workers have tried their best to
make this mountain affordable
for everyone and majority of
facilities offer numerous discounts, in case of a longer stay,
for kids, or for some other sorts
of arrangements.
Pie: Amira Pe}anac
RC Brusnica
Zahvaljujui ambicioznim
ulagaima, Rekreacioni centar
Brusnica u proteklih sedam godina postao je dio ireg projekta
nove turistike destinacije Vranica. Projekat e biti zaokr uen
izgradnjom kompletne infrastrukture, novim hotelima, ureenjem i asfaltiranjem puta,
postavljanjem novih ski-liftova,
te izgradnjom iare. Na nadmorskoj visini od 1.580 do 1.800
metara, sa odlino odravanim
stazama, dva ski-lifta duine
500, odnosno 1.100 metara, ovaj
mali centar za kratko vrijeme
postao je jedan od najpopularnijih i najposjeenijih u regionu.
Dobra ponuda i pristupane cijene aduti

su manjih skijakih centara u BiH, koji
gostima nude potpun zimski ugoaj
Ukupna duina svih staza je

oko pet kilometara, kapacitet
liftova 600 skijaa na sat, a nagib
staze od priblino 40 stepeni
idealan je za poetnike i rekreativce koji u skijanju vide priliku
za odmor i oputanje.
U odnosu na prologodinje, cijene usluga u RC Brusnica znatno su nie: cijena
punog pansiona je 50 KM,
Ski-pass za vanpansionske goste

Dnevna
Poludnevna
Dnevna (djeca do 12 god.)
Poludnevna (djeca do 12 god.)
estodnevna (pon-sub)
Vikend (sub-ned)
estodnevna (djeca do 12 god.)
Vikend karta (djeca do 12 god.)
17 KM
12 KM
12 KM
8 KM
80 KM
30 KM
50 KM
20 KM
polupansiona 45, dok noenje

sa dorukom kota 40 KM.
Centar raspolae sa deset luksuznih apartmana, odnosno sa
46 leaja, restoranom i kamin
salom, terasom, saunom i salonom za masau.
SRC Rostovo
Sportsko-rekreativni centar
Rostovo udaljen je 20-ak kilometara od Bugojna, na magistralnoj cesti Bugojno - Novi
Travnik. Na nadmorskoj visini

od 1.160 metara, ski-centar Rostovo izgraen je 1984. godine,
u funkciji razvoja zimskog turizma (ZOI 84. Sarajevo). Ovaj
turistiki kompleks kompletno
je adaptiran i renoviran 2006,
zahvaljujui preduzimljivosti
branog para Babi iz Katela
kod Splita. U petu sezonu ulazi sa dvije lake skijake staze,
dvije vunice, mogunou iznajmljivanja ski-opreme, motornih sanjki, kolom skijanja.
Strunjaci za bijele staze kao
prednost skijalita Rostovo istiu travnatu stazu na kojoj se
ve sa petnaestak centimetara
snijega moe skijati. Staza je
opremljena reflektorima, to
omoguava nono skijanje.
Cjenovnik ski-staze
Broj dana
Odrasli
Dnevna
15 KM
Sedmodnevna
70 KM
Sezonska
250 KM
Nono(18h-21h)
10 KM
kola skijanja (osoba na sat) 20 KM
Djeca
10 KM
50 KM
200 KM
10 KM
20 KM

U sklopu ski centra radi i kola
skijanja sa kvalificiranim instruktorima skijanja. Uz dva
ski-lifta kapaciteta od oko
2.000 skijaa na sat, planira se
i izgradnja topova za snijeg i
klizalita, kao i dodatnih sadraja poput sportskih terena,
kole jahanja i eko-imanja. Do
sada su gosti imali primjedbe
na puteve, ali uz obnovu prometnica, dolazak do Rostova
jednostavniji je i laki, a u zimskim uvjetima grtalice rade danonono. Gosti mogu odsjesti
u obnovljenom hotelu Rostovo.
Cijena polupansiona u glavnoj
zimskoj sezoni (od 5. do 23.
januara) je 61 KM, dok doek
Nove godine kota 70 KM.
Rujite
Dvadesetak kilometara sjeveroistono od Mostara, ovaj
planinski prostor na 1.050 metara nadmorske visine poznat
je i kao podruje najbogatije

kisikom u ovom dijelu Evrope.
Novoizgraeni motel Snjena kua nalazi se u podnoju ski-staze duge oko 800 m i
trim staze od 1.100 m. Ski-staza
je nou osvijetljena reflektorima i pogodna za nono skijanje,
sve popularnije na evropskim i
svjetskim, a posljednjih godina
i naim skijalitima.
U skladu sa Zakonom o
zatiti prirode u HNK, Ministarstvo trgovine, turizma i
zatite okoline HNK nedavno
je pokrenulo postupak stavljanja pod zatitu ireg podr uja Rujita. Vlada Hercegovako-neretvanskog kantona
ovog ljeta odobrila je i novac
za izradu strategije razvoja
turizma na podruju HNK.
Ocjenjuje se da je ovo putokaz kako od prirodnog bisera
Rujita napraviti ozbiljan turistiki proizvod.
Cijene ski karata

Dnevna (od 10 do 16 sati)
Poludnevna (od 12 do 16 sati)
Nona (od 18 do 22 sata)
Karta za djecu (dnevna/nona)
18 KM
15 KM
15 KM
10 KM
Kupres
Ove zime kupreko naselje ajua zasjat e u punom svjetlu,
s asfaltiranim putevima i osvjetljenjem, te obeanjem o redovnom ienju puteva od nanosa snijega. Hotel Adria Ski, s
kapacitetom od 256 leaja, opremljen je ostakljenim bazenom
koji zimi prua jedinstveni ugoaj s pogledom na snijegom
prekrivenu borovu umu. Ovo malo skijalite s velikim
mogunostima znalci su prozvali i malim Sibirom: skijalita na
nadmorskoj visini 1.200 do 1.550 metara, propusnost skijaa
7.500 na sat; tri ski-lifta i etiri staze.
Prole godine u sportsko-rekreativnom centru ajua u
Kupresu puten je u rad sistem umjetnog zasnjeivanja, ime se
Kupres svrstao u kategoriju srednjih evropskih skijalita.
Kod hotela Adria-ski i sportsko-rekreativnog centra ajua
nalaze se etiri skijake staze (jedna baby staza), ukupne duine
od skoro 13,5 kilometara. Staze su opremljene sa etiri lifta: baby
liftom, dvije sidro vunice u duini od 1.080 i 1.150 m, te dvosjedom sjedenicom u duini od 980 metara. Visinska razlika
izmeu vrha i podnoja je oko 400 metara.
Osim u dnevnom, moe se uivati i u nonom skijanju, pod
kvalitetnim osvijetljenjem.
Na terenima sportsko-rekreativnog centra Stoer-Vrana koji
je otvoren prole godine, pored restorana Kupreka kua, jo
prole zime najavljeno je otvaranje novog hotela. U planu ambicioznih ulagaa je i postavljanje topova za umjetno osnjeivanje na donjem dijelu staze, a u zavrnoj fazi je i postavljanje
baby vunice-lifta u podnoju staze, gdje e se odvijati kola skijanja i nono skijanje.
Cijene ski passa

Poludnevna karta
Djeca do 14 godina
Dnevni ski-pass
Djeiji dnevni ski-pass
estodnevna karta
Djeija estodnevna karta
17 KM (9 eura)
12 KM (6 eura)
23 KM (12eura)
17 KM (9 eura)
92 KM (47 eura)
69 KM (35 eura)
Development of winter tourism
Small resorts
big chances
Written by Amira Pe}anac

Recreational
Centre Brusnica
Thanks to the ambitious investors, in the past seven years,
the Recreational Centre Brusnica has become a part of a wide
project of the new tourist destination in Vranica. Situated at
1,580-1,800 metres above sealevel and having excellently
groomed ski runs, two ski lifts
in the length of 500 and 1,100
metres respectively, this little
Good offer and favourable prices are a

great advantage of small ski resorts in
BiH which offer a full winter atmosphere
to their visitors
resort has become one of the

most popular and most visited
resorts in the region within a
short span of time. The total
length of ski runs is about five
kilometres. The capacity of ski
lifts is 600 per hour, while the
declination of the ski slope area
Ski-pass prices for guests

not staying at the resort
Daily ski pass
Half-daily ski pass
Daily ski pass (children up to 12 years of age)
Half-daily ski pass (children up to 12 years of age)
Six-day ski pass (Mon-Sat)
Weekend pass (Sat-Sun)
Six-day pass (children up to 12 years of age)
Weekend pass (children up to 12 years of age)
17 KM
12 KM
12 KM
8 KM
80 KM
30 KM
50 KM
20 KM
is approximately 40 degrees
which makes it ideal for beginners and recreational skiers
which see skiing as an opportunity to have a good rest and
relaxation.
Compared to last year prices, the prices of services in the
Recreational Centre Brusnica
are much lower this year: the
price of one full board is 50
KM, half board is 45 KM while
bed and breakfast would cost
you 40 KM.
Sport and
Recreational
Centre Rostovo
Sport and Recreational Centre Rostovo is located only
about twenty kilometres away
from Bugojno, close to the regional road Bugojno-Novi Travnik. Situated at 1,160 metres
above sea-level, the ski resort
Rostovo, was built in 1984 for
the needs of the development
of winter tourism (the 1984 Sarajevo Winter Olympic Games).
Experts in ski runs say that
a huge advantage of the Rostovo ski resort lies in its grassy ski
run on which one can ski on
occasions when the snow layer
is not more than about 15
Prices of ski passes

Daily pass (from 10.00 to 16.00 hrs)
Half-daily pass (from 12.00 to 16.00 hrs)
Night pass (from 18.00 to 22.00 hrs)
Passes for children (daily/night)
18 KM
15 KM
15 KM
10 KM
Development of winter tourism

centimetres deep. The ski run
is equipped with lights so that
it is suitable for skiing by night.
Within this ski resort there is a
skiing school with qualified ski
instructors. In addition to the
two ski lifts with the total capacity of 2,000 skiers per hour, the
plan is also to erect artificial
snow-making machines and a
skating rink, and additional facilities such as sport fields, horseback riding school, and an
echo estate. Previously, the visitors have had some objections
with regard to road conditions,
but now that the roads have
been reconstructed, it is much
easier and simpler to come to
Rostovo. In addition, in winter
conditions, snow cleaning machines operate 24/7. Visitors
can find accommodation in the
reconstr ucted Hotel Rostovo.
The price of half-board in the
high winter season (from 5 to
23 January) is 61 KM, while

the price of the New Years
party is 70 KM.
Rujite
Situated about twenty kilometres south east of Mostar,
at 1,050 metres above sealevel, this mountain area has
become known as the richest
area in oxygen in this part of
Europe. The newly constr ucted motel Snjena Kua (Snowy House) is situated at the
lowest point of the 800-metres-long ski slope area and the
trim track whose length is 1,100
metres. The ski run is illuminated with lights during night
hours and is suitable for night
skiing, which is becoming ever
more popular in ski resorts
across Europe and worldwide,
and in our ski resorts in the
past several years as well.
Ski pass prices

Number of days
Daily pass
Seven-day pass
Season pass
Night skiing pass
(18.00-21.00)
Ski school
(per person per lesson)
Adults
15 KM
70 KM
250 KM
Children
10 KM
50 KM
200 KM
10 KM
10 KM
20 KM
20 KM
Kupres
This winter, thanks to its asphalt-paved roads, road illumination and the promise made by relevant services to remove snow
from roads on a regular basis, the Kupres settlement of ajua
will show its true worth. Hotel Adria Ski, with the capacity of 256
beds and a glass-wall swimming pool offers a unique view over
a snow-covered pine forest during winter. This small ski resort
has a great potential and is called a Small Siberia by winter resort
experts. It has ski areas situated at altitude ranging from 1,200 to
1,550 metres; its total capacity of skiers is 7,500 per hour, and
there are three ski lifts and four ski runs.
At the terrains of the Sport and Recreational Centre StoerVrana which was opened last year, apart form the Restaurant
Kupreka Kua (The Kupres House), the opening of another new
hotel was announced as soon as last year. The ambitious investors
plan to also erect artificial snow making machines in the bottom
part of the ski run. The erection of a baby lift in the lowest part
of the skin run is in the final phase, and that is where the skiing
school and night skiing will take place.
Prices of ski passes

One half-day ticket
Children up to 14 years
Daily ski pass
Daily ski pass for children
Six-day pass costs
Six-day pass costs for children
17 KM (9 Euros)
12 KM (6 Euros)
23 KM (12 Euros)
17 KM (9 Euros)
92 KM (47 Euros)
69 KM (35 Euros)
Vlai
Poetak zimske turistike sezone Turistika zajednica SBK

obiljeie na Vlaiu 12. decembra, u okviru sedmog festivala turizma VLAI EXPO
TOURS 2010/2011. Kao i prethodnih godina, tokom zimske
turistike sezone u Turistikoinformativnom centru u srcu
Babanovca bit e obezbijeen
kvalitetan servis za posjetioce.
Inae, Vlai je poznat upravo
po dobroj zabavi te tradicionalnom doeku Nove godine na
otvorenom. Domae specijalitete nude hoteli Vlai, Sunce,
Vlai-Ski, Villa Ugar, apartmani Amna, te jedan od najstarijih ugostiteljskih objekata Vlaika koliba.
Ovaj sve popularniji ski
centar nalazi se na platou Babanovac, na nadmorskoj visini
od 1.260 metara; raspolae sa
14 km skijakih staza koje domaini dijele na dvije lagane i
dvije srednje teke. Budui da
su staze lagane i prilino ravne,
skijanje se posebno preporuuje
poetnicima za uvjebavanje i
Pi{e: Amira Pe}anac

