Papers by Marko Kolić
Hrvati i Bugari. Diplomacija, politika, kultura i znanost, 2024
The central focus of this paper is Bulgarian medical students at the School of Medicine of the Un... more The central focus of this paper is Bulgarian medical students at the School of Medicine of the University of Zagreb between 1918 and 1941. During this observed period, 311 Bulgarian students pursued their studies at the School of Medicine in Zagreb. Alongside existing literature and archival materials, the primary source for this work was the student registration forms stored in the Archives of the School of Medicine in Zagreb. The initial segment of the paper offers an overview of prior research and historical context, with particular emphasis on the socio-political situation and foreign policy relations between Bulgaria and the Kingdom of Yugoslavia. Furthermore, the author analyzes the relationship between Bulgarian and Croatian physicians. While the students are central to the paper, the author also demonstrates the significant role played by physicians in fostering Croatian-Bulgarian ties. A pivotal event in this context was the All-Slavic Congress of Physicians held in Sofia in 1936. The subsequent section of the paper delves into an analysis of Bulgarian medical students, with the data from registration forms serving as a pivotal resource. The author identifies the reasons behind their arrival, presents a breakdown of religious, gender, native, and social demographics, and outlines the educational background of Bulgarian students prior to their enrolment in Zagreb. Moreover, the paper establishes that 47 Bulgarian physicians obtained their diplomas in Zagreb. The first Bulgarian physicians to graduate in Zagreb were Ilija Karagozov and Veneta Covova. The conclusion of the paper offers a comprehensive list of Bulgarian students. This list comprises their surnames and first names, along with details such as place and date of birth, the names of their parents or guardians, and the academic year of their initial enrolment at the School of Medicine in Zagreb.
Studia lexicographica: časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, 2023
Rad se bavi utjecajem Štamparovih ideja o socijalnoj medicini i razvoju javnoga zdravstva na stud... more Rad se bavi utjecajem Štamparovih ideja o socijalnoj medicini i razvoju javnoga zdravstva na studentsku populaciju Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na primjeru Kluba zdravlja »Andrija Štampar«. Obuhvaćeno je razdoblje od 1951., kada je Klub osnovan, do 1990., kada nastupaju značajne društveno-političke promjene koje su se odrazile i na rad Fakulteta, odnosno studentske organizacije. Prvi dio rada analizira Andriju Štampara i njegov odnos prema medicinarima i studentima u Zagrebu uopće. Štampar je kao nastavnik uveo kolegije iz socijalne medicine, a kroz praktične vježbe nastojao je upoznati studente s tadašnjim javnozdravstvenim prilikama. Postavši voditelj Ureda za socijalnu i zdravstvenu zaštitu studenata, dobio je priliku poboljšati standard zagrebačkih studenata, no rat ga je u tome prekinuo. U konačnici, kao dekan pokrenuo je reformu studija medicine. Štamparove ideje postupno će biti prihvaćene i među studentima, što je došlo do izražaja nakon 1945. Naime, između 1945. i 1990. na Medicinskom fakultetu djelovala su mnogobrojna društva, a među njima i Klub zdravlja, kojemu je primarni cilj bio javnozdravstveno djelovanje. Stoga je u drugom dijelu rada analiziran osnutak Kluba zdravlja, aktivnosti koje je provodio i ostvareni rezultati. Društvene će se aktivnosti vremenom proširiti i na druga medicinska polja, ovisno o interesima članova, no javnozdravstvene aktivnosti ostat će važna sastavnica rada društva sve do kraja proučavanoga razdoblja. Rad je nastao na temelju literature, arhivskih izvora pohranjenih na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, u Državnom arhivu u Zagrebu i Hrvatskom državnom arhivu, te na temelju onodobne periodike, pretežno studentske provenijencije.
