Papers and Journal articles by Dževada Garić
Balkanologie, 2024
The Bosniak diaspora in France is under-researched. This article aims to fill a gap in the body o... more The Bosniak diaspora in France is under-researched. This article aims to fill a gap in the body of knowledge on Bosniaks as a religious minority in France. It aims to provide insight into the activities, perceptions, challenges, and transnational practices of Bosniak religious communities in France. The major research question is: What are the activities and challenges of diasporic Bosniak religious communities in France? This article focuses on the life of pious Bosniak Muslims in France based on in-depth interviews with a variety of actors, including imams, activists, and community members, as well as participant observation. It argues for a more nuanced understanding of labels such as Bosniak, Muslim, and Islam.
Context, 2021
The Islamic Community has been the core organisation serving the needs of Muslims in and from Bos... more The Islamic Community has been the core organisation serving the needs of Muslims in and from Bosnia and Herzegovina for 140 years. It has faced diverse challenges over its history but the current are different. Challenges currently being faced by Muslims and society in Bosnia and Herzegovina (and elsewhere) include how to counter accusations of radicalization and violent extremism, how to make a meaningful contribution to peace and stability, and how to respond to the pandemic, climate change, and the migrant crisis. This paper examines the Islamic Community's response to these issues.
Insights, 2022
This paper aims to give examples of about 500 years of tolerance, mutual respect and civil courag... more This paper aims to give examples of about 500 years of tolerance, mutual respect and civil courage between Muslims and Jews in Bosnia and Herzegovina
Država i religije u Bosni i Hercegovini i Austriji, 2019
Poruke Ahdname. Sloboda vjere u multireligijskoj Bosni i Hercegovini., 2018
Godine 2017. navršilo se 135 godina od uspostavljanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s ... more Godine 2017. navršilo se 135 godina od uspostavljanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s reisu-l-ule-mom na čelu. Od te, 1882. godine do danas, funkciju re-isu-l-uleme obnašalo je 14 alima, uključujući i aktuelnog reisu-l-ulemu Husein-ef. Kavazovića. Svaki reisu-l-ulema je svojom ličnošću i djelovanjem obilježio određeno razdoblje u životu mu-slimana Bosne i Hercegovine u kontekstu društvenih i političkih kretanja na ovim prostorima. Pitanje pravnog položaja, unutrašnje organizacije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini te njene uloge, nameće se nakon austrougarske okupacije 1878. godine. U vrijeme Osmanskog carstva, u periodu od 400 godina, nije postojala potreba za za-sebnim organiziranjem vjerske zajednice jer je osmanska država bila islamska. Stoga se govori o konceptu dīn ve devla (vjera i država). Vrhovna vlast pripadala je sultanu koji je imao funkciju halife – vjerskog poglavara svih muslimana svijeta. Međutim, osmanska država je bila poznata po tome što je njegovala hijerar-hiju uleme (ilmijja) na čijem čelu je bio šejhu-l-islam, a što nije bilo uobičajeno za ranije muslimanske države. Tu su hijerarhi-ju činili obredoslovna ulema (imami i hatibi), edukativna ulema (muderrisi) te pravna ulema (kadije). Svi oni su primali dekrete za obavljanje svojih funkcija a unutar svih kategorija postojali su rangovi.