Vlaiki hotelijeri puno oekuju od
nastupajue zimske sezone, najavljujui
mnotvo sportskih i rekreativnih sadraja,
nie cijene i dobru zabavu
napredovanje u skijakoj vjetini i tehnici. Dodatna pogodnost za poetnike je baby lift

koji pokriva stazu duine 300
metara i kapaciteta od 300 skijaa na sat. Osim baby lifta, na
raspolaganju su liftovi Babanovac I i II (vunice - sidro i
tanjuri) kapaciteta 2.100 skijaa na sat i Markovac (sidro) 650 skijaa na sat. Ski-lift Babanovac opremljen je reflektorima za nono skijanje.
Ski-centar Vlai je povezan
sa Travnikom (20 km) asfaltnom cestom koja se zimi dobro
odrava. Alternativni pravac je
preko Banja Luke i Kneeva,
ali na toj ruti cesta se loije
odrava.
Prilagoene cijene
Vlai raspolae sa oko
10.000 kreveta, odnosno smjetajnim kapacitetima koji mogu
zadovoljiti i najzahtjevnije goste. U vrhu te ponude svakako
je novootvoreni hotel Blanca
Resort&Spa. Dok je bogatu
ljetnu ponudu Vlaia hotelski
menadment Blance bazirao
Vlai
na zdravstvenom turizmu, spa&wellness ponudi, za ovu zimsku turistiku sezonu, visokokomforni ambijent gostima nudi sve to je potrebno za odmor
i oputanje. Da vrhunska usluga
ne znai uvijek i visoku cijenu,
potvruje Blanca Resort&Spa
nudei akcijske cijene koje
ovise o periodu boravka i vrsti
usluge. Ponuda B&B weekend
po cijeni od 199 eura vrijedi do
12. decembra 2010., te od 29.
januara 2011. Vacation in mountains - apartman za 4 osobe 5
dana B&B kota 399 eura; Family relax time - apartman za
4 osobe 7 dana B&B 499 eura.
Promotor turizma Vlaia i
BiH hotel Pahuljica i ove godine nudi cijene prilagoene potranji ireg kruga posjetilaca
ove planine. Goste Pahuljice
ove zime doekuju cijene 30%
manje nego lani! Kvalitet usluge je ostao isti, pa je ovo
primjer vrijedan panje.
U Pahuljici do 4. decembra
2010. preporuuju paket na
principu plati tri, boravi etiri
dana! U ponudi je i snow safari,
jedinstveni doivljaj i najbolji
nain upoznavanja s Vlaiem
i sto kilometara umskih puteva.
Safari se organizuje za 1-10
osoba, traje sat i po, pratnja je
obezbijeena, a cijena je 100
eura po skuteru.
Eko FIS Vlai

Odrivi razvoj Vlaia
U novoj sezoni posebno iznenaenje gostima prireuje

preduzee FIS Vitez, s luksuznim kompleksom apartmana
Eko-Fis Vlai. FIS Vitez uz
apartmane je postavio i novi
ski-lift i uredio staze za poetnike u blizini poetne stanice
ski-lifta Markovac. Ovo novo
turistiko naselje, udaljeno svega kilometar od platoa Babanovac, niklo je u mirnom predjelu
Vlaia, na pola puta iznad zavrne stanice nekadanjeg skilifta Ugar i poetne stanice
ski-lifta Markovac. U dvije lamele smjeteno je 60 apartmana,
veliine do 80 m2. Svi apartmani su moderno i udobno
opremljeni. Osim kratkoronog iznajmljivanja apartmana,
u ponudi je i kupovina apartmana po sistemima roh-bau i
klju u ruke, a kao posebnu izdvajaju share time (kupovina
apartmana u odreenom terminu na period od 50 godina).
U neposrednoj blizini apartmana nalazi se ski-staza, a u funkciji su dva djeija ski-lifta: 70
m i 140 m. U planu je postavljanje reflektora koji e omoguiti i nono skijanje, a u
sluaju nedostatka snijega osigurani su topovi za snijeg.
Ministar okolia i turizma

Federacije BiH dr. Nevenko
Herceg i ministar gospodarstva Srednjobosanskog kantona
Bajro Maki krajem septembra potpisali su ugovor o sufinansiranju izrade Master plana
razvoja turizma na podruju
Vlaia. Ministri Herceg i Maki sloili su se da ulagati u
turizam i plansku zatitu okolia znai ulagati u zajedniku
budunost. Osnovni cilj Master plana je priprema strategije
budueg razvoja turizma na
Vlaiu, kao osnove za prostorni i ekonomski razvoj Travnika i Srednjobosanskog kantona. Najvei znaaj dokumenta je stvaranje stratekog
okvira za budui odrivi razvoj Vlaia. Od master plana
se oekuje definiranje potrebne
investicije u opu i turistiku
infrastrukturu odabranog podruja, ali i dizajniranje novih
turistikih proizvoda povezanih s mjestima u okruenju.
Sve to bi trebalo rezultirati
ekonomskim prosperitetom,
pojaanim interesom investitora i novim zapoljavanjem u
oblasti turizma.
Vlai
New accommodation
The Tourist Association of the
Central Bosnia Canton will
mark the beginning of the winter tourist season at the Seventh
Festival of Tourism VLAI
EXPO TOURS 2010/2011. As
in previous years, the Tourist
Information Centre in the heart
of Babanovac will provide excellent services to visitors during
the coming winter tourist season. As a matter of fact, what
Vlai is renowned for is good
entertainment and the traditional New Year's celebration party
that takes place in the open.
Local specialties are offered by
hotels Vlai, Sunce, Vlai-Ski,
Villa Ugar, Apartments Amna
and one of the oldest accommodation facilities - Vlaika Koliba
(Vlai Cottage).
This ever more popular ski
resort is located at the Babanovac plateau at 1,260 metres
above sea-level. It has 14 km of
ski runs that the hosts divide
into two easy runs and two moderately difficult ones. Given
that the ski runs are not too demanding and are pretty flat,
they are especially recommended to beginners for exercising
and developing their skiing skills
and techniques. Apart from one
baby lift, available are also lifts
Babanovac I and II (rope tows
T-bar and a platter type lift),
with the total capacity of 2,100
skiers per hour, and Markovac
(T-bar lift), with the total capacity of 650 skiers per hour.
Ski Lift Babanovac is equipped
with lights for night skiing.
The ski resort area of Vlai is
connected with Travnik (20 km)
with an asphalt road which is
regularly cleaned during winter. There is an alternative road
via Banja Luka and Kneevo,
facilities
Vlai hotel keepers have high expectations
from the coming winter season and have
announced a series of different sport and
recreational attractions, lower prices and
good entertainment
but the road on that rout is less

regularly maintained.
Tailored prices
The accommodation capacity in the Vlai Mountain is
about 10,000 beds, and can meet
requirements even of the most
demanding guests. One of the
best facilities on offer is by all
means the newly opened Hotel
Blanca Resort&Spa. While the
management of this Vlai hotel based their rich summer
offer on health tourism and
spa&wellness offer, for the winter tourist season they offer all
sorts of conveniences necessary
for rest and relaxation. First-rate
services do not always imply
high prices and this is confirmed by Hotel Blanca Resort&Spa
which offers promotion prices
depending on the period of stay
and the type of service. B&B

(bed and breakfast) weekend
for the price of 199 Euros is on
offer until 12 December 2010
and again from 29 January 2011
on. Vacation in Mountains
suites for 4 persons for 5 days,
on the B&B basis, costs 399
Euros; Family Relax Time a
suite for 4 persons for 7 days,
B&B, costs 499 Euros.
This year, visitors of the
Hotel Pahuljica (Snowflake)
will be welcomed by prices that
are thirty per cent lower than
last year. Up until 4 December
2010, on offer is a package based on the principle Pay three,
stay four days! Also on offer is
snow safari, a unique tourist
attraction and the best way of
getting acquainted with the Vlai Mountain and one hundred
kilometres of roads through its
forests. Safari is organised for

1 to 10 persons, it takes one
and a half hours and the escort
is provided. The price is 100
Euros per scooter.
Eko FIS Vlai
In the new winter season,
FIS Vitez Company has prepared a special surprise for visitors in a luxury apartment
complex Eko-Fis Vlai. Next to
this luxury apartment complex
FIS Vitez has also erected a
new ski lift and prepared ski
runs for beginners in the vicinity of the starting point of the
ski lift Markovac. This new
tourist settlement, located only
one kilometre far from the Babanovac plateau, has sprung in
a peaceful part of Vlai, half
way between the stop of the
former ski lift Ugar and the
starting point of the ski lift
Markovac. 60 apartments are
lined up in two rows, each with
the surface of 80 m2. All apartments are equipped with modern and comfortable furniture.
Apart from a short-term rental
of apartments, also on offer is
the purchase of apartments on
the roh-bau principle (meaning
that final furnishings are left to
the buyer) and on a turn-key basis, while a special emphasis is
put on a share time basis offer
(purchase of an apartment in a
specified time for a period of 50
years). In the immediate vicinity to these apartments there is
a ski run with two baby lifts
operating, one 70 and the other
one 140 metres long. The plan
is to erect lights at this ski run
and make it possible for night
skiing. In case that there is no
snow, artificial snow making
machines are provided.
Garden City Konjic
Od ovog ljeta Konjic je bogatiji

za novi turistiki dragulj: kompleks Garden City. Sa nizom
bogatih sadraja, hotelom
Konjic sa etiri zvjezdice, luksuznim apart hotelom, kongresnom dvoranom, sportskim
terenima i poluolimpijskim bazenom, ovaj kompleks izgraen je u okviru matine firme s
dvije decenije poslovne tradicije - Prominvest d.o.o.
Prve goste primili smo devetog jula ove godine, a od kamena temeljca do izgradnje
ovog grada u malom protekle
su svega tri godine, s ponosom
istiu domaini Garden City
Hotel@Resort Konjic Mediha
Zahirovi i Sead Dumhur. Na
elu ekipe od tridesetak mladih

Srce Garden Citya, udaljenog 1,5 km od centra
Konjica, je moderno opremljen hotel Konjic,
s enterijerom osmiljenim do najsitnijeg
detalja, kategoriziran sa etiri zvjezdice
ljudi, zahvalni su, prije svega,

viziji vlasnika, generalnog direktora Prominvesta i velikog
humaniste Envera Beirovia.
Doprinos kompleksa Garden City Konjic razvoju turizma
atraktivnog podruja Konjica i
zapoljavanju mladih ljudi,
prepoznat je i dodjelom prestine meunarodne turistike
nagrade Zlatni INTERSTAS
2010 (Meunarodna smotra
turizma, filma i okolia) i povelje F.E.S.T-a (Evropska federacija turistikih novinara).
Cjelokupno osoblje ovog turistikog kompleksa prolo je intenzivnu obuku kod beogradskih velemajstora hotelijerstva,
a turistiki proizvod kakav je
dobio Konjic i cijela BiH obavezuje nas da uloimo puno
truda i opravdamo prva priznanja i pohvale brojnih gostiju, kae Mediha Zahirovi.
Srce Garden City-a, udaljenog
1,5 km od centra grada na putu

ka prelijepom Borakom jezeru, je moderno opremljen
hotel Konjic, s enterijerom
osmiljenim do najsitnijeg detalja i kategoriziran sa etiri
zvjezdice. Hotel raspolae sa
32 luksuzno opremljene sobe,
est apartmana, fitnes centrom,
wellness&spa sadrajima, bazenom sa hidromasaom, turskom, finskom i IC saunom,
solarijem, masaom.
Za kratko vrijeme salone s
prepoznatljivim rukopisom konjikih drvorezbara Mulia
okitile su i zahvalnice Udruenja kardiologa BiH, bh. ombudsmena,
meunarodnih
organizacija i drugih gostiju.
Vrata e do konca godine
otvoriti i na kongresni centar
sa 300 - 500 mjesta, multifunkcionalnim salama, lobijima,
kafeterijom, igraonom, showroom Muli Rekorda. Takoer,
i svi ljubitelji outdoor rekreacije
e biti zadovoljni, kae Dumhur. Posjetiocima ovog turistikog naselja na raspolaganju
su i visokokvalitetna teniska
igralita, igralita specijalizirana za koarku, mali nogomet
i rukomet.
Radua kod Gornjeg Vakufa
Na Radui je zapoela izgradnja

novog sportsko-rekreativnog
centra koji se nalazi na sjevernim padinama ove planine,
prema uskopljanskoj dolini.
Ministarstvo gospodarstva
Srednjebosanskog kantona jo
u martu 2007. donijelo je
odluku o davanju koncesije
frimi Pegasus d.o.o. o izgradnji, ureenju, opremanju, koritenju i odravanju skijalita
na lokalitetu Radua, opina
Gornji Vakuf-Uskoplje. Direktor marketinga SRC Radua
Mario ipi kae da je cilj izgradnja kvalitetnog skijalita
koje se uklapa u prirodni ambijent, bez tetnih utjecaja po
okolinu.
Radovi su pri kraju i im
vunice budu gotove, skijalite
e biti otvoreno. Zavreni su i
projekti za objekte koji e upotpunjavati sportsko-rekreativni
centar. Izgradnja ugostiteljskog
objekta u podnoju skijalita je
u zavrnoj fazi, pa bi do poetka sezone trebao primiti prve
goste. Gradi se i objekt sa samouslunom linijom, lociran
uz zavrnu stanicu iare. Ovaj