Podplješivički graničari, 2023
The main goal of this paper is to give an account of the development of education in the territor... more The main goal of this paper is to give an account of the development of education in the territory of today's Municipality of Rakovica until 1941. The paper was created on currently available literature and archival sources located in the Croatian School Museum and the Croatian State Archives. In the first part, the author made a brief historical overview where presented the most important changes in the field of primary education which was reflected in the development of the Rakovica school system in the observed period. In the second part, the author made observation of different aspects from the past of the Rakovica school system. On the beginning, in the paper discussed the possibilities of establishing individual schools. In Rakovica’s area until 1941 was established ten schools in ten villages: Rakovica, Drežnik Grad, Selište Drežničko, Močila, Grabovac, Broćanac, Sadilovac, Mašvina, Nova Kršlja i Kordunski Ljeskovac. After that, the author analyzed the teaching staff, school buildings, quality of the teaching and school gardens. At the end of the work, the table is attached with a list of teachers who worked in certain schools until 1941, and several illustrations.
Historijski zbornik, 2022
Autor daje prikaz osnutka, razvoja i gašenja Kluba medicinara u Zagrebu od 1918. do 1941. Klub me... more Autor daje prikaz osnutka, razvoja i gašenja Kluba medicinara u Zagrebu od 1918. do 1941. Klub medicinara bio je udruženje studenata medicine koje je odigralo ključnu ulogu u studentskom životu Medicinskog fakulteta u Zagrebu kroz više od dva desetljeća kontinuiranog rada. U prvom dijelu članka prikazan je studentski život na Sveučilištu u Zagrebu između dva svjetska rata. Nakon toga su analizirani različiti aspekti rada Kluba medicinara, poput izdavačke aktivnosti, otvaranje studentskog restorana, borba za reformu nastave medicine te različite pogodnosti koje su članovi Kluba imali kroz popuste na knjige, kino ulaznice ili radni materijal. Osim toga, Klub medicinara promatran je kao mjesto sastajanja, druženja i izmjenjivanja različitih ideja. S obzirom na to da o ovoj temi u literaturi do sada nije puno pisano, članak je prvenstveno rezultat istraživačkog rada na arhivskom gradivu i novinskoj periodici.
Acta medico-historica Adriatica, 2022
Autorima rada cilj je prikazati osnutak Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ... more Autorima rada cilj je prikazati osnutak Zavoda za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu se analiziraju prve godine Zavoda za patologiju, odnosno razdoblje od 1918. do 1922. Naglasak je na izgradnji Zavoda i poteškoćama na koje se pritom nailazilo. U tekstu će biti govora i o osobama koje su bile ključne za pokretanje Zavoda za patologiju. U literaturi se do sada uglavnom navodilo kako je ključna osoba za pokretanje Zavoda za patologiju bio Sergej Saltykow, patolog ruskog podrijetla. Iako je Saltykowljeva uloga neupitna, cilj je rada prikazati još neke koji su u većoj ili manjoj mjeri pridonijeli osnutku Zavoda. Tako će ovdje više riječi biti o Vaclavu Neumannu, Đorđu Joanoviću, Walteru Berlingeru i drugima. Dan je i kraći kontekst s naglaskom na osnutak Medicinskog fakulteta i patologiju u Zagrebu prije osnutka Zavoda za patologiju. Svakako treba istaknuti Prosekturu javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba i zemaljskog zavoda u Stenjevcu te Ljudevita Juraka kao prvog predstojnika. Prosektura je imala ključnu ulogu za razvoj sudske medicine i patologije u Hrvatskoj. Osim dostupne literature, rad je većim dijelom napisan na temelju arhivske građe koja se pretežno nalazi u arhivu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Radovi 53. savjetovanja hrvatskih arhivista: Digitalizacija, 2022
This paper presents research that involved the exploration of history students’ habits while usin... more This paper presents research that involved the exploration of history students’ habits while using archival materials and archival finding aids on the internet. Two hypotheses were established: 1. history students mostly use digital archival materials and archival finding aids, and 2. history students believe that it is needed to improve access to archival materials and archival finding aids via internet in Croatia. The survey was distributed to the overall population of history students in Croatia, and it was noticed that they more often use digitized archival materials in comparison to the analogue counterparts. They also expect that the archives provide access to the archival materials and finding aids via the internet. Most of the students declared that it is needed to increase the quantity and quality of digitized archival materials and finding aids that are available on the internet in Croatia. They also believe that the digitization processes in Croatia can be further enhanced and that it is needed to employ young professionals that are versed in the emerging information-communication technologies. Presented findings are compared to the research conducted in 2004 where Duff, Craig and Cherry explored the use of archival materials by historians at the universities in Canada. They concluded that historians like to use original archival materials in analogue form but that the influence of digital sources is becoming prevalent. This research showed that todays’ history students mostly use digital sources and that they expect to acquire access to them via internet.