Preporod Istraživanje U okviru manifestacije Dani vakufa u Bo-sni i Hercegovini 2017. održan je n... more Preporod Istraživanje U okviru manifestacije Dani vakufa u Bo-sni i Hercegovini 2017. održan je nauč-ni skup prilikom kojeg je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka objavio re-zultate prve kvantitativne studije o percepci-ji vakufa kod Bošnjaka sa područja mIZ Jajce. Istraživanje će u cjelosti biti objavljeno u zbor-niku radova " Dani vakufa " , a ovdje objavljuje-mo neke od najzanimljivijih rezultata studije. Veći postotak žena vakifa Istraživanje je sprovedeno na grupi od 477 ispitanika među kojima je bilo 314 muškara-ca i 153 žene. među istima je bilo 123 vakifa i 335 nevakifa. Rezultati studije su pokazali da je od među vakifima bilo 79 muškaraca i 40 že-na. Uzimajući u obzir omjer ispitanika oba spo-la, tj. činjenice da je u istraživanju učestvovalo 314 muškaraca i 153 žene, utvrđuje se da je u po-stotku među ženama za nijansu bilo više vaki-fa (26.8%) u odnosu na muškarce (26.4%). Ovo je zanimljiva informacija obzirom da je bosan-skohercegovačko društvo patrijarhalno te da že-ne u Bosni i Hercegovini uglavnom ne raspola-žu novcem. Ovi rezultati su, dalje, pokazali da spol nije statistički značajan pokazatelj da li će neko biti vakif ili ne. Stoga, preporučuje se da se obrati pažnja na to da se o vakufu informi-šu žene koliko i muškarci te da se informisanje o istom ne svede na hutbe kojima žene većinom ne prisustvuju. Starije osobe više uvakufljavaju Dalje, istraživanje je pokazalo da je među svim starosnim grupama bilo vakifa, te da uva-kufljavanje nije isključiva karakteristika starijih. međutim, rezultati testa su pokazali da postoji veza između starosne dobi i uvakufljavanja (Ta-bela 1.1.). To znači da što je neko imao više godi-na, postojala je veća mogućnost da postane va-kif. Uočit ćemo da je najmanje nevakifa u grupa-ma od 71 godinu do 80 godina i preko 80 godi-na, dok je u starosnoj grupi do 30 godina najve-ći broj nevakifa. Ovi rezultati reflektuju i gene-ralno stanje Bošnjaka u svim ibadetima. mnogi ibadeti, pa i čin uvakufljavanja se kod Bošnjaka smatra obavezom starijih, dok za mlađu popula-ciju još uvijek ima vremena da učine isto. Islam-ska zajednica općenito, a medžlisi posebno, tre-baju raditi na mijenjanju ovakve percepcije i svijesti Bošnjaka u izvršavanja svih ibadeta. Visokoobrazovane osobe manje uvakufljavaju Nastojali smo, nadalje, doznati i da li veća stručna sprema podrazumijeva veću vjerovat-noću da osoba postane vakif. Od ukupno 453 is-pitanika koji su odgovorili na ovo pitanje najvi-še vakifa je imalo SSS i završenu osnovnu školu. Rezultati analize istraživanja pokazuju da po-stoji veza između stručne spreme i uvakufljava-nja. Ovo međutim ne znači da će prije uvakufiti onaj koji ima veću stručnu spremu, već što ma-nje stručne spreme neko ima to je vjerovatnije da će uvakufiti. Postavlja se pitanje da li to ima veze sa materijalnom mogućnošću da neko uva-kufi, s poznavanjem institucije vakufa ili, pak, sviješću da za uvakufljeno slijedi nagrada na Oba svijeta, kao i da se time potpomaže Islam-ska zajednica te osigurava opstanak muslimana u širem smislu. " Uvakufila sam jer me majka tako naučila " Pokušali smo saznati da li odluka vakifa ima veze s tim da li je u njegovoj porodici bilo vakifa. Rezul-tati su pokazali da 53.4% onih koji su vakifi su već imali nekog u porodici ko je vakif, dok među onima koji u porodici nemaju vakifa ima samo 7.3% va-kifa. analiza je dalje pokazala da je odnos između ove dvije varijable pozitivna te da oni koji su ima-li vakifa u porodici imaju veću vjerovatnoću da i sami postanu vakifi. Ovo je još jedan indikator da uvakufljavanje ide ruku pod ruku sa sviješću mu-slimana koja se u ovom