Oekuje se da e radovi na skijalitu
Radua u blizini Gornjeg Vakufa - Uskoplja
biti zavreni do kraja godine i da e nova
iara ove zime prevesti prve skijae
projekt ima za cilj ouvanje

ekolokog prostora i ureenje
okolia planine Radua kvalitetnim prostornim planom.
Pegasus d.o.o. eli ponuditi
raznovrsne sadraje kako bi
SRC Radua bio u funkciji
promidbe cijele Federacije
BiH i drave u cjelini, objanjava ipi.
Prosjeena je i nova staza,
pa su realna oekivanja da e
radovi biti zavreni do kraja

godine i da e nova iara ve
ove zime prevesti prve skijae.
Poetna stanica u podnoju
planine nalazi se na 1.200 m
nadmorske visine, a zavrna
istono od Radukog jezera,
na nadmorskoj visini od 1.850
metara.
Raduu prvi snijeg zabijeli

ve polovinom oktobra i zadrava se do kraja aprila, a prosjena visina snijega je 50 cm.
Planina Radua zajedno sa
planinom Makljen je vododijelnica, jer vode junog dijela
ovih planina otjeu prema Jadranskom moru, a sa sjevernog
dijela u Crno more. Vie prirodnih fenomena karakterizira
ovo podruje, prvenstveno Raduko, odnosno Rumboko jezero i Ledenica, koja se nalazi
kilometar i po ispod jezera, u
smjeru Rame. U smjeru juga
pogled s Idovca puca preko
valovite planine Ljubua, vrsnice i Vran planine, dok se na
zapadu prostire Trium camporum: Kupreko Glamoko
i Livanjsko polje - najdue
polje cjelokupnog podruja
Dinarida.
Ski liftovi i vunice

dvosjed, duina cca
ski-lift vunica sidro, duina
ski-lift vunica sidro, duina
djeiji lift, duina
1.800 m
900 m
600 m
300 m
Garden City Konjic
This summer Konjic got yet

another tourist gem the Garden City complex. With a serious of rich tourist attractions,
the four-star Hotel Konjic, a
luxury apartment hotel, a congress hall, sport fields and a
half-Olympic pool, this complex was built within its mother company, a company with
two decades of business tradition Prominvest d.o.o.
We welcomed our first
guests on 9 July this year, while
it had taken three years from
laying the foundation stone till
the completion of the constr uction of this city, emphasise
with pride the hosts of Garden
City Hotel@Resort Konjic,
Mediha Zahirovi and Sead
Dumhur. Heading a team of
about thirty young people, they
owe their debt of gratitude
most of all to Enver Beirovi,
the owner of the complex, the
Chief Executive Officer of Prominvest and a great humanist,
and to his imaginative vision.
Written by Dr [emsudin Dèko

The heart of Garden City, a hotel complex
located 1.5 km away from the centre of Konjic,
is the four-star Hotel Konjic, equipped with
modern equipment, with the interior carefully
designed to the tiniest detail
The contribution of the

Garden City Konjic complex to
the development of tourism of
the attractive Konjic region and
to the employment of young
people has been partly recognised by the award of the prestigious international tourism
award Golden INERSTAS 2010
(International Fair of Tourism,
Film and Environment) and
the award of the European
Federation of Tourist Journalists (F.E.S.T.)
All staff members of this
tourist complex have undergone intensive training conducted by Belgrade experts in
hotel keeping. The tourist
product that not only Konjic
but the whole BiH got as a re-
sult binds us to put a lot of effort in our work and to justify

the first recognitions and compliments we received from our
numerous visitors, says Mediha Zahirovi. The heart of
Garden City, a hotel complex
located 1.5 km away from the
centre of Konjic, on the road
towards the breathtakingly
beautiful Borako Lake, is
the four-star Hotel Konjic,
equipped with modern equipment, with the interior carefully designed to the tiniest
detail. The hotel has 32 luxuriously furnished rooms, six
luxury apartments, a fitness
centre, welness&spa facilities,
a pool with hydro-massage,
Turkish, Finnish and IC
saunas, a solarium and a massage parlour.

Within a short period of
time, the walls of the hotel
parlours which are furnished
with the recognisable style of
the Muli wood carving masters from Konjic were also
adorned with certificates of
appreciation of the BiH Cardiologists Association, the
BiH Ombudsman, international organisations and other
guests.
By the end of this year,
our congress centre will also
be opened with the capacity of
300-500 seats, multifunctional
conference halls, lobbies, coffee shop, playroom, and a
Muli Rekord showroom. In
addition, all lovers of outdoor
recreation will be satisfied,
says Dumhur. Also available
to visitors of this tourist complex are excellent tennis courts, and special playgrounds
for basketball, five-a-side football and handball.
Radua near Gornji Vakuf
In the Radua Mountain the

works have started on the construction of a new sport and recreational centre which is
located on the north slopes of
this mountain, on the side overlooking the Uskoplje valley.
As early as in March 2007,
the Ministry of Economy of
the Central Bosnia Canton
made a decision to give a concession to the Pegasus d.o.o. Company to build, arrange, equip, use and maintain a ski
area in the locality of Radua,
the Municiplity of Gornji Vakuf-Uskoplje. Mario ipi, Marketing Director of the Sport
and Recreational Center Radua says that the goal is to build
a good ski resort that would fit
into the natural setting without
any negative impacts on the
environment.
The works are in their final
phase and as soon as rope tows
are erected, the ski area will be
opened. Project designs are also
finalised for the ancillary facilities of the Sport and Recreational Centre. The constr uction
of a catering establishment at
the foot of the ski area is in the
final phase, so that it is expected to welcome the first vis-
Written by Dr [emsudin Dèko

It is expected that the works on the
construction of the Ski Resort Radua near
Gornji Vakuf-Uskoplje will be finalised by the
end of this year and that the new ski lift will
be used for the transport of the first skiers
itors by the beginning of the

winter season. The works are
also under way on the facility
with a self-service line located
next to the final ski lift station.
The goal of this project is to
preserve the ecological area and
develop the environment at the
Radua Mountain based on a
good physical plan. Pegasus
d.o.o. LTD Company wishes to
offer different attractions so
that the Sport and Recreational

Centre Radua could serve for
the promotion of the whole
BiH Federation and the country as a whole, ipi clarified.
A new trail has been cut
and it is realistic to expect that
the works will be finalised by
the end of this year and that the
ski lift will start transporting
the first skiers as soon as this
winter. The starting station in
Ski lifts and rope tows

Two-seater chair lift in the length of approximately 1,800 m
T-bar lift in the length of
900 m
T-bar lift in the length of
600 m
Baby lift in the length of
300 m.
the foothill of the mountain is

located at 1,200 metres above
sea-level and the final one is
situated at the east side from
the Rudako Lake, at 1,850
metres above sea-level.
Radua is covered in the
first snow of winter usually as
early as in mid-October and the
snow cover holds until the late
April, the average depth of the
snow layer being 50 cm. Along
with the Makljen Mountain,
the Radua Mountain is a watershed because springs from
the south side of these mountains run towards the Adriatic
Sea while those from the north
side run towards the Black Sea.
This area is characterised by a
number of natural phenomena, and this is especially true
for the Raduko Lake, or the
Rumboko Lake and Ledenica
which is lies one and a half
kilometres below the Lake, in
the direction of Rama. In the
direction of south, Idovac overlooks the hilly mountains of
Ljubua, vrsnica and Vran
while on the west side lies
Trium Corporum: Kupreko,
Glamoki and Livanjsko fields,
Livanjsko being the longest
field in the whole area of the
Dinarides.
Planinarska drutva
Pie: Branka Radevi

U BiH djeluje 88 planinarskih drutava, a neka
od najstarijih su Bjelanica, Treskavica, Kozara i
Vlai. Izdravaju se od lanarina i donacija a
glavni ciljevi su ouvanje prirode i druenje
Planinarsko drutvo Bjelanica

jedno je od najstarijih u BiH
osnovano je 1948. godine i ve
62 godine nalazi se u istim prostorijama, u ulici Zelenih beretki u Sarajevu. Drutvo je
nevladina organizacija sa skuptinom, sudom asti, upravnim i nadzornim odborom.
U prvih nekoliko godina izgradili su sedam domova, pet na
Bjelanici i dva na Igmanu.
Trenutno drutvo ima 350 lanova, planinara koji redovno
svake godine obnavljaju lanarinu. Ono na to su posebno
ponosni su i kolektivna ulanjenja, kae za Turist generalni
sekretar drutva Svjetlana
Kramberger:
Nai su lanovi fakulteti,

Mjedenica, Djeije selo SOS,
neke srednje kole. Svrha Drutva je da mlaoj populaciji ponudi edukaciju, odvodi ih na
malu kolu u prirodi, educira o
ekologiji i zatiti prirode. I inae puno radimo na buenju
svijesti kod ljudi kad je rije o
ekologiji, barem da ne ostavljaju otpatke iza sebe. Vanost
takvih akcija na Bjelanici i Igmanu je iznimna kada se zna
da su gore i nae pijae vode.
Udruenje se finansira od
lanarina (kolektivno lanstvo
je besplatno) i novca iz budeta za razliite projekate. Trenutno se pokuava iznai novac
za poetak obnove planinars-
kog doma Hranisava, koji je

uniten nakon to ga je prije
dvije godine pogodio grom.
Osim Hranisave, na Bjelanici
se nalaze i domovi avnici,
Podgradina, Stanari i Sitnik,
a na Igmanu Hrasniki stan i
Javornik.
Kada je rije o obnavljanju
domova, drutvo je trenutno
fokusirano na planinarski dom

avnici, koji je do 1999. bio
najvei dom i imao 70 leajeva.
Izgorio je 1999. i od tada do
danas gradi se na istim temeljima, to zbog visokih trokova
teko napreduje. Redovno se
organizuju druenja u ovim
objektima a veliki broj gostiju
dolazi iz drugih zemalja:
Planinarska drutva
U objektu PD Treskavica redovno borave i strani i domai
gosti. Inetresovanje je veliko,
kae Mehi: N
Nedavno smo
imali grupu Italijana speleologa koji su ostali 12 dana i
istraivali jame. Mogunosti je
zaista mnogo, a nae drutvo
radi na edukaciji i ekologiji.
Nekada nas alosti to to

nai ljudi nisu ni svjesni da oko
Sarajeva imaju vicarsku. Nama
dolazi jako mnogo Slovenaca
jer je drutvo u odlinom kontaktu sa drutvima iz Slovenije
pa esto razmjenjujemo posjete. Dolaze planinari i iz Hrvatske i Srbije, a mi idemo kod
njih. Mi smo entuzijasti koji
vole planinu, vole druenje.
koji ele provesti i novogodinje praznike u naim objektima. Nudimo paket noenja,
otprilike tri noi, te zajedniku
sveanu veeru 31. decembra.
U nae domove svi su dobrodoli, druenje i prijateljstvo
naa su misija, kae Svjetlana
Kramberger.
Planinarsko drutvo
Treskavica
Demal Mehi
Aktuelno je i organizovanje
doeka Nove godine:
S
Svake godine pripremamo
domove, obezbijedimo ih drvima, a i agregati su spremni.
Nai domovi su prvi koji imaju
solarno napajanje. Ve krajem
novembra najave nam se gosti
Osim Bjelanice u Sarajevu djeluju jo 23 drutva.

Jedno od njih je i PD Treskavica, osnovano 1950. godine.
Drutvo je svojom aktivnou
dalo znaajan doprinos optem razvoju planinarstva u
Bosni i Hercegovini.
Planinarski dom VrelaTuila se nalazi u podnoju planine Visoice. Udaljen je od

Sarajeva 51 km. Raspolae svim
potrebnim sadrajima za krai
i dui edukativno-zabavni boravak u prirodi. Drutvo trenutno ima 250 lanova i
izdrava se od lanarina i
donacija.
Drutvo je, u elji da sauva
sjeanje na svog lana Uzeira
Beirovia Beu (1924-1999.)
povodom desetogodinjice njegove smrti izdalo monografiju
"Uzeir Beirovi-Beo, bosanskohercegovake planine 19581988".
Predsjednik drutva Demal Mehi kae kako drutvo
ima razliite aktivnosti:
U program rada imamo tri
stalne manifestacije: Pohodi I
U susret ljetu, u okviru kojeg
organizujemo izlete na Visoicu i kanjon Rakitnice. Pohodi
II, Tragom proizvoaa zdrave
hrane u septembru, te Pohod
III U turnom skijanju. U tekim zimskim uslovima osvoji
se vrh planine, a uestvuju i
specijalci i gorska sluba spaavanja. Na tim pohodima
bude po 200 ljudi.
Drutvo ima i svoje sekcije
a jedan od vanijih ciljeva je
edukacija mladih, uenika i
studenata. Nisu rijetki izleti i
kole u prirodi za djecu, a Drutvo redovno donira dio sredstava za prevoz na planinu.
PD Kozara i Vla{i}
Jedno od starijih drutava u
BiH je i Planinarsko drutvo
Kozara, osnovano 1936. Broji
vie od 300 lanova i najmasovnije je drutvo u organizovanju planinarskih pohoda u
Republici Srpskoj.
Osnovano je pod nazivom
Romanija, da bi 1950. promijenilo ime u Kozara i do danas
nastavilo s kontinuiranim radom. Posjeduje planinarski
dom ibovi.
Jo 1927. objavljeno je da je
formirana sekcija Drutva planinara BiH u Travniku. Time
poinje ivot jednog od najstarijih PD u BiH - Vlai. Danas
PD Vlai ima 90 lanova i taj
se broj odrava posljednjih 10tak godina. Planinarsko drutvo
Vlai u posjedu ima planinarski dom Jusuf Peenkovi,
lociran na prostoru Devana
na visini 1763 m. Dom je izgraen 1932. godine, a poto je
tokom rata 1941 1945. godine
uniten, ponovno je na istom
mjestu podignut neto vei
1961. godine.
Dom omoguava smjetaj
50 planinara u viekrevetnim
sobama, uz dvije prostorije za
dnevni boravak. Do doma se
moe doi iz Travnika preko
Ovareva i Galice asfaltiranom
cestom (18km) i makadamskom dionicom (4 km).
Osim navedenih, u BiH
djeluje jo veliki broj ovakvih
drutava, ukupno 88. To su nevladina apolitina drutva koja
okupljaju ljubitelje planine s
misijom ouvanja i povratka
prirodi.
Mountaineering societies
The Mountaineering Society

Bjelanica is one of the oldest
ones in BiH it was founded
in 1948, and has been operating from the very same premises in Zelenih Beretki Street
for as many as 62 years. This
society is a non-governmental
organisation which has its assembly, its court of honour, and
steering and supervisory boards.
During the first several years of
its work, eight climbers' houses
of this society were built, five in
Bjelanica and two in Igman.
Currently they have 350 members, all climbers who regularly
pay their annual dues. What
they especially take pride in are
collective memberships, says
Svjetlana Kramberger for our
magazine adding as follows:
Colleges, the Mjedinica
Institute for Special Education
of Children, the SOS Children's Village, and some high
schools are members of our society. The purpose of the society is to offer education to
Written by Branka Radevi