Liječnički vjesnik, 2022
Autori su u radu prikazali život i rad Marcela Kornfelda (1886. – 1937.), patologa i sveučilišnog... more Autori su u radu prikazali život i rad Marcela Kornfelda (1886. – 1937.), patologa i sveučilišnog nastavnika. U radu je kronološki prikazan Kornfeldov život, od njegovih početaka u Donjoj Tuzli do njegove smrti u Zagrebu. Istaknuti su najvažniji detalji iz njegova života i bogate karijere koju je prekinula smrt u 51. godini života. Uz literaturu, pri nastanku rada veliku važnost su imali arhivski izvori pohranjeni na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u Državnom arhivu u Zagrebu.
In this master’s thesis, the author developed the summary inventory of personal fund of pathologi... more In this master’s thesis, the author developed the summary inventory of personal fund of pathologist Anton Zimola. Autor surveyed, arranged, described, and performed basic preservation activities on this personal fund. The main goal of this paper is to encourage the systematic care for archival materials at the School of Medicine University of Zagreb. This summary inventory is the first summary inventory created at School of Medicine. The author divided the thesis into two mains parts. The first part deals with the issue of personal funds, advantages and disadvantages of using this type of archival material and its specifics in relation to other archival materials. The thesis also analyzes the specifics of personal funds in Croatia and provides an analysis of the archive service of the University of Zagreb. Finally, author analyzed the archive services of the School of Medicine. In the second part, author presents the summary inventory of the personal fund of Anton Zimolo. Along with the inventory, a brief overview of the issue of arranging the archives of the Anton Zimolo personal fund and the reason for its selection is given. The author supplemented the thesis with several photographs that illustrate the stages of arranging the materials.
Autor je u diplomskom radu napravio arhivističku obradu osobnog fonda patologa Antona Zimole. Osnovni cilj ovog rada je potaknuti sustavno rješavanje problema sređivanja arhivskoga gradiva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prvom sumarnom inventari nastalom u sklopu te ustanove. Autor je diplomski rad podijelio u dva glavna dijela. Prvi dio bavi se problematikom osobnih fondova, prednostima i manama te specifičnostima arhivskoga gradiva osobnih fondova u odnosu na ostalo arhivsko gradivo. U radu su analizirane i karakteristike osobnih fondova u Hrvatskoj te je dana analiza arhivske službe Sveučilišta u Zagrebu. U konačnici, analizirana je arhivska služba Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U drugom dijelu, ujedno središnjem, predstavljen je sumarni inventar osobnog fonda Anton Zimolo kojega je autor izradio na temelju sređivanja i analize gradiva pohranjenog na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz inventar je dat i kratak prikaz problematike sređivanja arhivskoga gradiva osobnog fonda Anton Zimolo i razlozi njegova odabira. Autor je priložio i nekoliko fotografija koje ilustriraju faze sređivanja gradiva.
Glasnik Hrvatskoga katoličkoga liječničkog društva, 2022
Hrvatsko katoličko liječničko društvo laička je udruga koja djeluje u okrilju Crkve. Društvo je ... more Hrvatsko katoličko liječničko društvo laička je udruga koja djeluje u okrilju Crkve. Društvo je osnovano 1991. i od tada do danas djeluje s ciljem promicanja kršćanskog morala među liječnicima, stomatolozima, farmaceutima i srodnim strukama koje djeluju u okrilju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Osnovni cilj ovog rada je prikazati prvih deset godina rada HKLD-a od njegova osnutka, preko raznih izazova i aktivnosti važnih za to razdoblje do proslave prvog desetljeća postojanja.
