Étiene Gilson: otkriće kršćanske filozofije

Theoria, Beograd, 2010

Polazeći od stava da je u savremenoj filozofiji sve primetnija tendencija ka relativizovanju važećih granica između filozofije i nefilozofije, autor razmatra pretpostavke prodora teoloških motiva u fenomenološku filozofiju. Prvi deo rada dolazi do zaključka da značajna među savremenim stanovištima pojam filozofije više ne dovode u vezu sa njenim tradicionalnim razgraničenjem od onoga što ona nije, nego sa delegitimisanjem granica. Drugi deo članka razmatra prigovore Badjua i Žanikoa prema kojima bilo kakva vrsta otvorenosti spram teoloških motiva u potpunosti preokreće fenomenologiju u teološki diskurs. Imajući u vidu da se jedinstvo duha više ni ne pokušava uspostaviti posredstvom transcendentalne subjektivnosti, nego se »otvara« odricanjem od subjektivnosti u ime nevidljivog, apsolutnog Drugog, čistog davanja ili arhiobjave, autor zaključuje da okret ka teologiji uvek predstavlja naličje radikalnog razračunavanja sa subjektivnošću.

Beograd : Institut za filozofiju i društvenu teoriju eBooks, 2018

Ephemerides theologicae Zagrabienses, 2001

Edinost in dialog, 2019

U ovom radu se razmatra mesto i uloga teologije u savremenom srpskom društvu. Posebna pažnja je posvećena izazovima sa kojima se teologija poslednjih decenija suočava pri delovanju u javnoj sferi kao i perspektivama za dalje određenje kompleksnog odnosa između Crkve odnosno teologije i društva.

Bogoslovska smotra

U ovom se znanstvenom doprinosu analiziraju nastanak i razvoj spekulativnih postavaka neobonaventurizma, filozofijskog pravca uspostavljenog na talijanskoj akademskoj sceni dvadesetog stoljeća te još i danas afirmiranog ponajprije na Katedri za teorijsku filozofiju Sveučilišta u Perugii. Uzimaju se pritom u obzir svi relevantni faktori utjecaja na doktrinu, a posebna se pažnja posvećuje reinterpretaciji i filozofijskoj nadopuni nativnog mu kritičkog ontologizma iz kojeg novi bonaventurizam nastaje kao njegova kritičko-asketska inačica. U radu se detaljno razlažu temeljni pojmovi škole, navode akademski profili eksponenata doktrine, kao i identitetne odrednice okruženja augustinovski i franjevački deklinirane regije Umbrije u kojoj je Sveučilište u Perugii prihvatilo, promoviralo i naposljetku dodatno obogatilo takvo filozofijsko učenje u mreži suvremenih i pretežito ateistički i agnostički orijentiranih filozofijskih opredjeljenja u kontekstu suvremene spekulacije na tu temu.

Bogoslovska Smotra, 2003

2022

Martha (Craven) Nussbaum američka je živuća filozofkinja. U svojim se akademskim radovima bavi širokim spektrom tema. U središtu njezina interesa su tako antička grčka i rimska filozofija, filozofija prava, feminizam, politička filozofija, filozofija obrazovanja, umjetnost. Izvan akademskih krugova poznata je po svojoj angažiranosti u suvremenim temama u kojima jasno artikulira svoje stavove, a koje se bave ljudskim pravima općenito, društvenoj pravdi, ekonomskim razvojem, ženskim pravim i političkim feminizmom, LGBTQ pravima, pravu na obrazovanje, životinjskim pravima da se spomenu samo neke. Velik dio stručne literature koju je objavila Martha Nussbaum bavi se i temom emocija i osjećaja u području filozofije. Većina istraživača emocija, generalno, negiraju da su emocije osjećaji. Neki od istraživača priznaju da emocije imaju osjećaje kao komponente, ali inzistiraju na tome da emocije sadrže i druge komponente poput spoznaje odnosno kognicije. S druge strane, dio pučke psihologije 1 smatra kako su emocije osjećaji odnosno svjesne mentalne epizode povezane s određenim fenomenima. Osjećamo se tužnima, sretnima, bijesnima. Ne bismo trebali poistovjećivati emocije s takvim osjećajima. Jedna pozicija tvrdi kako su osjećaji samo neophodne, ali ne i dovoljne komponente emocija. Druga pozicija zastupa stav kako su osjećaji kontingentne komponente. Treća je pozicija da osjećaji nisu sastavni dio emocija. 2 Ove su pozicije samo različiti načini (raz)otkrivanja emocija. Ova je doktorska disertacija primarno usmjerena na filozofsko istraživanje emocija američke filozofkinje Marthe Nussbaum. 3 Ona je dala emocijama središnju ulogu u moralnoj filozofiji tvrdeći da su one kognitivne prirode-utjelovljuju prosudbe o svijetu. Da bi društvo bilo stabilno i predano demokratskim načelima potrebna su mu više nego odvojena moralna načela. Ono treba njegovati određene emocije te naučiti ljude da empatično ulaze u tuđe živote. Nussbaum se pritom bavi i mnogobrojnim drugim temama: pitanjima moralne i političke teorije, obrazovanja, socijalne 1 Prije pet desetljeća pa i više psiholozi su ismijavali ideju da bi proučavanje emocija moglo činiti važan dio njihovog posla i područja djelovanja smatrajući emocije reliktom prošlosti. Proročanstvo se dakako nije ostvarilo.

1999

Ephemerides theologicae Zagrabienses, 2010

Ovdje ne kanimo ulaziti u raspravu o pojmu znanosti i o njegovoj mogućoj i uvijek analognoj primjeni na teologiju; uzimamo zdravo za gotovo da se, tradicionalno, može i treba govoriti i o teologiji kao znanosti.

2001