slučaju razvija u krugu po-rodice. Tako je i jedna vakifa u odgovoru na otvo-reno pitanje za vakife zašto ste uvakufili kazala: " Uvakufila sam jer me majka tako naučila. " Iz odgovora se može zaključiti da Bošnjaci uva-kufljuju prvenstveno da pomognu muslimanima i Islamskoj zajednici. Veći broj vakifa koji su uva-kufili to su učinili prvenstveno radi obećane Boži-je nagrade na drugom svijetu (ahiretu) kao što je jedan ispitanik izjavio da je vakuf " štedna knjižica za ahiret ". Zatim se vakuf doživljava kao nešto što treba da bude na usluzi ljudima, da se mogu kori-stiti vakufom, da imaju izravnu korist od vakufa. To potvrđuje i ova izjava: " Uvakufio sam jer sma-tram da će više koristiti narodu i Islamskoj zajedni-ci nego da ta imovina beskorisno leži. " Potom, va-kuf se shvata kao trajno dobro (hajr) koje nakon smrti vakifa bude od koristi i da se korisnici sjećaju umrlog po dobrom. Vakuf se percipira kao način da se materijalno obezbijede muslimani kako bi op-stali u ovim krajevima. S tim u vezi jedan ispitanik je izjavio: " Vakuf je naslijeđe svih nas. Trebamo ra-diti na tome da se upoznamo sa vakufima. " Informiranje o vakufu Na kraju, a umjesto zaključka, navest ćemo da je prilikom distribucije upitnika primijećeno je da se među ispitanicima, dok su odgovarali na pitanje da li su vakifi, pojavila sumnja u to šta taj pojam po-drazumijeva. mnogi su kazali da nisu sigurni da li znaju da su vakifi što znači da nisu sigurni da li do-bro razumijevaju instituciju vakufa i na koji način se postaje vakifom, te da li to znači da trebaju ima-ti vakufnamu ili je dovoljno da su dali doprinos pri-likom izgradnje nekog vakufskog objekta i slično. Tragom toga, preporučuje se mIZ Jajce i imamima da se o vakufu govori daleko više i češće u cilju ve-ćeg informisanja ali i boljeg razumijevanja, a da se pritom uvaže i rezultati istraživanja na pitanje šta Bošnjaci percipiraju kao najbolja sredstva promo-cije vakufa u Bosni i Hercegovini. Naime, pored ne-izostavnih vazova i hutbi, Bošnjaci smatraju kako su posebne promocije vakufa i manifestacije o va-kufu najbolji načini da se promovira vakuf, dok su, istovremeno, novine Preporod, ispred online izvo-ra i knjiga, mnogi Bošnjaci prepoznali kao jednim od najboljih načina za promociju istog (Tabela 1.3.). Iz ovoga se može dati preporuka Islamskoj zajed-nici i Vakufskoj direkciji da snažnije radi na kampa-njama koje bi imale za cilj podizanje znanja i svije-sti Bošnjaka o vakufima, a da se tim povodom ne zanemari važnost informativnog prostora IIN Pre-porod.
Ovo izlaganje govori o percepciji Bošnjaka na Zapadu, odnosno kako je Zapad, naročito zapadna Evr... more Ovo izlaganje govori o percepciji Bošnjaka na Zapadu, odnosno kako je Zapad, naročito zapadna Evropa gledao i kako gleda na Bošnjake. Nastojat ćemo dati kratak historijski pregled o tome koliko puta su Bošnjaci bili suočeni za " Zapadom " , a zatim slijedi prikaz onoga što su " Zapadnjaci " kazali i napisali o Bošnjacima. Pojam " Zapada " koristi se kao okvir za političke, ekonomske i kulturne vrijednosti, a ne u geografskom smislu. Bošnjaci su tri puta u povijesti bili direktno i intenzivno suočeni sa zapadnom civilizacijom (Evropom). Prvo intenzivno suočenje s političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim vrijednostima Zapada desilo se 1878. kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu i Hercegovinu i izvršila kulturnu misiju kako bi " zaostalo " društvo pretvorila u naprednu evropsku, ili preciznije srednjoevropsku civilizaciju. S obzirom da se Austro-Ugarska u Bosni i Hercegovini zadržala četrdeset godina, bilo je dovoljno vremena da se izvrši tranzicija iz jedne civilizacije (osmanske) u drugu kulturu i način života (austrougarsku / srednjoevropsku).