Pri pisanju rada osnovni izvor bio je Glasnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva koji izlazi od osnutka Društva do danas. Uz to, korištena je arhivska građa koja se čuva u prostorijama središnjice Društva u Praškoj ulici 6 u Zagrebu. Iako gradivo nije sačuvano u cijelosti, ono što jest pruža dobar uvid u rad Društva i upotpunjuje podatke do kojih se može doći iščitavanjem Glasnika. Osim toga, od koristi je bila i dostupna literatura, osobito pri kontekstualizaciji teme. Tu svakako treba izdvojiti monografiju 25 godina Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva koja donosi opširan prikaz razvoja Društva u prvih 25 godina njegova djelovanja.
Autor je u diplomskom radu obradio do sada manje poznatu temu iz prošlosti farmakologije na prost... more Autor je u diplomskom radu obradio do sada manje poznatu temu iz prošlosti farmakologije na prostoru Hrvatske. Naslov rada je Povijest farmakologije u Hrvatskoj: Zavod za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1918-1963). U radu je stavljen naglasak na osnutak, razvoj i ulogu Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pošto je ova tema u historiografiji do sada nije bila podrobnije istraživana veliku ulogu u pisanju ovog diplomskog rada imao je istraživački rad u arhivu. Pri tome je središnje mjesto zauzelo gradivo koje se čuva u Arhivu Medicinskog fakulteta u Zagreb i Hrvatskom državnom arhivu. Rad je tematski podijeljen na nekoliko cjelina, a središnje mjesto zauzimaju sljedeća poglavlja: Osnutak Medicinskog fakulteta i farmakologija, Zavod za farmakologiju (1918-1934), Krizno razdoblje (1934-1936) i Zavod za farmakologiju (1936-1963). Autor je u početku analizirao položaj farmakologije prije osnutka Zavoda i njezino mjesto u raspravama koje su se vodile prilikom osnutka medicinskog fakulteta. Nakon osnutka Medicinskog fakulteta u Zagrebu autor je kroz tri poglavlja i niz potpoglavlja analizirao razvoj Zavoda za farmakologiju. Središnju ulogu na Zavodu od 1918. do 1963. imali su predstojnici Miroslav Mikuličić i Ivo Ivančević. Njihov je rad bitno utjecao na sve segmente Zavoda, od organizacije rada, preko kvalitete nastave do znanstvenog razvoja. Stoga je autor kroz diplomski rad nastojao prikazati sve te segmente te dati analizu svih ključnih događaja, osoba ili drugih stvari koje su bitno utjecale na razvoj Zavoda. Osim toga, autor je dao i detalju analizu krize na Zavodu koja je vrhunac doživjela u razdoblju od 1934. do 1936. i koja je gotovo dovela do gašenja istog.
Časopis za suvremenu povijest, 2021
Autor je u radu analizirao položaj sudske medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu... more Autor je u radu analizirao položaj sudske medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rad je podijeljen u nekoliko cjelina u kojima se problematizira položaj sudske medicine prije i nakon osnutka Medicinskoga fakulteta. Poseban naglasak stavljen je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, čijim je osnutkom postavljen temelj za sustavni razvoj ove grane medicine u Hrvatskoj. U osnivanju Zavoda središnju ulogu imao je Eduard Miloslavić, forenzičar koji je svjetsku slavu postigao u Sjedinjenim Američkim Državama. Glavni je cilj rada sustavnije prikazati razvoj sudske medicine u Hrvatskoj tijekom prve polovine XX. stoljeća s naglaskom na zagrebački Medicinski fakultet. Ključne riječi: sudska medicina; Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku; Eduard Miloslavić; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Scrinia Slavonica: Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, 2018
U radu autori analiziraju ključne probleme inozemnih ulaganja u Valpovu i političku krizu u redov... more U radu autori analiziraju ključne probleme inozemnih ulaganja u Valpovu i političku krizu u redovima Hrvatske demokratske zajednice koja je snažno utjecala na ishod čitave situacije. Autori su koristili izvorno arhivsko gradivo i onodobnu novinsku periodiku. Nastojali su, na primjeru Pilot-projekta Valpovo i afere Arcus, pojasniti obilježja političke i gospodarske situacije na području istočne Slavonije tijekom Domovinskog rata.