In BiH there are 88 mountaineering societies,
the oldest of which are those from Bjelanica,
Kozara and Vlai. Their work is made possible
thanks to dues and donations, and the main
goals of all of them is the conservation of
nature and socialising
younger generations, take

them to a small school in the
nature, and educate them
about the ecology and protection of the environment. In
general, we work a lot on the
raising of awareness of people
about the ecology issues, and
try to teach them, if nothing
else, not to leave rubbish behind them. The importance of
such activities in Bjelanica
and Igman is enormous given
that our water supply system
sources are located in these
mountains.
The work of the society is
financed from dues (the collective membership is free of chaded from budgets of different
projects. Currently, attempts

have been made to collect
funds for the beginning of the
reconstruction of the Climbers
House Hranisava which was
destroyed in a thunderstorm
two years ago. Apart from Hranislava there are other climbers houses in Bjelanica such
as avnici, Podgradina, Stanari
and Sitnik, while in Igman
there are two: Hrasniki Stan
and Javornik.
As far as the reconstruction
of climbers houses is concerned, the efforts of the Society are
currently focused on the Climbers House avnici, which up
until 1999, with 70 beds, had
been the biggest climbers
house. It burned down to the

ground in 1999 and since that
time its reconstruction has
been underway on the same
foundation, but the progress is
slow due to high costs of works.
The members get together in
these facilities very often and
here also come visitors from
other countries.
What sometimes causes
our distress is that our people
are not aware that they have
the countryside similar to that
of Switzerland. Many Slovenians come to visit us because
our society has excellent relationships with the societies
from Slovenia, and very often
we exchange visits. We also receive visits by mountaineers
from Croatia and Serbia, and
we too go on visits to their societies. We are enthusiasts in
love with mountains, we love
to socialise.
One of the currently live issues is also the organisation of
the New Years Eve party:
Mountaineering societies
Each year we help the
climbers houses to prepare
themselves for winter, we provide them with firewood, and
the power generators are also
ready. Our climbers houses
are the first ones with solar
sources of power. As early as in
late November we will be receiving our first guests who
will also want to spend their
New Years holidays in our facilities. On offer we have overnight stay packages which
include three nights in average
and the joint New Years Eve
party on 31 December. Everyone is welcome to our climbers
houses because socialising and
friendship make part of our
mission, says Svjetlana Kramberger..
Mountaineering
Society Treskavica
Apart from Bjelanica Society, there are 23 other mountaineering societies operating
in Sarajevo. One of them is the
Mountaineering Society Treskavica, which was founded in
1950. This society has made a
significant contribution to the
general development of mountaineering in Bosnia and Herzegovina.
The Climbers
House Vrela-Tuila is located in
the foothill of Visoica Mountain, 51 kilometres away from
Sarajevo. It has all facilities required for a short or long educative or entertainment stay in
nature. The Society currently
has 250 members and operates
thanks to dues and donations.
With the aim of holding
the remembrance of its member Uzeir Beirovi Beo
(1924-1999), on the occasion of
the tenth anniversary of his
death, the Society published a
monograph entitled Uzeir Beirovi-Beo, Bosnian and Herzegovinian Mountains 1958-1988.
The president of the Society, Demal Mehi, says that
the Society carries out different

activities:
Our programme of work
includes three different events:
one entitled Visits I Encountering Summer within which
we organise outings to Visoica
and the canyon of Rakitnica;
then the one entitled Visits II
Following the Paths of Food Producers which takes place in
September, and finally Visits III
with tour skiing. In harsh winter weather conditions the mountain summit is reached with
specialists and mountaineering
rescue teams also participating
in this event which includes as
many as 200 people.
The Society has its hobby
groups and one of its most important goals is to provide education to the youth pupils
and students. Outings to nature and outdoor classes are often organised for children, and
on a regular basis the Society
makes donations to at least partially secure funds required
for their transportation to mountains. The Mountaineering
Society Treskavica receives regular visits by domestic and foreign visitors. There is a great
interest, says Mehi: Recently
we have received a group of
Italian speleologists who stayed
here 12 days exploring caves in
the area. There are really plenty of possibilities, and our society is engaged in the education
and ecology issues.
Mountaineering
Societies Kozara
and Vlai
One of the oldest mountaineering societies in BiH is the
Mountaineering Society Kozara which was founded in 1936.
It has more than 300 members
and is the most numerous society involved in the organisation of mountaineering events
in the Republika Srpska.
It was founded under the

name Romanija, but in 1950 its
name was changed to Kozara.
It continued its work under
that name to the present time
without interruptions. It has a
climbers house called ibovi.
As early as in 1927, it was
announced that a branch of the
BiH Mountaineering Society
had been established in Travnik. That is how the operation
of one of the oldest mountaineering societies in BiH started
the Mountaineering Society
Vlai. It has 90 members now
and this number has been an
average number of members
throughout the past decade.
This society has a climbers
house called Jusuf Peenkovi,
which is located in the area of
Devani, at 1,763 metres above
sea-level. This climbers house
had been built in 1932, and in
1961, after it had been destroyed during the 1941-1945 war,

it was reconstructed in the
same place in a bit larger size.
It can accommodate 50
climbers in multiple-bedded
rooms, and, in addition, it has
two sitting rooms. You can reach it from Travnik if you take
the road over Ovarevo and
Galica, which is paved in asphalt in a length of 18 kilometres and then in macadam in
the length of 4 kilometres.
Apart from the said mountaineering societies, there are a
large number of other similar
societies operating in Bosnia
and Herzegovina, 88 in all.
These are non-governmental,
apolitical societies which, with
a mission to conserve the environment, to promote the return
to nature, and gather together
mountain lovers.
Topovi
za vie snijega
Najave hladne zime s obiljem

snjenih padavina raduju turistike poslenike i bude nadu o
sezoni uspjenijoj od prologodinje. Naime, u nedostatku
bijelog pokrivaa prola sezona
poela je kasnije nego prethodnih godina; tek neto vie snijega u drugoj polovini januara
i februara ski-centrima u RS
donijelo je i veu posjetu, posebno u danima vikenda.
Pi{e: Amira Pe}anac

U oekivanju da e im ove sezone vrijeme
biti naklonjeno vie nego prethodnih godina,
turistiki radnici ski-centara Republike
Srpske spremno doekuju prve goste
CJENOVNIK SKI PASA 2010/2011

Vrsta ski pasa
SC Igrita, Vlasenica
U ski-centru Igrita kod
Vlasenice pripreme za zimsku
sezonu ukljuile su i zavrne
radove na proirenju i sanaciji
planinske kue, namijenjene
za ugostiteljstvo, odmor, iznajmljivanje opreme, ambulantu
i dr. Skijaima je na raspolaganju est kilometara odlino
ureenih staza, kao i prostor
na Javorovoj poljani idealan
za poetnike. Od ove godine u
pogonu su etiri ski-lifta: dva
tipa lopatica, jedan sidro i
jedan tanjir (polazna taka u
Dnevna (10-16)
2 dana
3 dana
4 dana
5 dana
6 dana
7 dana
10 dana
Mali ski lift
Veliki ski lift
15 KM
25 KM
30 KM
40 KM
50 KM
60 KM
70 KM
100 KM
20 KM
35 KM
50 KM
65 KM
80 KM
95 KM
110 KM
160 KM
Za djecu do 14 godina
Dnevna
6 dana
7 dana
10 KM
45 KM
55 KM
neposrednoj blizini puta Vlasenica - Sarajevo), koji povezuje najniu i najviu taku
ski-centra (1.019 - 1.350 m/nv).
Turistika organizacija optine
Vlasenica nedavno je realizovala projekt "Turistika signalizacija na teritoriji optine
Vlasenica". Postavljeni su turistiki putokazi i table koje
upuuju na najvanije turistike lokalitete ove optine,
meu kojima i SC Igrita.
Cijene ski-pasa i iznajmljivanja opreme u sezoni 2010/
2011. ostaju nepromijenjene u
odnosu na prethodnu sezonu.
I cijene smjetaja u hotelima
M i Panorama su na nivou
prologodinjih; u rasponu od
30 KM do 130 KM, u zavisnosti od broja gostiju i tipa sobe/apartmana i usluge.
Hotel Panorama za svoje
goste obezbjeuje prevoz do
ski-centra (kompletan cjenovnik hotela za predstojeu sezonu na web stranici TO
Vlasenica: www.vlasenica-turizam.org).
IZNAJMLJIVANJE SKI I SNOWBOARD OPREME

Dnevno iznajmljivanje
Ski-komplet za odrasle (skije, pancerice, tapovi)
Snowboard komplet za odrasle (snowboard, pancerice)
Skije
Pancerice
tapovi
15 KM
10 KM
10 KM
5 KM
3 KM
Djeca
Dnevno iznajmljivanje
Ski-komplet za odrasle (skije, pancerice, tapovi)
Snowboard
Skije
Pancerice
tapovi
Sanke
15 KM
5 KM
10 KM
5 KM
2 KM
5 KM
Zima na Kozari
I u ski-centru Kozara na
vrijeme su se pripremili za
zimsku sezonu 2010/2011. U
toku su redovni pregledi ispravnosti ski-liftova, servis opreme, renoviranje planinarskog
doma i pripreme slube bezbjednosti planinarskog drutva
Ljubijski rudar iz Prijedora.
Ski-centar Kozara prole sezone nabavio je topove za
proizvodnju vjetakog snijega,
koji su radili punim kapacitetom. S obzirom da je ova novina utjecala na bolju posjetu
turista, u toku su zemljani radovi na proirenju postojee
akumulacije, ime e se poveati kapacitet vjetakog snijega, to e omoguiti i produetak zimske sezone.
U planinarskom drutvu
Ljubijski rudar tvrde da e
radovi biti okonani na vrijeme
i da e do prvog snijega sve biti
spremno za dolazak gostiju.
Trenutno su u toku i pregovori
s podrunim kolama, kako bi
djeca u sklopu redovne nastave
uila skijati.
I ove godine Kozara nudi
jedinstven doivljaj skijanja
pod reflektorima.
CJENOVNIK SKI PASA

Kozara 2010/2011
Cijena dnevnog ski-pasa za odrasle
Cijena dnevnog ski-pasa za djecu
Cijena poludnevnog ski-pasa za odrasle
Cijena poludnevnog ski-pasa za djecu
Nono skijanje
15 KM
10 KM
10 KM
7 KM
13 KM
U januaru se na ovoj planini organizuje tradicionalna

manifestacija Dani zime na
Kozari koja okuplja veliki broj
uesnika i posjetilaca. Pored
bogatog kulturno-zabavnog
programa, u sklopu ove manifestacije odravaju se i sportska
i gastro takmienja. Znaajnije
promjene cijena ski-pasa nee
biti ni u ovom centru, a slino
je i sa cijenama smjetajnih kapaciteta.
Smjetaj na Kozari moete
potraiti u hotelu Monument, pansionu Bijele vode,
Planinarskom domu ili u nekoj
od vikendica ureenih u planinskom stilu, lociranih neposredno uz ski-stazu.
Cijene smjetaja kreu se
od 50 do 200 KM, ovisno od
tipa usluge.
Ski resorts in Republika Srpska
for more snow
Weather forecasts predicting a

cold winter this year with a
huge amount of precipitation
came in as encouraging news
for tourist workers and raised
their hopes that the coming winter tourist season will be more
successful than the previous
one. As a matter of fact, due to
insufficient snow cover, the last
year season started later than
any other year. It was only in
the second half of January and
February that a bit heavier snowfall resulted in a larger number
of tourists registered, especially
during the weekends.
Ski Resort Igrita,
Vlasenica
In the Ski Resort Igrita
near Vlasenica, the preparation
works for the coming season
also included the final works
on the extension and repair of a
cottage designed to receive guests, offer them a place for relaxation, and equipment rental

In the expectation that this winter season
the weather conditions will be more favourable
than in the past years, tourist workers in the
Republika Srpska ski resorts have geared up
for welcoming their first guests
PRICE LIST OF SKI PASSES

FOR WINTER SEASON 2010/2011
Type of the ski pass
Daily pass (10-16)

2 days
3 days
4 days
5 days
6 days
7 days
10 days
Small ski lift
15 KM
25 KM
30 KM
40 KM
50 KM
60 KM
70 KM
100 KM
Big ski lift
20 KM
35 KM
50 KM
65 KM
80 KM
95 KM
110 KM
160 KM
Children up to 14 years of age
Daily pass
6 days
7 days
10 KM
45 KM
55 KM
services and medical services,

and similar. At their disposal,
tourists have six kilometres of
brilliantly prepared slopes and
an area in the Javor plane
which is ideal for beginners.
Starting this year, there are four
ski lifts available: two rope tow
lifts, one T-bar lift, and one
platter type lift (the starting
point is located in the immediate vicinity of the VlasenicaSarajevo road) which connect
the lowest and the highest
point of the ski centre (1,0191,350 metres above sea-level).
The Tourist Department of the
Vlasenica Municipality have
recently implemented the project entitled Tourist Signalisation
in the Territory of the Vlasenica
Municipality. Tourist signs and
information boards have been
erected advising about the most
important localities in the territory of this Municipality including the Ski Resort Igrita.
The prices of ski passes and
equipment rental services for
Ski resorts in Republika Srpska

the season 2010/2011 remain
the same as during the previous season. The price of accommodation in the Hotel M
and the Hotel Panorama are at
the same level as last year and
range between 30 and 130 KM
depending on the number of
guests and the type of
rooms/apartments and services. Hotel Panorama provides
to their guests transportation
services to the ski resort (a comprehensive Hotel pricelist for
the next season can be found
on the website of the Vlasenica
Tourist Department:
www.vlasenica-turizam.org).
Winter in Kozara
The ski resort Kozara has
geared up for the coming winter season 2010/2011 in time.
Currently underway are regular examinations to verify
whether the ski-lifts are in
working order. The equipment
is being serviced, the cottage is
being renovated and the rescue
team of the Mountaineering
Club Ljubijski Rudar from Prijedor is gearing up for the season. Last winter season the Ski
Centre Kozara procured snowmaking machines which operated at full capacity. Given that
these new machines had a positive effect of a higher number
of visitors registered, earth works are currently under way
aimed at the extension of the
existing water reservoir as a result of which the capacity for
the production of artificial snow
will increase and will make it
possible for the extension of the
winter season. Members of the
Mountaineering Club Ljubijski
Rudar maintain that the works
will be finalised in due time
and that by the first snowfall
everything will be geared up
for the arrival of tourists. Currently the negotiations are
under way with the branch
RENTAL OF SKI AND SNOWBOARD EQUIPMENT

