Mogranj od bjelokosti - jedina »relikvija« iz Salomonova hrama?

Studia ethnologica Croatica, 2009

Jedan je primjer pre pli ta nja poganstva i kršćanstva u Hrvata i drugih Slavena takozvano ko le danje. Taj se običaj spominje već u staro crk ve no sla venskim "Za po vi jedima sve tih ota ca". Sačuvao se donedavna u Hrvat skoj i u gra diš ćan skih Hrvata, prije svega u onih u Novom Selu kod Pan dro fa na sa mom sjeveru Gra dišća. Za raz li ku od dru gih gra dišćansko hrvat skih ko ledarskih pjesama pozna tih u najviše jed nom zapisu, tekst je novo seo ske pjes me poznat u četiri zapisa i time pokazuje koliko je tekstovna predaja bila gipka čak unutar jednoga sela. Teks tovi ko le dar skih pje sama sadržavaju poganske mo ti ve i rekvizite te pra sla ven ske for mu la ci je kao na primjer dvor boga gromovnika Peru na, čudesno drvo, Perunova sina, zlatno sedlo, pticu na kiti i jabuku. Ključne riječi: koledanje, Za po vi jedi sve tih ota ca, Mer ze burš ki peni ten ci jal, Novo Selo, Gradišće, Ivan Kusztrich, praslavenski Kao što je stajalo u pozivu, skup "Pag u praskozorje hrvatskoga kršćanstva" bio je posvećen preplitanju pret krš ćan skih i krš ćan skih pre do čaba u Hrvata i drugih Slavena. Dobar je primjer takvoga pre pli ta nja takozvano ko le danje. Taj je običaj potpuno ugrađen u crk ve nu go di nu, ba rem kako je puk

2010

UDK 904: 739.72 Izvorni znanstveni rad U radu je obra|ena ranosrednjovjekovna bojna sjekira koja je na|ena u koritu rijeke Gline kod Marinbroda na Banovini. @eljezna bojna uska sjekira ima duga~ko, blago prema dolje povijeno sje~ivo s jedne strane i produ`etak za udaranje s druge strane nasada. Sli~ne sjekire pojavljuju se u avarodobnim grobovima i grobovima 9. i 10. stolje}a diljem Karpatske kotline. S obzirom na mjesto nalaza ona pripada avarskom miljeu. Rije~je o jednom od najju`nijih nalaza toga tipa oru`ja u Panonskoj nizini.