Book Reviews by Marko Kolić
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2022
Croatica Christiana periodica je časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fak... more Croatica Christiana periodica je časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji izlazi od 1977. godine. Tijekom 2021. objavljen je 45. svezak u dva broja, 87 i 88. Oba broja uredila je Ana Biočić, sveučilišna profesorica na Katedri crkvene povijesti Katoličko bogoslovnog fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Časopis izdaje Katoličko bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Podplješivički graničari, 2023
U kolovozu 2022. iz tiska je u izdanju Udruge Cetin – 1527. izišla knjiga pod nazivom Mons. Mari... more U kolovozu 2022. iz tiska je u izdanju Udruge Cetin – 1527. izišla knjiga pod nazivom Mons. Marijan Ožura – živjeti s Crkvom. Knjigu je napisao Ivan Mateša, rođen 1961. u selu Glinsko Vrelu kraj Cvitovića. Knjiga Mons. Marijan Ožura – živjeti s Crkvom je biografija koja se bavi Marjanom Ožurom, cetingradskog župnika od 1963. do 2017. Međutim, prateći Ožurov život Mateša je donio i pregled povijesti mjesta i župe Cetingrad. Autor Marjana Ožuru poznaje još od dječačkih dana, a intenzivno su se počeli družiti osamdesetih. Stoga je ova knjiga rezultat gotovo četrdeset godina prijateljstva i suradnje.
MemorabiLika, 2023
U ožujku 2022. iz tiska je u izdanju Srednje Europe izišla knjiga pod nazivom Mjesta sjećanja: Sv... more U ožujku 2022. iz tiska je u izdanju Srednje Europe izišla knjiga pod nazivom Mjesta sjećanja: Sveti Rok i Lovinac. Knjigu je napisala etnologinja i antropologinja Tihana Petrović Leš. Iako je rođena u Markovcu Našičkom u Slavoniji, zahvaljujući majci, rođenoj Ličanki, Petrović Leš ima i ličko podrijetlo. Upravo je ta činjenica, uz autoričine profesionalne interese, uvelike utjecala i na nastanak knjige o kojoj će ovdje biti riječ. Mjesta sjećanja: Sveti Rok i Lovinac knjiga je u kojoj se kroz interdisciplinarni pristup proučavaju sljedeće obitelji: Japunčić, Šarić, Kovačević i Vukelić. Radi se o obiteljima koje su živjele na području Svetog Roka i Lovinca između 1870-ih i 1939. godine. Osim što su bile srodnički povezane, ove obitelji su u promatranom razdoblju odigrale vrlo važnu ulogu u društvenom, gospodarskom i kulturnom životu Svetog Roka i Lovinca. No, knjiga se zapravo bavi puno širom problematikom koja nadilazi obiteljske okvire. Naime, autorica je kroz duže vremensko razdoblje analizirala promjene koje se nisu odrazile samo na promatrane obitelji već i na čitavu zajednicu Svetog Roka i Lovinca.
