Lingvističke Udaljenosti Na Otoku Hvaru

Naše more, 2017

Otok Hvar jedan je od najvećih hrvatskih otoka. Pripada srednjodalmatinskim otocima te se pruža u pravcu I-Z, što je posljedica promjene u miocenskoj neotektonskog etapi. Prirodno-geografske značajke otoka Hvara odraz su geografskog smještaja i položaja otoka, njegove veličine i prostornog obuhvata, glavnih geoloških i geomorfoloških značajki, morfografskih i morfometrijskih obilježja te osnovnih klimatsko-vegetacijskih, hidrogeografskih i pedogeografskih značajki. U radu je dan prikaz međuovisnosti prirodno-geografskih značajki otoka Hvara. Prikazani podaci dobiveni su terenskim istraživanjem, analitičko-sintetičkom obradom izvorne statističke i kartografske građe, izradom geološke karte i profila reljefa u GIS okružju, izradom dijagrama vezanih uz klimatske značajke te manjim dijelom analizom postojeće literature i karata. Cilj rada je, na temelju dosadašnjih parcijalnih rezultata istraživanja, utvrditi uzročno-posljedičnu povezanost prirodno-geografske osnove istraživanog prostor...

Socijalna ekologija, 2016

Geoekološko vrednovanje reljefa otoka Hvara u svrhu razvoja poljodjelstva provedeno je metodom relativnog vrednovanja reljefa uz prilagodbe prema posebnostima istraživanog prostora i korištenja. Vrednovanje je temeljeno na prethodnoj geomorfološkoj analizi i analizi fi zičke pogodnosti reljefa otoka (hipsometrija, vertikalna raščlanjenost, ekspozicija, stabilnost padina) te pogodnosti tla i dostupnosti pojedinih dijelova otoka za potrebe poljodjelskih aktivnosti. Cilj provedenoga istraživanja bio je ustanoviti koji su dijelovi otoka Hvara pogodni ili potencijalno pogodni iz aspekta poljodjelstva. Dobiveni rezultati pokazali su da je samo 15% površine otoka Hvara pogodno za tržišno održivo poljodjelstvo. Agrarno najpovoljniji dio otoka Hvara je Hvarsko polje, zaravan Plame i pobrđe Rudine-Kabal. Glavni ograničavajući faktor agrarne valorizacije pojedinih dijelova otoka Hvara su: nadmorska visina, velika vertikalna raščlanjenost te veliki nagibi koji povećavaju mobilnost padina. Prisutnost ovih ograničenja u agrarnom korištenju prostora osobito je istaknuto na središnjem dijelu grebena otoka Hvara koji je ocijenjen kao najnepogodniji prostor za agrarnu valorizaciju. Postojanje pogodnog tla ili prometnica ne može nadomjestiti nepogodnost terena koja proizlazi iz fi zičkih karakteristika istog (nagibi, ekspozicija).

2019

W konferencji uczestniczyło ponad 100 osób z kraju i zagranicy (Chorwacja, Czarnogóra, Czechy, Irlandia, Niemcy, Ukraina, Węgry). Wygłoszono 80 referatów. W prace organizacyjne aktywnie włączyli się również studenci Instytutu Filologii Słowiańskiej. Wszystkim osobom zaangażowanym w projekt składamy serdeczne podziękowania.

2008

Kartografija i Geoinformacije, 2016

2019

Tabula : periodicus Facultatis philosophicae Polensis; rivista della Facoltà di lettere e filosofia; Journal od the Faculty of Humanities, 2018

Izvorni znanstveni rad Original scientific paper UDK 811.163.42'342.6(450.67) U članku se analizira utjecaj abruceško-moliškoga dijalekta na moliškohrvatski fonetski i fonološki sustav, a radi usporedbe navode se i likovi iz standardnoga talijanskoga jezika. Utvrđeno je da su brojne riječi iz abruceško-moliškoga dijalekta ušle u moliškohrvatski, a glasovne promjene koje se u njima uočavaju vrlo se često događaju i u izvornim hrvatskim riječima.

Fluminensia, 2017

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License. Ovaj rad dostupan je za upotrebu pod međunarodnom licencom Creative Commons Attribution 4.0.

sumlist.sumari.hr

2002

U različitim jezičnim varijetetima etimološki iste riječi međusobno se formalno i/ili semantički manje ili više razlikuju, te predstavljaju specifičan slučaj lažnih parova -unutar istoga jezika. U hrvatskim dijatopijskim varijetetima tomu su čest uzrok različiti jezici iz kojih su riječi preuzete. U sjevernim, kontinentalnim regionalnim dijalektima u pravilu nalazimo talijanske odnosno romanske riječi koje su prodrle posredstvom njemačkoga jezika, dok su u južnim, primorskim regionalnim dijalektima najčešće posuđenice iz talijanskoga odnosno mletačkoga. Budući da govornici standardnog hrvatskog jezika nerijetko poznaju i neki dijalekt, kad govore talijanski, nastaju pozitivne ili negativne interferencije. Tima posljednjima posebno pogoduju lažni parovi. U članku se obrađuju primjeri hrvatskih regionalizama koji su lažni parovi riječi standardnoga talijanskog jezika.Le voci di etimologia uguale, appartenenti alle diverse varietà linguistiche, differiscono frequentemente dal punto di ...