DAILY RENTALS PRICES
Ski-sets for adults (skis, ski boots, ski poles)
Snowboard set for adults (snowboard, boots)
Skis
Ski boots
Ski poles
15 KM
10 KM
10 KM
5 KM
3 KM
Children
DAILY RENTAL PRICES
Ski-sets (skis, ski boots, ski poles)
Snowboard
Skis
Ski boots
Ski poles
Sleds
schools aimed at providing an

opportunity for children to
15 KM
5 KM
10 KM
5 KM
2 KM
5 KM
learn skiing within the regular

school curriculum.
PRICELIST OF SKI PASSES

Kozara 2010/2011
Price of one-day pass for adults
Price of one-day pass for children
Price of one half-day pass for adults
Price of one half-day pass for children
Night skiing
15 KM
10 KM
10 KM
7 KM
13 KM
This year too Kozara will

offer a unique experience of night skiing under lights. In January the traditional event Winter
Days in Kozara will be organised. The event usually gathers
a large number of participants
and visitors. Apart from rich
cultural and entertaining programmes, the event also includes
sport and gastronomic competitions. There will be no substantial changes in the prices of
ski-passes in this Centre either,
and the same can be said about
the accommodation prices. Accommodation in Kozara is
available in the Hotel Monument, the Boarding-House Bijele
Vode, the Climbers' Lodging or
in some of the mountain-style
cottages situated in the immediate vicinity of the ski run.
The accommodation prices
range from 50 to 200 KM depending on the type of the service included.
Skiing lovers have at their
disposal two platter type ski
lifts and 800 metres of well arranged runs. For those who
wish to learn skiing, on offer is
a ski school and ski equipment
rental services.
Etno i eko projekti
Brojni projekti navjeuju da

svijest o vanosti povratka prirodi i ekologiji polako raste.
Prednosti su brojne: podstie se
revitalizacija ruralnih podruja,
zaustavlja raseljavanje stanovnitva, oivljava tradicijska
proizvodnja i stari zanati, hrana se priprema po autohtonim
recepturama. Sve to iziskuje
velika ulaganja, prvenstveno
privatnih poduzetnika.
Ecofutura - jedinstveno
eko naselje
Veliko interesovanje javnosti izazvao je poetak gradnje
jedinstvenog eko-turistikog
naselja Ecofutura, lociranog 12
kilometara (podruje Hree)
od Sarajeva. Dio projekta, ija
ukupna vrijednost iznosi etiri
miliona maraka, kreditirala je
domaa banka. Ovo je zanimljivo, jer banke i druge institucije do sada nisu dovoljno
prepoznale znaaj ekolokih
projekata.
Pie: mr. sci. med. Almasa Kajtaz

Slijedei svjetske trendove, eko-turizam
e imati sve veu ulogu i u ponudi BiH.
Desetak do sada izgraenih eko-sela
irom BiH, te ona koja se uskoro otvaraju,
daju novu dimenziju bh. turizmu
Ideja o izgradnji eko-sela

postoji ve etiri godine, otkada
se traga za odgovarajuim zemljitem. Prije godinu dana
pronali smo idealnu lokaciju
u smislu blizine glavnog grada,
konfiguracije zemljita, sreene imovinsko-pravne situacije,
te susretljivosti lokalne zajednice - zemljite se nalazi na podruju optine Istoni Stari
grad, mjesna zajednica Hrea,
selo Njemanica, u izjavi za
Turist naglaava glasnogovornica Ecofuture Amela Karkin.
Glavni ciljevi Ecofuture su

podizanje ekoloke svijesti i
propagiranje zdravog naina
ivota, koritenjem obnovljivih izvora energije (biomasa i
solarna energija), gradnjom
objekata od ekolokih, prirodnih materijala (slama, drvo,
kamen), uzgojem i proizvodnjom organske hrane tokom
itave godine, te specifinom
turistikom ponudom koja
promovie prirodne ljepote i
turistike potencijale ovog sela
i cijele BiH.
Ecofutura je projekt vie

partnera, prvenstveno firmi
koje djeluju u oblasti promicanja obnovljivih izvora energije i proizvodnje zdrave hrane
(Biona & Beyond d.o.o., SUR
Vegehana, ITM Controls...).
Udruenje Ecofutura i istoimena firma nastala s ciljem upravljanja ovim kompleksnim
projektom, osnovani su u aprilu 2010. godine.
Eko-selo se protee na povrini od 12 hektara, na nadmorskoj visini od 1.200 m, to
ga ini vazdunom banjom.
Otvorenje, ujedno i okonanje
prve faze gradnje eko sela,
oekuje se za nekoliko mjeseci,
a tempo gradnje ovisit e i o
vremenskim uslovima.
Koordinator za uzgoj i
proizvodnju organske hrane
Vlado Grabovac pojanjava
da su se odluili na bio-organski uzgoj hrane u plastenicima koji e se prostirati
na 1.200 m2.
Etno i eko projekti

Eko selo ispunjava sve uslove za organsku poljoprivredu, jer se nalazi na zemljitu
koje nije optereeno tekim
metalima, pesticidima i sl., dovoljno je udaljeno od moguih
izvora zagaenja, te ima visok
kvalitet zraka i vode za navodnjavanje. Ecofutura e tokom
cijele godine po pristupanim
cijenama plasirati brandirano
zdravo organsko voe i povre,
kao i cvijee, kae Grabovac.
Multimedijalni centar
na Trebeviu
Sarajevo i okolne planine
oduvijek su privlaili domae i
strane goste, posebno nakon
Zimskih olimpijskih igara 1984.
godine.
Dio obnove i oivljavanja
Trebevia je izgradnja multimedijalnog centra (MMC), objekta u iju gradnju HKD
Napredak investira 1,5 miliona
KM. Na projekt stoljea, vienamjenski objekt multimedijalnog karaktera, gradi se na
atraktivnom lokalitetu ispod
Tabake ravni i Bijelih stijena,
a sa prateim sadrajima obuhvatae pojas od oko 35 dunuma, te biti otvoren u proljee
naredne godine. MMC je od
glavne ceste udaljen svega 500
metara, a od sredita grada devet kilometara. Lociran u srcu
olimpijske planine, na nadmorskoj visini od 1.150 n/m,
okruen bujnom vegetacijom
etinara, na terenu s bogatim

izvoritem pitke vode, Centar e
raspolagati sa 50 leaja, velikom multifunkcionalnom dvoranom, bibliotekom, uredima
za koordinaciju sastanaka,
konferencija, likovnih kolonija,
simpozija, turistikih izleta,
koncerata. Vjerujemo da e na
projekt pripomoi i obnovi
iare, a prvenstveno povratku
Sarajlija Trebeviu, kae lan
Sredinje uprave HKD Napredak i jedan od idejnih zaetnika MMC-a Mladen Rude.
Na zemljitu od 25.000 kvadrata bit e mjesta i za ljetni
eko-restoran sa ognjitem i domaom kuhinjom. Gradie se i
mala akumulacija/jezerce s
manjim bazenom, te mlin u
ijem sklopu e se projektirati
manja HE Mlin za vlastitu
struju iz obnovljivog izvora.
Predvieni su i tereni za rekreaciju, edukativno ekoloka staza u prirodi a moda i manji

planinarski dom, kojim bi gospodarilo HPD Bjelanica
1923.
MMC e sadravati i cijeli
niz infrastrukturnih samoodrivih objekata. Objekt sa prateim sadrajima bit e otvoren
u proljee 2010. i radit e tokom cijele godine, na komercijalnoj osnovi.
Inae, Napredak je u godinama nakon utemeljenja
(1902) pored kulturno-prosvjetne djelatnosti, imao i znaajnu graevinsku aktivnost. Dio
sredstava za izgradnju ovog
objekta osiguran je zahvaljujui Vladi Republike Hrvatske
i prijateljskoj organizaciji iz
Italije Movimento Cristiano
Lavoratori.
Odmor u zemlji
bosanskih kraljeva
Dio nastojanja da se otme
od zaborava bogato nasljee u
BiH, je izgradnja bosanskog
sela Kora u blizini Sarajeva.
Kompanija Kora osnovana je
iskljuivo s ciljem izgradnje
bosanskog sela smjetenog u
podnoju Bjelanice. Namjera
investitora je izgradnja smjetajnih kapaciteta sa ukupno
450 leajeva, 1.500 m ugostiteljskih sadraja i 1.100 m
prostora za stare zanate.
Ve desetak godina traje izgradnja sportsko-rekreacijskog
centra Ramska kua Makljen,
koji se protee na 66.000 etvornih metara. Oko 30 posto
povrine pokriveno je umom,
to omoguava prirodno stanite za uzgoj divljih i domaih
ivotinja.
Etno i eko projekti
Projekt SRC Ramska kua

- Makljen, kombinaciju ekoetno sadraja s modernim sportsko rekreacijskim sadrajima,
pokrenulo je poetkom 2000.
godine Hrvatsko katoliko dobrotvorno drutvo (HKDD) iz
Sarajeva. Centar je lociran na
potezu izmeu Uskoplja i Rame,
na prevoju planine Makljen,
(n/v 1.200 m), na idealnoj visini za zimski i planinski turizam.
Uz postojee objekte, dvije kue
sagraene u starom ramskom
planinarskom stilu kapaciteta
25 leajeva s restoranom i etnomuzejom, skijakom stazom sa
ski-liftom duine 500 metara,
planira se jo mnogo toga. Na
lokalitetu postoje i objekti za
uzgoj divljih ivotinja. Radovi
na cjelokupnom projektu trebalo bi da se okonaju do idue
godine. Cilj projekta je ouvanje kulturne batine ramskog
kraja, te oivljavanje turistike
djelatnosti. Krajnji cilj je zapoljavanje mladih i gospodarski
napredak regije. Novo turistiko sredite BiH trebalo bi da
zadovolji i ljubitelje zimskih
sportova i rekreativnih aktivnosti u ljetnim danima. Zbog
dobre prometne povezanosti,
blizine mora i drugih regija u
BiH, smatra se idealnim mjestom za razvoj seoskog turizma.
Kraljevsko selo Kotromanievo
Etno Begovo selo
U naselju elije u blizini

Doboja izgraeno je turistiko
eko-etno Kraljevsko selo Kotromanievo. U ambijentu netaknute prirode, na obali rijeke
Velianke, bogate ribom i koljkama, ovo je mjesto za tranzitni odmor, odravanje seminara, uivanje u starinskom
kraljevskom ambijentu i staroj
arhitekturi bosanskih kraljeva.
Selo podsjea na nekadanji
ivot kraljeva i vitezova u srednjovjekovnoj Bosni, podsjea
na ivot predaka, njihovu vezanost za rodni kraj i rodno
ognjite, nain ivljenja.
Etno Begovo selo smjeteno je u zatienoj zoni prirodnog rezervata Bijamabare,

izmeu Niike visoravni i bijambarskih peina, u mjestu
Borak. Nadmorska visina je
1.040 metara, a od magistralnog puta Sarajevo - Tuzla
udaljeno je 500 metara. Osim
smjetaja u apartmanima nudi se izvorna bosanska kuhinja i muzika uivo, jahanje,
safari sa quadovima, foto safari, rafting na Krivaji, joga,
masaa. Ideja o izgradnji sela
nastala je kada je vlasnik sela,
strastveni kolekcionar starina
i kulturnog nasljea Bosne,
odluio da u ambijentu bosanskog sela prezentuje sakupljenu kolekciju.
Odabrana je lokacija Niike visoravni, jer ta planinska
regija sa svim svojim prirodnim ljepotama i kulturnim i
prirodnim razliitostima predstavlja Bosnu u malom.
Za gradnju su koriteni
originalni materijali, od kojih
su neki stari vie stoljea, te
tehnikama koritenim u tom
periodu.
Izgraena je arija sa
mnotvom malih kuica i
seoskom damijom.
Sadri mnotvo detalja sakupljenih na ovim prostorima,

replika srednjovjekovnih predmeta, uz koritenje prirodnih
materijala pri izgradnji.
Umjerenim pristupom izgradnji ovog eko-etno turistikog naselja, sauvan je biodiverzitet, a objekti ne remete
izvornu prirodu i okruenje.
Turistika ponuda u Kraljevskom selu Kotromanievo bazirana je na ponudi koja se
ekolokim principima odrivog
razvoja i koritenjem prirodnih
resursa uklapa u prirodne potencijale i kapacitete sredine.
Etno i eko projekti

djecu, kako bi se upoznala sa
sadrajima seoskog domainstva. Selo e imati i mini zoo, u
kojem e se uzgajati autohtone
vrste domaih ivotinja (brdski
konj, bua i tornjak). U sklopu
seoskog domainstva bie izgraeni bungalovi razmjeteni
u okolnoj umi. Posjetioci e
moi uivati u jedinstvenoj prirodnoj oazi, etnjama kroz umu, vonji fijakerom, jahanju,
upoznavanju sa autohtonim
biljnim i ivotinjskim vrstama
ovoga kraja.
Turistiki centar
na Lavi
U opini Vitez, na desnoj
obali Lave, otpoelo je ienje terena s ciljem izgradnje
sportsko-rekreativnog turistikog centra. Jo prije deset
godina izgradnju je inicirala
grupa stanovnika MZ Rijeka,
a do danas se ekalo zeleno svjetlo OV Vitez za pokretanje
ove vrijedne investicije. ienje terena je u punom jeku, a
ranije je uraeno idejno rjeenje i osnovna projektna
dokumentacija za sportsko
rekreativni turistiki centar.
Centar e imati umjetno jezero s protonom i prirodnim
filterima ienom vodom i
sadrajima potrebnim za ribolovna takmienja na meunarodnom nivou, izjavio je
zamjenik predsjednika Organizacionog odbora za izgradnju Stipo Luji. Uz jezero e
biti izgraen restoran, klupske
prostorije za sportske ribolovce, trim- staze, etalite,
igralite za male sportove,
svlaionice, igralite za odbojku na pijesku, teniski tereni,
te ahovska ploa. U sklopu
sportsko-rekreativno-turi sti kog centra bit e i bazeni za
odrasle, djeiji bazen i zabavni
park.
Eko-turistiki kamp
u Viegradu
Uz vonju atraktivnim irom, obilazak uprije na Drini
i manastira Dobrun, pa do nezaboravne vonje brodovima
Zelenika i Sonja, turistika
ponuda Viegrada bit e dopunjena izgradnjom eko-turistikog kampa. Ve je izgraen
centralni objekat sa nekoliko
pomonih objekata, a do konca idue godine planira se izgradnja jo 15-ak objekata koji
e upotpuniti turistiku ponudu ovoga bh. grada. Ve ove
godine hotel je zabiljeio posjete turista koji su do kampa
stigli turistikim brodom Sonja. Turistima se nudi krstarenje kanjonom rijeke Drine na
relacijama: Viegrad-ue rijeke epe (22 km), ViegradBajina Bata (52 km).
U mjestu Vrtoe kod Bosanskog Petrovca zapoela je izgradnja seoskog domainstva

ardaklije - replike ivota
kakvim se u ovom kraju ivjelo
prije 150 godina.
Ideju o izgradnji seoskog
domainstva pokrenula su braa Radoevi, vlasnici kompanije Vrtoe, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom piletine. Direktor seoskog domainstva Vrtoe Zoran Radoevi
kae da je u toku izgradnja
gostinjske kue centralnog objekta domainstva - tradicionalne seoske kue. Grade se i
pekara i kuhinja, te prava mala
fabrika za tradicionalnu preradu hrane. S ciljem ouvanja
tradicionalnih zanata, u centru
je predviena edukacija za sve
zainteresovane, te radionice za
Raj u srcu Prenja