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2021
Martina Bitunjac povjesničarka je hrvatskog podrijetla koja je znanstvenu karijeru ostvarila u Nj... more Martina Bitunjac povjesničarka je hrvatskog podrijetla koja je znanstvenu karijeru ostvarila u Njemačkoj. Na Humboldtovom sveučilištu u Berlinu apsolvirala je studij moderne i stare povijesti te klasične arheologije, a na istom je fakultetu i doktorirala. Trenutno je zaposlena kao docentica na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Potsdamu te kao znanstvenica u Moses Mendelssohn, centru za europsko-židovske studije. Godine 2019. objavila je knjigu Lea Deutsch. Ein Kind des Schauspiels, der Musik und des Tanzes u sklopu nakladničkog niza Jüdische Miniaturen (Berlin: Centrum Judaicum i Leipzig: Hentrich & Hentrich Verlag, 2019). U ožujku 2021. knjiga je objavljena u hrvatskom prijevodu pod naslov Lea Deutsch: Dijete glume, glazbe i plesa u izdanju Srednje Europe. Urednik hrvatskog izdanja je Damir Agičić, a recenzentice su Renata Jambrešić Kirin i Snježana Koren.
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2021
Posljednjih godina obilježavalo se nekoliko važnih događaja, poput 100 godina od
početka i završe... more Posljednjih godina obilježavalo se nekoliko važnih događaja, poput 100 godina od
početka i završetka Prvog svjetskog rata, 100 godina od Oktobarske revolucije i slično. U
hrvatskim okvirima važno mjesto zauzela je i proslava 70 godina Hrvatskog proljeća, 450
godina od Sigetske bitke, odnosno 150 godina od Rakovičkog ustanka. Naravno, bilo je tu
još raznih događaja, no ključno je reći kako su sve navedene obljetnice imale određen odjek
u javnosti. O njima se pisalo u novinama, odražavala su se razna predavanja, postavljale
su se izložbe. Međutim, o španjolskoj gripi i njezinoj 100. obljetnici u Hrvatskoj nije se
puno govorilo. Interes za ovu temom porastao je tek 2020, kada je došlo do pojave jedne
druge pandemije, COVID-19. Odjednom su različiti portali počeli pisati o španjolskoj
gripi, uspoređivati je s COVID-19 i intervjuirati različite stručnjake s područja medicine.
I tako je jedna povijesno-medicinska tema, o kojoj se do tada u hrvatskoj javnosti nije
puno govorilo, došla u fokus različitih društvenih skupina. Upravo zbog toga važno je
upoznati se s djelima koja se pobliže bave ovom problematikom.
Djelo o kojemu će ovdje biti više riječi objavila je 2019. izdavačka kuća V. B. Z. Radi
se o hrvatskom izdanju knjige Laure Spinney Blijedi jahač. Kako je španjolska gripa
1918. godine promijenila svijet. Englesko izdanje objavljeno je 2017. pod nazivom Pale
Rider. The Spanish Flu of 1918 and How It Changed the World. Prijevod hrvatskog izdanja
napravila je Petra Vujačić.
Drafts by Marko Kolić
MEF.hr, 2024
Španjolska se nalazi na jugozapadnom dijelu Europe i u teritorijalnom smislu spada među veće euro... more Španjolska se nalazi na jugozapadnom dijelu Europe i u teritorijalnom smislu spada među veće europske države. Osim toga, četvrta je država po broju stanovnika u Europskoj uniji te u njoj, prema posljednjem popisu stanovnika iz 2024, živi gotovo 50 milijuna stanovnika. S obzirom na veličinu zemlje ne čudi da se tamo medicinu može studirati na 37 fakulteta koji se nalaze diljem Španjolske. Krajem travnja 2024. posjetio sam „La Reial Acadèmia de Medicina de Catalunya“, impozantno zdanje smješteno u srcu Barcelone, drugi najveći grad u Španjolskoj i središte autonomne zajednice Katalonije. U nastavku ću reći nešto više o ovoj ustanovi s ciljem upoznavanja šire hrvatske javnosti s povijesti ove iznimno značajne ustanove za Kataloniju.