2007

2006

Zbog nepomirljivih stavova njihovih obitelji dramatiËna ljubavna veza s nizom potresnih obrata zavrπava tragiËnim raspletom-ubojstvom Miljenka, a nedugo zatim i smrÊu Dobrile. Ta je legenda posluaeila pripovjedaËu Marku KaaeotiÊu kao predloaeak za njegov najbolji i najpoznatiji roman Miljenko i Dobrila, koji je objavljen u Zadru 1833. godine na talijanskom jeziku. Marko KaaeotiÊ (1804.-1842.) smatra se prvim naπim piscem povijesnih romana na hrvatskoj obali u doba romantizma. KaaeotiÊevom zaslugom legenda o kaπtelanskim zaruËnicima prenesena je iz kolektivne memorije u lijepu knjiaeevnost i tako je do danas nastavila aeivjeti dvostrukim aeivotom. 1 Roman Miljenko i Dobrila svojim se izlaskom ponovno vratio u narodnu predaju stvarajuÊi uvijek nove varijacije raznim prijevodima, kombinacijama prijevoda, dramatizacijama, skladanjem pjesama i, konaËno, istoimene opere. Radovi inspirirani tom legendom Ëesti su i u likovnim umjetnostima. 2 Nada JerËiÊ, odgojiteljica za djecu predπkolske dobi i pjesnikinja, za potrebe ovog projekta legendu je preradila u PriËu o Miljenku i Dobrili, prema navedenom romanu i lokalnoj tradiciji. Ta njeaeno i osjeÊajno prepriËana priËa, koja govori o ljubavi, prijateljstvu, sreÊi, nesreÊi, nepravdi, mraenji, ljepoti i pomirenju… nosi u sebi niz odgojnih i moralnih vrijednosti. Za razliku od tragiËnog zavrπetka zaviËajne uspomene, naπa priËa ima difuzni magliËasti kraj koji ostavlja djeci dodatnu moguÊnost da sami zamisle ili kreiraju drugaËiji zavrπetak. Dakle, ta nam je prilagoena legenda posluaeila kao osnova za pribliaeavanje izgleda kaπtela-dvorca, odjeÊe plemiÊa i plemkinja, puËana i obiËaja tog vremena najmlaoj populaciji naπega grada na nov i zanimljiv naËin. UobiËajna narodna predaja koja se usmeno prepriËavala i prenosila od baka, teta ili mama na djecu danas je sve oskudnija. Veliki demografski porast stanovniπtva te ubrzani ritam modernoga globalistiËkog aeivota ostavljaju najmanje prostora za njegovanje nematerijalne baπtine. Stoga smo odluËili projekt provesti u predπkolskim ustanovama koje obuhvaÊaju najmlau populaciju i tako institucionalizirati i distribuirati priËu iz naπe baπtine. 3 Osim toga, namjera nam je bila izraditi model prezentacije te legende koji bi se mogao aplicirati u neki drugi prostor ili na neku drugu priËu. U renesansno-baroknom zdanju dvorca Vitturi, najidealnijem ambijentu dogaanja radnje i radionice, uz baroknu glazbenu podlogu tog vremena, kostimirani naratori ispriËali su djeci preraenu legendu. Naratori su vodili djecu kroz dijalog, pa im je doaeivljaj bio ugodan i pun emocija. U igri, putem iskustvenoga i intelektualnog uËenja, sva su djeca slagala i sloaeila za njih pripremljene puzzle s likovima Miljenka i Dobrile, za πto su svi dobili nagradu-kartolinu PriËa o Miljenku i Dobrili koju su ponijeli kuÊi roditeljima. Nagrada je djeci bilo i fotografiranje u za to pripremljenim kostimiranim kulisama likova postavljenim u atriju dvorca tako da je svako dijete samo odabralo svog Miljenka ili Dobrilu. Nakon sudjelovanja 20 pedagoπkih grupa, 400 djece i 60 odgojno-obrazovnih djelatnika u radionicama proveli smo evaluaciju projekta u vrtiÊima Kaπtela. Prikupili smo djeËje radove, izjave, dramatizacije priËe na Ëakavπtini koje su nastale nakon posjeta Muzeju, s namjerom da ih prikaaeemo javnosti na nekoj primjerenoj izloaebi i u publikaciji. Tom prigodom prezentirat Êemo i rezultate anketnih listova koje je Muzej priredio za odgojitelje i sve sudionike muzejske priËaonice-igraonice. VeÊ sada moaeemo zakljuËiti da je projekt uspio i da je dobar putokaz kako osuvremeniti i prezentirati nematerijalnu baπtinu.

Radovi. Razdio povijesnih znanosti

U ovom radu daje se izvještaj o istraživanju i obrada građe jednoga grobnog humka iz ranoga brončanog doba, zvanoga Mala glavica, smještenog na kosi Matakov brig u selu Podvršje, sjev. ist. od Kadra, blizu jedne brončnodobne gradine zvane Mali Šibenik. Humak je istražen u okviru praktičnoga terenskoga rada studenata arheologije Filozofskoga fakulteta u Zadru 1986. godine. Imao je promjer 14x15 m I visinu 0,70 m, jer je dosta oštećen odnošenjem kamenja. Sastojao se od zemlje i kamenja. Bio je izgrađen tako što je najprije obzidom od kamenja označen krug promjera oko 10 m koji je zatim ispunjen čistom zemljom crvenicom debljine oko 20—30 om i na im podlogu polagani ostaci spaljenih pokojnika, pa pokriveni naslagom kamenja i zemlje, prvotne visine oko 1,5—2 m. U humku su otkrivena 4 oštećena groba s ostacima spaljenih pokojnika, od kojih su tri bez grobne škrinje, a jedan sa škrinjom od neobrađenoga kamenja. Od prilogu u jednom grobu nađen je samo I zub psa. Međutim, veća količina grad...