Rafting na Neretvi, veslanje
na Borakom jezeru, lov, ribolov i obilazak kanjona Rakitnice, hotel, sportski tereni... sve
su to sadraji novog eko-sela
koje nie na Borakom jezeru,
dvadesetak kilometara od Konjica, u srcu Prenja. Eko-selo
Borako jezero zamiljeno je
kao kompleks poluzatvorenog
tipa sa sportsko-rekreativnom
ponudom, ija je vrijednost
oko 1,7 miliona eura. Prostirat
e se na vie od 36.000 m2.
Osim hotela, selo e goste primati i u est sojenica-bungalova, a raspolagae i sa dva
teniska terena, nogometnim
igralitem, trim stazom, pontonskom plaom, odbojkakim
igralitem na pijesku. Realizovana je prva faza radova; kupovina zemljita, izrada projektne dokumentacije i dobivanje
dozvole, sa uloenih 900 hiljada eura. U toku je realizacija
druge faze, izgradnja prve od
est sojenica, a dinamiku projekta diktirae ekonomska
situacija. Ipak, zavretak veeg
dijela radova planira se do konca ove, odnosno tokom naredne godine, a otvaranje hotela
tokom 2011/2012. Projekat e
obuhvatiti specifinu ponudu
koja objedinjava rafting na
Neretvi, veslanje na Borakom
jezeru, lov i ribolov i obilazak
kanjona Rakitnice.
Ethno and eco-projects
The beginning of the construction works on a unique eco-tourist settlement Ecofutura has
attracted a great public interest.
The settlement is located 12
kilometres away from Sarajevo
(the area of Hrea). A bank
credit for a part of this project,
whose total value is four million KM, was provided by a domestic bank.
The idea about the construction of an eco-village emerged as early as four years ago,
and we immediately started
looking for an appropriate location for the village. One year
ago we found an ideal location
in terms of its close vicinity to
the capital city - the location is
situated in the area of the Municipality of East Old Town,
the local community of Hrea,
the Njemanica Village, says
the spokesperson of Ecofutura,
Amela Karkin. The main goal
of Ecofutura is to raise the ecology awareness and promote a
healthy way of living by way of
using renewable energy sources (biomass and solar energy),
constructing buildings using
ecological, natural materials
(hay, wood, stone), and growing and producing organic foods.
Ecofutura is a project that gathers together several partners,
primarily companies active in
the area of promoting renewable energy resources and production of healthy foods (Biona
& Beyond d.o.o., SUR Vegehana, ITM Controls, etc.). The
opening of the village, which
will also mark the finalisation
of the first construction phase
of the village, is expected to take place in a few months.
However, the pace of the construction works will also depend on weather conditions.
Written by: MSc. Almasa Kajtaz

Following the prevailing world trends,
ecotourism will have an ever more increasing
role in the BiH tourist offer as well. About
ten eco-villages constructed throughout BiH
so far, along with those that will open soon,
are giving a new dimension to BiH tourism
Trebevi Multimedia
Centre
One of the projects currently under way is the construction of a multimedia centre
(MMC), in which the Croatian
Cultural Society Napredak will
invest 1.5 million KM. Our
project of the century, the construction of a multipurpose
media facility, is located at an
attractive locality below the
Tabak plane and Bijele Stijene,
and, together with the ancillary
facilities, it will cover an area of
about 31,500 m2. The Multimedia Centre will be opened
next year. The Centre is located only 500 metres away from
the main road and about nine
kilometres from the centre of
the town. It will have 50 beds, a
large multipurpose hall, a library, and offices for arranging meetings, conferences, painters
colonies, symposiums, tourist

outings, concerts, etc., says
Mladen Rude, the member of
the Steering Board of the Croatian Cultural Society and one
of the originators of the idea to
build this MMC.
The Centre, together with
its ancillary facilities, will be
opened in the spring of 2011
and will operate on a commercial basis throughout the year.
A part of funds for the constr uction of this facility has been
provided thanks to the government of the Republic of Croatia and a friendly organisation
from Italy Movimento Cristiano
Lavoratori.
Holidays in the land
of Bosnian kings
The construction of the Bosnian Village Kora near Sarajevo is a part of efforts to save
from the oblivion the rich BiH

heritage. Kora Company was
founded exclusively for the purpose of building a Bosnian village in the foothill of Bjelanica.
The intent of the investor is to
build accommodation facilities
containing, in total, 450 beds,
1,500 m of the area to include
different tourist facilities, and
1,100 m of area to serve for old
crafts.
Rama House Makljen
It has been ten years now
since the construction of the
Sports and Recreation Centre
Rama House Makljen started.
The Centre covers the area of
66,000 m2. About 30 per cent of
the area is covered in forest
which provides a natural habitat for wild life and for keeping
domestic animals. The project
of the Sport and Recreation
Centre Rama House Makljen,
which combines ethno and eco
programmes with sport and recreational events, was initiated
by the Croatian Catholic Charity Society (HKDD) from Sarajevo. The Centre is located
between Uskoplje and Rama, on
a saddle of the Makljen Mountain (1,200 metres above sealevel), at an ideal elevation for
Ethno and eco-projects

winter and mountain tourism.
The goal of the project is to foster the cultural heritage of the
Rama area and revive the tourism business. The ultimate goal is to enable the employment
of young people and the economic progress of this region.
The Royal Village of
Kotromanievo
In the settlement of elije
situated in the vicinity of Doboj, a tourist eco and ethno-village, the Royal Village of Kotromanovievo, has been built.
The village is reminiscent of the
way of life lived once upon the
time by kings and knights in
the Medieval Bosnia. It reminds of our predecessors, their
connections with their homeland and homes, their way of
life. It abounds in items found
in this area, the replicas of medieval objects for which natural materials were used. The
tourist offer in this Royal Village of Kotromanievo is based
on the ecological principles of
sustainable development and
the use of natural resources
which makes it perfectly fit
into the natural potentials and
properties of this area.
Ethno-Village
Begovo Selo
Ethno-Village Begovo Selo
is situated in a protected area of
the natural park Bijambare, between the Nii plateau and the
Bijambare caves, in a place called Borak. The village is 1,040
metres above sea-level and 500
metres away from the main road Sarajevo-Tuzla. Apart from

apartment accommodation, on
offer is also the authentic Bosnian cuisine, live music, horseback riding, quad safari, photo
safari, rafting on Krivaja, yoga,
and massage services. Original
materials, some being several
centuries old, were used for construction works by applying
building techniques used in the
old period. A downtown has
been built with numerous small
houses and a village mosque.
Tourist centre on the
banks of the Lava River
In the Municipality of Vitez, on the right bank of the
Lava River, works on clearing
the area have started with the
aim to start the construction of
a sport and recreational tourist
centre. As early as ten years
ago, a group of members of the
local community Rijeka launched the initiative to build such
a centre, and what is pending
now is the green light of the
Vitez Municipal Council to
make this substantial investment. Ground clearing works
are in full swing, and previously the project design and basic
project documentation have
been developed for the Sport
and Recreational Tourist Centre. An artificial lake will be
made in the Centre, with the
flowing water and natural-filter-processed water and facilities needed for fishing competitions at the international
level, says Stipo Luji,
vice-president of the Construction Organising Board.

Ecotourism in Viegrad
Apart from driving aboard
an attractive narrow-gauge train, so called iro, visits to the
bridge over the Drina and the
Dobrun Monastery, and the
building - the traditional village house - is under way.

Here, visitors will be able to
enjoy a unique natural oasis,
strolls in the woods, driving in
carriages, horseback riding,
and getting acquainted with
autochthonous flora and fauna
species of this area.
Paradise in the heart

of Prenj Mountain
Rafting on the Neretva, rowing on Borako Jezero (the
Borako Lake), hunting, fishing and visits to the Rakitnice
canyon, a hotel, sport terrains,
are all on offer in the new ecovillage that is springing up around the Borako Lake, some
twenty kilometres away from
Konjic, in the heart of Prenj
Mountain. The eco-village Borako Jezero is designed as a
half-closed complex with sport
and recreational programmes,
Vrtoe near
and its overall value is about
Bosanski Petrovac
In the place Vrtoe near 1.7 million EURO. It will covBosanski Petrovac the works er a surface of more than
have started on the construc- 36,000 m2. Apart from the
tion of a village household ar- hotel, the village will also acdaklije - a model of a house- commodate visitors in six pile
hold and the way of living in dwellings/bungalows and will
this region as it used to be have two tennis courts as well,
some 150 years ago. Radoevi and a football field, a trim
brothers, the owners of the Vr- track, a pontoon beach, and a
toe Company which produces sand volleyball field. The comand distributes poultry prod- pletion of a large part of works
ucts, initiated the idea to build is scheduled for the end of this
this village household. Zoran year or over the course of next
Radoevi, Director of the vil- year, while the opening cerelage household Vrtoe, says mony of the hotel is planned to
that the construction of a guest take place some time during
house of the central household 2011/2012.
unforgettable sailing on board
the Zelenika and Sonja ships,
the tourist offer of the town of
Viegrad will be extended once
an ecotourism camp is erected.
The central facility has already
been built along with a number of ancillary facilities, and
by the end of next year the plan
is to build about 15 more facilities. As early as this year, the
hotel registered visits by tourists who reached the camp on
board of the tourist ship Sonja.
Zimske top destinacije
Pod snjenim vrhovima

Julijskih Alpi
Kranjska Gora, na sjeverozapadu Slovenije, uz granicu
sa Austrijom i Italijom, pod
vrhovima Julijskih Alpi i Karavanki, idealna je destinacija za
dugi, aktivni odmor. Ljubiteljima bijelih staza i skijanja na
raspolaganju su 23 iare, vie
od 14 km ureenih skijakih
staza, 40 km staza za tranje na
skijama, kao i otvoreno prirodno klizalite na jezeru Jasna.
U blizini je i Planica, s uvenim skijakim skakaonicama.
Organizira se i turno skijanje,
te penjanje uz zaleene slapove. Skijalite Kranjska gora
pogodno je i za poetnike i takmiare. Na stazi u Podkorenu
BadKleinkirchheim/St.
Oswald: sa skijalita u
terme
Uz mnogo sunanih dana i

dobrih, pritom ne i strmih staza,
moe se uivati u obilju wellness tretmana luksuznih termi
Rmerbad, kao i u kupalitima
St. Katrein. U bogatu ponudu
zimskih aktivnosti ukljueni su
i snowboarding i skijako tranje, sanjkanje i klizanje.
Skijalite Bad Kleinkirchheim&St. Oswald idealno je za
porodice sa djecom.
Skijalite uveno po takmienjima za svjetski kup, ali i

porodini odmor.
Poznat je i slogan ''Sa skijalita u terme''.
Ovo skijalite raspolae sa

16 vunica, est sjedenica, etiri kabinske iare, etiri
baby-lifta te103 km ureenih
staza.

Uz elitne ski-centre Slovenije, Italije, Austrije,
Bugarske i drugih zemalja, na mapi svjetskih
turistikih destinacija za sezonu 2010/11.
nalazi se i Jahorina, snjena ljepotica
Bosne i Hercegovine
odrava se svjetski kup u veleslalomu, a manje zahtjevne

skijae zadovoljie skijalita u
Planici, Mojstrani, Martuljku.
Sve staze u Kranjskoj Gori
opremljene su ureajima za
vjetaki snijeg, to jami skijanje od decembra do kraja
marta. S mnotvom hotela, pansiona, restorana, kazina, Kranjska Gora nudi raznovrstan
provod i dobru zabavu.