Uploads
Papers by Marko Kolić
Autor je u diplomskom radu napravio arhivističku obradu osobnog fonda patologa Antona Zimole. Osnovni cilj ovog rada je potaknuti sustavno rješavanje problema sređivanja arhivskoga gradiva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prvom sumarnom inventari nastalom u sklopu te ustanove. Autor je diplomski rad podijelio u dva glavna dijela. Prvi dio bavi se problematikom osobnih fondova, prednostima i manama te specifičnostima arhivskoga gradiva osobnih fondova u odnosu na ostalo arhivsko gradivo. U radu su analizirane i karakteristike osobnih fondova u Hrvatskoj te je dana analiza arhivske službe Sveučilišta u Zagrebu. U konačnici, analizirana je arhivska služba Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U drugom dijelu, ujedno središnjem, predstavljen je sumarni inventar osobnog fonda Anton Zimolo kojega je autor izradio na temelju sređivanja i analize gradiva pohranjenog na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz inventar je dat i kratak prikaz problematike sređivanja arhivskoga gradiva osobnog fonda Anton Zimolo i razlozi njegova odabira. Autor je priložio i nekoliko fotografija koje ilustriraju faze sređivanja gradiva.
Pri pisanju rada osnovni izvor bio je Glasnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva koji izlazi od osnutka Društva do danas. Uz to, korištena je arhivska građa koja se čuva u prostorijama središnjice Društva u Praškoj ulici 6 u Zagrebu. Iako gradivo nije sačuvano u cijelosti, ono što jest pruža dobar uvid u rad Društva i upotpunjuje podatke do kojih se može doći iščitavanjem Glasnika. Osim toga, od koristi je bila i dostupna literatura, osobito pri kontekstualizaciji teme. Tu svakako treba izdvojiti monografiju 25 godina Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva koja donosi opširan prikaz razvoja Društva u prvih 25 godina njegova djelovanja.
Book Reviews by Marko Kolić
početka i završetka Prvog svjetskog rata, 100 godina od Oktobarske revolucije i slično. U
hrvatskim okvirima važno mjesto zauzela je i proslava 70 godina Hrvatskog proljeća, 450
godina od Sigetske bitke, odnosno 150 godina od Rakovičkog ustanka. Naravno, bilo je tu
još raznih događaja, no ključno je reći kako su sve navedene obljetnice imale određen odjek
u javnosti. O njima se pisalo u novinama, odražavala su se razna predavanja, postavljale
su se izložbe. Međutim, o španjolskoj gripi i njezinoj 100. obljetnici u Hrvatskoj nije se
puno govorilo. Interes za ovu temom porastao je tek 2020, kada je došlo do pojave jedne
druge pandemije, COVID-19. Odjednom su različiti portali počeli pisati o španjolskoj
gripi, uspoređivati je s COVID-19 i intervjuirati različite stručnjake s područja medicine.
I tako je jedna povijesno-medicinska tema, o kojoj se do tada u hrvatskoj javnosti nije
puno govorilo, došla u fokus različitih društvenih skupina. Upravo zbog toga važno je
upoznati se s djelima koja se pobliže bave ovom problematikom.
Djelo o kojemu će ovdje biti više riječi objavila je 2019. izdavačka kuća V. B. Z. Radi
se o hrvatskom izdanju knjige Laure Spinney Blijedi jahač. Kako je španjolska gripa
1918. godine promijenila svijet. Englesko izdanje objavljeno je 2017. pod nazivom Pale
Rider. The Spanish Flu of 1918 and How It Changed the World. Prijevod hrvatskog izdanja
napravila je Petra Vujačić.
Drafts by Marko Kolić
Autor je u diplomskom radu napravio arhivističku obradu osobnog fonda patologa Antona Zimole. Osnovni cilj ovog rada je potaknuti sustavno rješavanje problema sređivanja arhivskoga gradiva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi se o prvom sumarnom inventari nastalom u sklopu te ustanove. Autor je diplomski rad podijelio u dva glavna dijela. Prvi dio bavi se problematikom osobnih fondova, prednostima i manama te specifičnostima arhivskoga gradiva osobnih fondova u odnosu na ostalo arhivsko gradivo. U radu su analizirane i karakteristike osobnih fondova u Hrvatskoj te je dana analiza arhivske službe Sveučilišta u Zagrebu. U konačnici, analizirana je arhivska služba Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U drugom dijelu, ujedno središnjem, predstavljen je sumarni inventar osobnog fonda Anton Zimolo kojega je autor izradio na temelju sređivanja i analize gradiva pohranjenog na Zavodu za patologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uz inventar je dat i kratak prikaz problematike sređivanja arhivskoga gradiva osobnog fonda Anton Zimolo i razlozi njegova odabira. Autor je priložio i nekoliko fotografija koje ilustriraju faze sređivanja gradiva.