2015

Samanizam, kao oblik duhovnosti, moguce je pratiti od najstarijeg razdoblja ljudske proslosti – paleolitika. Samanizam se javlja ne kao religija, nego kao iskaz vjerovanja kojeg je moguce pratiti unutar gotovo svake religije. Iako se jos uvijek raspravlja oko samog pojma samanizma, sto onemogucuje istraživanje ovog fenomena u njegovom punom obliku, ipak su istraživanja samanizma danas veoma rasirena i obuhvacaju mnoge kako povijesne, tako i moderne civilizacije i narode. Zbog nedostatka sveobuhvatne terminologije i definicija, u ovom radu ce se predstaviti terminologija koja ce najbolje poslužiti svrsi istraživanja samanizma na starom Istoku. Cilj je pokusati prikazati kretanje ovog fenomena kroz prostor staroga Istoka, u vremenskom periodu koji obuhvaca najranije razdoblje paleolitika i neolitika, preko pojave velikih mezopotamskih civilizacija. Da bi se problemu pristupilo sto ozbiljnije, potrebno je tocno geografski definirati prostor o kojem ce biti rijeci. Prije svega, radi se ...

Diacovensia, 2017

Prva Petrova poslanica u perikopi 1 Pt 2, 4-10, govoreći o Kristu, kamenu ugaonom, te o narodu Božjem, ovdje nazvanom kraljevskim svećenstvom, očituje specifičnu petrovsku ekleziološku sliku. Do ekleziološki relevantnih rezultata u ovom se radu došlo egzegetskom analizom koristeći se pritom tehnikom hermeneutike Staroga zavjeta u Novom zavjetu, egzegetskom analizom s kontekstualizacijom važnijih motiva prisutnih u perikopi i daljnjom egzegetskom i biblijsko-teološkom analizom oslonjenom na literaturu bibličara egzegeta koji su komentirali tu perikopu. Značajni motivi koji se nalaze u perikopi posjeduju ne samo novozavjetni kontekst s kristološkim ili ekleziološkim značenjem i implikacijama već imaju i svoju starozavjetnu pozadinu, kontekst i semantiku. Motiv kraljevskoga svećenstva koji u toj perikopi ukazuje na cijeli narod Božji, na kršćane vjernike, dakle na cijelu Ekklesiu, u događajima reformacije 16. stoljeća pogrješno se tumači (osobito redak 1 Pt 2, 9 perikope) dovodeći do t...

Journal of Applied Health Sciences, 2016

Autori rada najtoplije zahvaljuju p. A. bobašu, svećeniku dominikancu na svesrdnoj i stručnoj pomoći u izradi rada. Uvod Duhovnost kao složeni i multidimenzionalni dio ljudskog iskustva usko je povezana s fenomenom zdravlja, bolesti, liječenja i izlječenja. brojna su znanstvena istraživanja kroz povijest potvrdila povezanost duhovnosti i poboljšanja zdravlja. Prva istraživanja na području Duhovna strana izlječenjanadnaravno čudo ili spontana remisija

Kroz prostor i vrijeme: Zbornik u čast Miri Menac-Mihalić, 2021

Based on his two works Jeka planine (1767) and Aždaja sedmoglava (1768) secular priest Vid Došen (1719 or 1720–1778) is in Croatian literary historiography attributed as a religious and enlightenment writer. In Jeka planine Došen defends Matija Antun Relković after the first issue of Satire iliti divji čovik (Dresden, 1762). The main interest of this work is focused on Došen’s sharp critique of the legendary in Jeka planine, in which we recognize his enlightenment motivation, but also a continuation of a long tradition of Catholic renewal from the previous century. Svjetovni svećenik Vid Došen (1719. ili 1720–1778) u hrvatskoj je književnoj historiografiji, na temelju svojih dvaju djela Jeka planine (1767) i Aždaja sedmoglava (1768), atribuiran kao vjerski i prosvjetiteljski pisac. Jeka planine Došenova je obrana Matije Antuna Relkovića nakon prvoga izdanja Satira iliti divjeg čovika (Dresden, 1762). Središnji je interes ovoga rada usmjeren na Došenovu oštru kritiku predajnoga u Jeci planine u čemu se prepoznaje njegovo prosvjetiteljsko djelovanje, ali ujedno i nastavljanje na dugu tradiciju djela katoličke obnove iz prethodnoga stoljeća.

2015

Filozofski fakultet u Splitu Odsjek za povijest Put iza nove bolnice 10c U radu se obrađuje 12 salonitanskih natpisa koje su različitim božanstvima posvetili pripadnici rimske vojske tijekom principata. Autor izlaže o kultovima spomenutih božanstava u Saloni, o okolnostima nastajanja pojedinih posveta i statusu vojnika koji su ih postavili.