Jedinstvena
kombinacija zabave i
nezaboravne avanture
Skijaki centar Pohorje jedan je od najveih u Sloveniji.
Odlina ponuda ovog skijalita
udaljenog od Ljubljane 130 km,
organizirana je po uzoru na
austrijske ski-centre. Ima 40
km dobro ureenih staza, meusobno povezanih mreom
od 16 ski-liftova, etiri vunice
i gondolu s propusnom moi
od 18.000 skijaa na sat. Staze
su na nadmorskoj visini od 330
do 1.347 metara. Ima ukupno 36
km ureenih staza za crosscountry, 10 km odlino pripremljenih staza za nono skijanje,
kao i 15 topova za vjetaki snijeg, to omoguava kvalitetno
skijanje od oktobra do aprila.
Pohorje je poznato po dugoj
tradiciji u enskom skijanju.
Ve 34 godine ovdje se odrava
svjetski kup u skijanju za ene,
trofej Zlatna lisica.
Madona di Campiglio omiljena ski oaza mladih

Madona di Campiglio, mali bajkovit gradi, jedan je od
najboljih ski centara Italije. Raj
za mlade det-setere smjeten
je izmeu vrhova planina Adamelo i Dolomiti di Brenta.
Les 2 Alpes: Vozom kroz
gleer i ledenu peinu
Ski-centar s najveim gleerom u Evropi, na 3.600 m.
Gradi od 2.000 stanovnika,
prijatne domainske atmosfere,
nudi sve to jedno skijalite
moe ponuditi. U glavnoj ulici
odvija se ivot cijelog gradia
(veliki broj restorana, barova,
diskoteka, kina, pizzeria, klizalite, kuglane, otvoreni javni
bazen).
Snijeg je siguran, na vrhu
se nalazi gleer (3.568 m), na
kojem se moe skijati i ljeti.
Gradi povezuju tri autobuske
linije koje redovno voze do svakog kutka mjesta. Vanpansionska potronja i smjetaj jeftiniji
su u odnosu na Val Thorens i
Val d'iser.
Dvije zanimljivosti prate
gleer Les 2 Alpes: prva je voz
koji vozi kroz gleer i slui za
prevoz skijaa na visinu od
3.450 m; druga je ledena peina na vrhu gleera i u njoj od
leda isklesane figure.
Skijalite (n.v.1.600 - 3.568
m), jedan planinski voz, tri
gondole, tri kabinske iare, 21
sjedenica, 19 vunica - 220 km
ureenih staza, 44 km crnih,
98 km crvenih, 78 km plavih.
Val Thorens - elitni ski centar Francuske
Zbog obilja sadraja, ovaj

ski-resort preporuuje se posebno mladima i porodicama.
Moe se uivati u spa centrima, masai, wellness centrima
i saunama brojnih hotela.
Avanturistiki duh zatomie
potraga za skrivenim blagom,
uz pomo vodia.
Jedinstvena kombinacija
zabave i nezaboravne avanture.
Ski-centar Val
Thorens je najposjeeniji ski-centar
na svijetu. Poseban
mamac za mlade,
raspolae sa nevjerovatnih 600 km
staza. Jedno od najelitnijih francuskih
skijalita nudi vrhunsko skijanje i
provod do ranih jutarnjih sati. Ski-centar Val Thorens je mjesto
"sigurnog snijega" i sunanih dana. Najvii je centar velikog prostranstva najveeg skijalita svijeta, poznatog po nazivu Les Trois
Vallees (Tri Doline). Val Thorens se nalazi na 2.300 metara nadmorske visine. Popularno francusko skijalite veoma je privlano
za turiste iz inostranstva koji ine 75 posto posjetilaca. Pogodno je
za bavljenje svim zimskim sportovima, kako za porodice, tako i
za vrhunske sportiste i snowbordere. Nudi bogate apres-ski sadraje: tenis, fudbal, squash, stoni tenis, fitness, saune. Mlai mogu
uivati u zabavnom parku. Val Thorens je specifian po tome to
su po gotovo cijelom gradu napravljene uske, ograene i snijegom pokrivene staze paralelelne s ulicama, koje skijaima entuzijastima omoguuju i etnju gradom na skijama. Val Thorens
poznat je i po ski i snowboard festivalu.
Madona di Campiglio je savreno polazite za pjeaenje i

skijanje u velianstvenom planinskom pejzau. iare se iz
grada penju na sve strane, omoguavajui lak pristup vrhovima i stazama. Mjesto je na
nadmorskoj visini od preko
1.500 metara, a skijake staze i
do 2.500 m, tako da snijega ima
dovoljno tokom cijele zimske
sezone.
Svake godine ovdje se voze
utrke za svjetski kup u slalomu
i veleslalomu. U februaru vozai Formule 1 tokom Wroom
nedjelje promoviraju nove Fiatove modele i sl.. Posjetioce
privlai i kostimirani Habsburg karneval, posveen carici
Elizabeti, najpoznatijoj goi
ovog planinskog mjestaca.
Skijanje u Madoni di Campiglio je vrhunski doivljaj, a
ova destinacija je omiljena
snowboarderima i skijaima
srednje kategorije.
Za poetnike, brojne su skikole i blage staze Campo
Carlo Magno, a za iskusne skijae staza Canal Miramonti sa
planine Spinale, kao i 3 Tre,
gdje se vozi utrka za Svjetski
kup.

Zell am See/Kaprun, Austrija
Jahorina - jedan od vodeih ski centara na Balkanu

Jahorina, planina za skijae, planinare, alpiniste, pogotovo za one kojima je potreban
odmor, udaljena 30-ak kilometara od Sarajeva, savrena je za
odmor, oputanje, i rekreaciju.
Duina jahorinskog masiva je
30 kilometara. Najvii vrh Jahorine je Ogorjelica (1.916 m).
Tokom godine snijeg na Jahorini pada ak 85 dana, a
snjeni pokriva se zadrava
175 dana, od oktobra do maja.
Prosjena visina snjenog pokrivaa na Jahorini je 106 cm.
Jahorina ima 20 km ureenih staza za alpsko skijanje,
povezanih sa etiri iare i etiri ski lifta. Kapacitet iara je

7.500 skijaa na sat.
Na Jahorini su 1984. godine odrane 14. Zimske olimpijske igre. Prvi hotel ovdje
je nikao davne 1923., kada je
donesen i prvi par skija. Pored
privatnog smjetaja, u ponudi
su hoteli Winter, Kristal, Termag, Lavina i San.
Ski centar osvaja sadrajima i pozitivnom atmosferom,
nonim skijanjem i odlinom
atmosferom u brojnim restoranima, autentinim etno kafiima i diskotekama.
Zbog tradicije, ljepote i romantinog doivljaja poznatiji

kao Be u malom, gradi Kaprun nudi skijanje, odlian noni
provod, razne sportove, etnje,
restorane, vinske podrume...
Zell am See je centralno mjesto
skijake regije Evropa Sportregion. iara u gradu, prodavnice s potpisom, brojni restorani,
kafii, vinski podrumi, diskoteke... Raj za turiste svake ivotne dobi i razliitih ukusa.
Idealno mjesto za romantine
i zaljubljene, etnja uz jezero,
sportski centar s bazenom, saunama, kuglanom, klizalitem.
Za skijanje na gleeru potrebno je otii na Kaprun, devet
kilometara od Zell am See-a:
ovdje se skija tokom cijele godine, a skijaki autobus vozi

neprestano. Skijalita Evropa
Sport Region (n.v. 765 - 3.029
m) raspolau sa 27 vunica, 17
sjedenica, sedam kabinskih
iara, etiri gondole, podplaninskim vozom, te 135 km
ureenih staza.
Bansko - Chamonix jugoistone Evrope
Chamonix - ski centar za jet set
Elitni ski-centar svijeta s

mondenskim duhom i tradicionalnim francuskim armom,
Chamonix je jedinstveno mjesto u podnoju Mont Blanca najvieg vrha Evrope. Tradicijom, gostoljubivou, brojnim
restoranima i bistroima, sportskim i kulturnim aktivnostima,

osvaja kao osebujan zimski centar u svijetu. Chamonix je grad
sa 10.000 stanovnika. Domain
je prvih zimskih Olimpijskih
igara, 1924. Na nadmorskoj
visini od 1.035 metara, u kotlini rijeke Aure,
Chamonix je mjesto sa velikim brojem restorana i prodavnica.
S juga dominira planinski
masiv Mont Blanc (vrh 4.807
m), na sjeveru se uzdie blaga
i valovita planina Brevent
(2.525m). Od eneve cijelom
dolinom ka Chamonixu prolazi eljeznika pruga i autoput od koga se jedan krak osam
kilometara prije grada odvaja
prema Italiji, prolazei kroz
uveni Tunel du Mont Blanc,
dug 12 km.
Bansko je smjeten na padinama planine Pirin, poznatog

nacionalnog parka Bugarske.
Nalazi se 150 km juno od Sofije, a 60 km jugozapadno od
Blagoevgrada. U porodici ekosela, Bansko je zauzelo znaajno
mjesto, sauvavi tradicionalni
izgled starih bugarskih varoi.
Ovaj klimatsko planinski
resort sa kratkim ljetom i dugom zimom posebno se preporuuje aktivnim skijaima
eljnim dobrog skijanja i provoda. Prosjena temperatura
tokom januara, najhladnijeg
mjeseca, je - 2 C. Snijeg obilno
pada i pravi konstantni snjeni
pokriva od dva metra. Sezona
skijanja poinje sredinom decembra, a zavrava sredinom
aprila. Gradi se nalazi na 930
m nadmorske visine, a splet
skijakih staza iznad njega, na

nadmorskoj visini od 1.100 2.560 metara, s najviim vrhom
Todorka (2.746m).
Ukupnu duinu staza od
50 km teko je prei za deset
dana. Pristup stazama omoguava nova gondola, kapaciteta
2.000 skijaa na sat, koja moe
da primi osam putnika po rotaciji. Gondolom se stie za 24
minuta na vrh visok 1.635
metara, gdje se ravaju staze i
ice; ima est etvorosjeda
(800/900 skijaa na sat), jedan
trosjed (800 skijaa na sat), pet
vunica i dva baby ski-lifta.
Poslije uzbudljivog dana na
obroncima planine, gosti Banskog uivaju u lokalnim restoranima - mehanama, koje slue
tradicionalnu hranu i pie i internacionalne specijalitete.
Turistike atrakcije
iro opet vozi!

Pie: Ajdin Fevzija Braco
Trideset dvije godine poslije, kada su
sve slike o uskotranom vozu izblijedjele,
desilo se neoekivano. Pred staru eljezniku
stanicu u Viegradu, 28. avgusta 2010.
godine doao je iro
Viegrad, mali bosanski grad

na rijeci Drini, prepoznatljiv je
po mostu Mehmed-pae Sokolovia. Ljepotu ovog impozantnog zdanja najbolje je opisao
nobelovac Ivo Andri u svom
romanu Na Drini uprija.
Most sa 11 lukova, duine 250
metara, na sredini ima dvije galerije-terase koje se zovu sofe.
Na jednoj od njih je ugraena ploa sa imenom graditelja. Projektant i graditelj mosta

bio je nadaleko uveni turski
neimar Kodija Mimar Sinan.
Gradnja mosta trajala je est
godina (1571-1577), a u ljeto
1577. godine sveano je otvoren
i puten u saobraaj uz veliko
narodno veselje.
Turistike atrakcije
Viegrad ima i drugih znaajnih spomenika iz turskog i

austro-ugarskog perioda. Preko
70 godina kroz Viegrad je
kloparao iro, uskotrani voz
koji je 1. avgusta 1978. godine
otiao u istoriju i legendu. Tog
dana, uz suze i tugu mnogih
graana, ispraen je posljednji
voz za Sarajevo te na prostorima BiH definitivno ukinute
sve uskotrane pruge (proglaene su nerentabilnim).
argan Vitasa i od Mokre Gore

do Vardita. Ova pruga povezuje dvije drave (Srbiju i BiH).
Kompletan projekat obnove
ove turistike uskotrane pruge, od Vardita do Viegrada
kotao je 12 miliona maraka, a
u njegovoj realizaciji uestvovali su Vlada RS, eljeznice RS
i grad Viegrad. Na ovoj turis-
tikoj pruzi voze dvije parne i

dvije dizel-hidrauline lokomotive. Garnitura voza ima pet
putnikih vagona i jedan restoran vagon.
Bogatija ponuda
Naelnik optine Viegrad
Tomislav Popovi je rekao:
Dolazak ire u Viegrad znai

bogatu i sadrajnu turistiku
ponudu grada, a grad i regiju
sigurno oekuju bolji dani.
Kada su ukidane uskotrane pruge u BiH, pravljeni su
projekti kako bi neke od njih
bile sauvane kao turistike
pruge. Tadanja Republika BiH
i TO Sarajevo nisu pronali
konstrukciju finansiranja i svi
projekti pali su u vodu. Posebno
su bili ozbiljni projekti ouvanja pruga Sarajevo-BistrikStambuli i Travnik-Donji
Vakuf. ta bi u sadanjoj bogatoj turistikoj ponudi Sarajeva
znailo da iro klopara starom
trasom kroz Hrasno, Soukbunar, Bistrik...!
Viegradski uskotrani voz
sigurno e gradu donijeti znaajnu materijalnu korist, to e
pokazati vrijeme koje dolazi.
Viegrad e za mnogobrojne
turiste, posebno zaljubljenike u
eljeznicu, biti nezaobilazna
destinacija. To potvruje interes evropskih turistikih agencija koje najavljuju dolazak na
ovu novootvorenu uskotranu
turistiku prugu.
Sveani doek
Trideset dvije godine poslije, kada su sve slike o uskotranom vozu izblijedjele, desilo se
neoekivano - povratak otpisanog! Pred staru eljezniku
stanicu u Viegradu 28. avgusta 2010. godine doao je iro!
Pet putnikih vagona, a na elu
voza parnjaa 83-173. To je bio
dan za nezaborav.
Voz je sveano doekan uz
prisustvo nekoliko hiljada graana, politiara, starih eljezniara. Od stanice Vardite, koja
je granina stanica sa Srbijom,
izgraena je pruga u duini od
18,1 km do Viegrada. To je
nastavak turistike pruge koja
je izgraena od Mokre Gore do
O kafi i aju
Pie: Enver Dervibegovi

aj i kafa nisu samo topli napici, nego pravi
rudnik supstanci koje blagotvorno djeluju
na zdravlje. Zavirimo u olje i oljice
i saznajmo koje tajne kriju
Kafa potjee iz Afrike, odakle je