Pri pisanju rada osnovni izvor bio je Glasnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva koji izlazi od osnutka Društva do danas. Uz to, korištena je arhivska građa koja se čuva u prostorijama središnjice Društva u Praškoj ulici 6 u Zagrebu. Iako gradivo nije sačuvano u cijelosti, ono što jest pruža dobar uvid u rad Društva i upotpunjuje podatke do kojih se može doći iščitavanjem Glasnika. Osim toga, od koristi je bila i dostupna literatura, osobito pri kontekstualizaciji teme. Tu svakako treba izdvojiti monografiju 25 godina Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva koja donosi opširan prikaz razvoja Društva u prvih 25 godina njegova djelovanja.
početka i završetka Prvog svjetskog rata, 100 godina od Oktobarske revolucije i slično. U
hrvatskim okvirima važno mjesto zauzela je i proslava 70 godina Hrvatskog proljeća, 450
godina od Sigetske bitke, odnosno 150 godina od Rakovičkog ustanka. Naravno, bilo je tu
još raznih događaja, no ključno je reći kako su sve navedene obljetnice imale određen odjek
u javnosti. O njima se pisalo u novinama, odražavala su se razna predavanja, postavljale
su se izložbe. Međutim, o španjolskoj gripi i njezinoj 100. obljetnici u Hrvatskoj nije se
puno govorilo. Interes za ovu temom porastao je tek 2020, kada je došlo do pojave jedne
druge pandemije, COVID-19. Odjednom su različiti portali počeli pisati o španjolskoj
gripi, uspoređivati je s COVID-19 i intervjuirati različite stručnjake s područja medicine.
I tako je jedna povijesno-medicinska tema, o kojoj se do tada u hrvatskoj javnosti nije
puno govorilo, došla u fokus različitih društvenih skupina. Upravo zbog toga važno je
upoznati se s djelima koja se pobliže bave ovom problematikom.
Djelo o kojemu će ovdje biti više riječi objavila je 2019. izdavačka kuća V. B. Z. Radi
se o hrvatskom izdanju knjige Laure Spinney Blijedi jahač. Kako je španjolska gripa
1918. godine promijenila svijet. Englesko izdanje objavljeno je 2017. pod nazivom Pale
Rider. The Spanish Flu of 1918 and How It Changed the World. Prijevod hrvatskog izdanja
napravila je Petra Vujačić.
Nastavnike se kroz studij pamti zbog kvalitetnih predavanja, strogoće na ispitu ili jednostavno po pristojnosti i obazrivosti. Međutim, postoje nastavnici koji se zbog svojih karakteristika urežu u sjećanje generacija studenata zbog čega isti imaju potrebu zahvaliti im se na razne načine. Upravo će takvi nastavnici biti tema ovoga rada. Naime, prikazat će se odnos studenata prema liku i djelu anatoma Drage Perovića, bakteriologa Emila Prašeka i patologa Marcela Kornfelda. Uz to, ukratko će biti prikazane i studentske organizacije medicinara u promatranom periodu. U radu je obuhvaćeno razdoblje između 1918. i 1941. godine.
Between 1924 and 1928, Govorov categorized about 2,000 preparations. Until 1928, the preparations were scattered, but with the efforts of Govorov and Saltykow, the first 10 cabinets were acquired. With the acquisition of these cabinets, the first 340 preparations were exhibited in the museum, divided into two basic groups: general pathology and special pathology. Until his retirement in 1951, Govorov catalogued about 3,500 preparations. He continued to take care of the museum even after his retirement, serving as curator until 1955.