preko Crnog mora prenesena u
Arabiju. U Evropi se najprije
pojavila u Italiji a zatim, kroz
stoljea, povezala mnoge civilizacije i ostala na svim svjetskim kontinentima. Izraunato
je da se dnevno u svijetu popije
120 miliona litara kafe! Najveu zaslugu za to ima njen
ugodan miris i osvjeavajue
dejstvo. Kafa pojaava rad srca,
krvotok i disanje, podie duhovnu i tjelesnu sposobnost.
Rekli smo da je pradomovina kafe Afrika, odnosno Etiopija, brdoviti predjeli koji se
zovu Kafa. U ovim i okolnim
podrujima divlja kafa raste i
danas.
Kao mnogo ta drugo, kafa
je sluajno otkrivena. Prema prii, obanin u pomenutoj etiopskoj pokrajini je primijetio da
su mu koze ponekad ivahnije,
nou nemirne, da ne spavaju dugo kao obino. Obratio je vie
panje na to ta mu koze rade i

ustanovio da su takve kada vie
brste lie i jedu bobice gorkastog okusa. Priao je to drugim
ljudima koji probae ba te bobice i od toga vremena poela
je upotreba opojnog napitka.
Etiopska kafa je prenesena

na jug Arabije, u Jemen, gdje je
poelo uzgajanje, naroito oko
podruja Moke. Zbog prijatnog mirisa i ukusa ta kafa se i
danas mnogo trai u cijelom
svijetu.
Kafa se kao napitak brzo irila meu Arapima, ali i drugim

islamskim narodima i dravama. Prve kafane vjerovatno su
otvorene u Kairu jo u 12. vijeku, a nekoliko stoljea kasnije
i po cijelom islamskom svijetu.
O kafi i aju
Prva kafana u Istanbulu otvorena je davne 1540. godine i
odrala se punih 400 godina.
Arapi su upotrebu kafe proirili po zemljama Sredozemlja i june Azije. Godine 1624.
otvorena je kafana u Veneciji, a
Dalamatinac Pako Rosi 1652.
godine otvorio je kafanu u Londonu. U narednih 40 godina
broj londonskih kafana se poveao na 400.
Potronja kafe se naroito
poveala nakon bitke kod Bea
1683. godine, jer je u osvojenom ratnom plijenu Turaka naeno dosta kafe. U to vrijeme
kafa je bila vrlo skupa. Uzgoj
kafe se proirio na Indiju, Indoneziju i Srednju Ameriku.
Da bi podstakli uzgoj kafe
i zaina, holandski kolonizatori su uveli plaanje poreza upravo kafom ili zainima. Tek
poetkom 18. vijeka poeo je
uzgoj kafe u Brazilu i ubrzo se
pokazalo da je to podneblje
najpovoljnije. Plantae kafe u
Brazilu su velike 2,6 miliona
hektara i zato je Brazil najvei
svjetski proizvoa i izvoznik
kafe.
Vjetina prenja kafe
Kafa je plod drveta kavovca.
Viegodinje stablo moe narasti do devet metara, ali se na plantaama potkresuje i ne prelazi
tri metra. Cvjetovi su bijele boje, sazrijevanjem daju plod.
Slini su trenji, u poetku zelene boje, zatim crvene, a kada
sazru, dobijaju tamnoljubiastu boju.
Plod kafe se sastoji od jedne
ili vie sjemenki. Neki sadre
samo jednu sjemenku i to je
biser kafa. Mesnati dio se odvaja od sjemenke, odnosno od
zrna kafe. To se radi suhim ili
mokrim postupkom, ali je mokri kvalitetniji. Po hemijskom
sastavu, kafa sadri najvie celuloze (30-40 posto) zatim bjelanevina, ulja, skroba, kofeina
i eterinih ulja.
Velika je vjetina dobro ispriti kafu. To se ini na temperaturi od 200 stepeni, uz stalno
mijeanje. Nakon prenja kafu
treba naglo ohladiti, radi zadravanja ugodne arome. Dobre
prionice kafu pakuju u hermetiki zatvorenu ambalau.
U bosanskohercegovakom
obiaju i govoru, a u aljivom
kontekstu, u zavisnosti kada se
pije, za crnu kafu se kae da je
krmeljua, utkua, razgovorua, doekua, sikterua, doljevua, itd.
U naih naroda su se udomaile i fraze da je kafa crna
kao vrag, vrua kao pakao,
ista kao aneo, slatka kao ljubav, itd. Veliki ljubitelj kafe bio
je i francuski prosvjetitelj Volter, koji je zapisao: Kafa je
smrtonosni otrov, samo to ubija polako.
Poznati sarajevski kazandija Nasir Jabuar uao je u

Ginisovu knjigu rekorda jer je
napravio grandioznu dezvu iz
koje se moe posluiti 8.000
fildana kafe.
Kako piti aj
Smatra se da je aj potekao
iz Kine, kada je caru Shen Nungu vjetar donio nekoliko listia
u vrelu vodu. Kinezi izgovaraju a, tsa ili tse, a u toj
ogromnoj zemlji nepristojno je
odbiti ponuenu olju aja.
U Maroku se pije jako zaslaen, dok u Rusiji uz aj obavezno ide krika limuna, dem
od malina ili kocka eera. U
Japan je stigao sa budizmom, a
ajna ceremonija se smatra duhovnom obnovom, spajanje
ovjeka i prirode, donosi duevni mir, spokojstvo, mudrost.
Englezi imaju stroga pravila. ajnik je uvijek okrenut

prema domaici, a vrlo je nepristojno aj piti u rukavicama.
Ako se ne eli vie aja, kaiicu treba staviti preko tanjiria,
a ne oljice.
Dananji svijet poznaje stotine vrsta aja, a sarajevski strunjak za ugostiteljstvo Emro
Radovi savjetuje da svako domainstvo treba imati: kamilicu, ipak, zeleni, crveni, voni
ili rooibos aj. A ekskluzivniji
hoteli i one skuplje, kao to su
Silver needle, Gyokuro, Jasmin,
Jade pearl, Assam i sl.
Pravi poznavaoci aja nikada se uzimaju limun, med ili
eer, jer se time mijenja izvorni ukus aja. Istraivai uvjeravaju da redovno konzumiranje
bar etiri olje dnevno poboljava funkcioniranje krvnih sudova. Naime, aj sadri prirodne
antioksidanse koji spreavaju
zaepljavanje krvnih sudova.
Tanini iz aja tite zube od karijesa jer imaju antibakterijsko
dejstvo.
Strunjaci za kafu i aj uvjeravaju da ovi napici utiu i na
dobro varenje, jer podstiu luenje eludanog soka, pljuvake i ui, odnosno rad crijeva.
Ako se aju doda sok limuna,
to je odlian digestiv.
Kafa i aj, dakle, nisu samo
uitak ili navika, nego imaju i
odreena dejstva na raspoloenje i zdravlje ovjeka.
Mali leksikon ugostiteljstva
HACCP
standardi
Pie: Slobodan Kakua

U proizvodnji i distribuciji hrane
najznaniji aspekti su njen kvalitet i
bezbjednost. HACCP je integrisani sistem
kontrole bezbjednosti hrane u svim
fazama proizvodnje i distribucije
HACCP je skraenica od Hazard Analysis Critical Control

Point, to u prevodu znai Analiza opasnosti i kritine
kontrolne take.
To je sistem bezbjednosti
hrane koji ima za cilj da sprijei trovanje hranom jer djeluje
preventivno i kontrolie svaku
fazu u lancu ishrane, od njive
do trpeze.
HACCP omoguava da
gostima serviramo hranu bezbjednu za konzumiranje.
To je neophodna karika u
lancu dobre usluge: od nabavke namirnica, uvanja (skladitenja) do gotovog proizvoda.
Glavni cilj HACCP a je da
zaustavi, kontrolie i sprijei
uzronike koji mogu dovesti
do neeljenih posljedica i da
dri pod kontrolom bezbjednost hrane. Takoer, sistem
djeluje preventivno i time titi
zdravlje gostiju i stanovnitva
svake zemlje. Nije daleko vrijeme kada e i kod nas biti donesena zakonska obaveza te e
po HACCP u morati da rade
ugostiteljski i drugi objekti za
proizvodnju hrane, kao uslov
za plasiranje roba i usluga.
Upravo zbog toga upoznavanje sa HACCP standardima
treba da bude sastavni dio
Primjena HACCP naela

je iroko rasprostranjena u
razvijenom svijetu, dok je u
EU i zakonski obavezujua.
Sedam principa
obrazovnog programa i kola i
trening centara. Dobro poznavanje HACCP standarda je
preduslov da bi ugostiteljski
profesionalac bio cijenjen.
Istorija HACCP
programa
Za potrebe Amerikog vasionskog programa NASA i Pillsbury Company su poetkom
1960. godine kreirali HACCP
program. Taj program su razvili raketni naunici koji su eljeli da sprijee da se kosmonauti
razbole dok borave u svemiru.
Nakon to je NASA usvojila
HACCP planove, iste je usvojila i vojska, kole, industrija
prerade hrane i na kraju ugostiteljstvo. HACCP je prihvaen
kao internacionalni program
kojeg se, kada se uvede, moraju

pridravati svi zaposleni.
HACCP filozofija glasi: bioloke, hemijske, fizike opasnosti na odreenim takama u
lancu od njive do trpeze mogu
se: sprijeiti, otkloniti i smanjiti na bezbijedan nivo.
Ameriki centar za spreavanje bolesti koje izaziva hrana
identifikovao je najvee uzronike neispravnosti hrane, a to su:
1. Nizak nivo line higijene
zaposlenih
2. Nestruno i pogreno pripremanje hrane
3. Dranje hrane na pogrenoj
temperaturi
4. Koritenje kuhinjskih ureaja koji nisu ispravno oieni i dezinfikovani
5. Kupovina hrane od nebezbjednog dobavljaa.
Zakljuak
Sutina primjene HACCP sistema je u preventivnom delovanju.
Sistem se sastoji od dvije osnovne komponente:
HA - predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi procesa proizvodnje hrane i procjenu
znaaja tih opasnosti za ljudsko zdravlje.
CCP - (kritine kontrolne take) - predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se moe kontrolisati, sprijeiti ili eliminisati
rizik po bezbjednost hrane, ili svesti na prihvatljiv nivo.
Uspeh HACCP-sistema zavisi od obrazovanja i obuke zaposlenih.
1. Analiza opasnosti/rizika, identifikovanje opasnosti/rizika koji mogu da se pojave u

procesu proizvodnje hrane.
2. Odreivanje Kritinih kontrolnih taaka (CCP). Za
svaki identifikovani rizik
mora da postoji bar jedna i
odgovarajua kritina kontrolna taka ije postojanje
omoguava kvalitetno uoavanje moguih rizika.
3. Odreivanje kritinih granica, maksimalnih i/ili minimalnih vrijednost, pomou
kojih se bioloke, hemijske i
fizike opasnosti kontroliu
u svrhu prevencije.
4. Odreivanje procedura/postupaka za praenje CCP, pomou kojih se osigurava da
CCP ostane u kritinim
granicama.
5. Odreivanje korektivnih
mjera u sluaju da nadzor
pokae da CCP nije u
okviru kritinih granica.
6. Uspostavljanje procedura/postupaka za verifikaciju, odnosno postupaka i potvrivanja da je HACCP sistem
efektivan i da funkcionie
dobro.
7. Uspostavljanje i voenje efektivne evidencije i dokumentacije, odnosno dokumentovanje dokaza da HACCPsistem dobro funkcionie.

Turist Br26

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Turist Br26

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Turist Br26

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ASOPIS ZA PROMOCIJU TURIZMA

Rije glavnog urednika

VELIKI USPJEH BH. TURIZMA

PROMIJENILI SMO NEGATIVAN IMID@ BIH

SKIJANJE NA OLIMPIJSKIM STAZAMA

VI[E SNIJEGA I NI@E CIJENE

MALI CENTRI VELIKE [ANSE

NOVI SMJE[TAJNI KAPACITETI

NAGRADA ZA RAZVOJ TURIZMA

TOPOVI ZA VI[E SNIJEGA

NOVI BH. BREND

Rije glavnog urednika

Prema statistikim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine

Pored promocije, kljuni segment uspona u turistikom sektoru

From the desk of the Editor-in-Chief

n the years of the global economic crisis, positive trends have

many roads meet.

According to statistics, in the first nine months of this year, the

There has not been a downward trend in the number of tourists

prognozira daljnji rast za 3 do

Na taj nain Amsterdam e

Atlas nautikog turizma

a sjednici Foruma predsjednika privrednih komora iz 17 gradova Slovenije,

dine. Atlas je koncipiran tako

i umjetnost, smjetaj, hrana i

zemlje uiniti dostupnom za

Prvi mobilni turistiki vodi

Pratei svjetske trendove iz

nim turistima zapadne Evrope

43. Meunarodni sajam turizma Novi Sad 2010. odran je od

Turistika ponuda BiH predstavljena je na

Posjetioci sajma bili su posebno zainteresirani za zimske

Ovogodinji sajam donio je

etvrti meunarodni sajam

The 43rd International Tourism

in this fair. Amir Hadi, President of the Hotel Keepers and

the Federation Ministry of Environment and Tourism.

Intervju: Enes Arifhodi

Sa direktorom Glavnog ureda

BiH je jako interesantna turistima jer je spoj

prihoda, turistike zajednice

direktor Glavnog ureda Turistike zajednice Federacije BiH

najvie privlae upravo kulturno-historijski spomenici i

BiH, sa ciljem da uskoro to

Naglasili ste znaaj zatite biodiverziteta za turizam?

Na sveanosti povodom Svjetskog dana turizma govorili ste

turistiki sektor, posebno imajui u vidu da eko-turizam ima

U proteklom periodu zabiljeene su organizovane posjete

Meutim, mnoge biljne

Interview with Enes Arifhodi

With Director of the Main Office of the BiH Federation

This year as well, huge funds

First of all, since 2003 the

BiH is very interesting for tourists for it is a

How is tourism promotion financed in such circumstances?

Director of the Main Office of the BiH Federation Tourism Association

negative image that BiH used

Tourist officials of our country have met with their foreign

Odluka o usvajanju programa raspodjele sredstava za ouvanje, konzerviranje i