Sažetak Tekst daje kratku komparaciju i uvid u participaciju žene vjernice u dvije najjače vjersk... more Sažetak Tekst daje kratku komparaciju i uvid u participaciju žene vjernice u dvije najjače vjerske ustanove u Njemačkoj. Katolička i Protestantska crkva pokazuju da se aktivno učešće žene u rad vjerske zajednice podrazumijeva. Dok Katolička crkva upošljava 20.000 žena odnosno časnih sestara, Protestantska crkva u zakonodavnim, izvršnim, administrativnim i savjeto-davnim tijelima daje ženi i muškarcima jednaka prava i jednako učešće. Namjera ovog uvida u sudjelovanje vjernica u aktivnostima svojih zajednica je da pota-kne IZ u Bosni i Hercegovini da omogući doprinos i uposlenje žene muslimanke unutar ključnih organa.
viša stručna saradnica i direktorica instituta za islamsku tradiciju bošnjaka [email protected] Sažet... more viša stručna saradnica i direktorica instituta za islamsku tradiciju bošnjaka [email protected] Sažetak Jedan od najvećih izazova 21. stoljeća jest rastuće nepovjerenje, strah i nerazumije-vanje između zapadnih zemalja i dominantno muslimanskih država, ali i sve to iz-među građana muslimanske i nemuslimanske vjere unutar samih zapadnih država. Trenutno sve više članica Evropske unije (EU) razmatra novu vanjsku politiku u okviru koje bi kulturna diplomatija bila jedan od važnih stupova. " Mehka sila " kulture prepo-1 Ovaj tekst sažetak je izlaganja na Europa Forum Wachau, održanom 11. i 12. juna 2016. godine u Kremsu, Austrija, pod naslovom " Evropa – ujedinjena u blagostanju, podijeljena u krizama? " Forum je organizi-ralo Ministarstvo za integracije, Evropu i vanjske poslove Republike Austrije. Autorica ovog teksta bila je pozvana na ovaj skup kao diskutant na panelu " Mehka sila kulture: kulturna diplomatija kao novi put vanjske politike Evropske unije ". Učesnici i izlagači ovog prestižnog skupa bili su ministar vanjskih po-slova Republike Austrije Sebastian Kurz, komesar za proširenje Evropske unije Johannes Hahn, ministri vanjskih poslova Hrvatske, Rumunije i Bugarske, bivši premijer i predsjednik Češke Vaclav Klaus, velik broj političara iz različitih ministarstava evropskih država kao i diplomata i aktivista. Dževada Šuško bila je jedina predstavnica Bosne i Hercegovine. * Autorica teksta, Dževada Šuško, zahvaljuje se ambasadoru Republike Austrije Nj. E. Martinu Pammeru i njegovu zamjeniku dr. Wolfgangu Thillu na saradnji i njihovoj preporuci za učešće na ovom značajnom skupu. Također se zahvaljuje gospođi Aidi Serdar-Landžo, bivšoj diplomatkinji Bosne i Hercegovine, za korisne savjete.
Uploads
Papers and Journal articles by Dževada Garić
Included in European affairs the Bosniaks managed to straddle two contrasting worlds, maintaining their own Islamic interests without alienating those of Central Europe. These turbulent times in the post-Ottoman era are remarkable to examine, revealing the nature of that transition, its complex dynamics, and more specifically how new
political, economic, societal and cultural realities, as well as radical modernization processes, impacted Bosniak Muslims, and to what
extent loyalties shifted from one civilization (Ottoman) to another
(Austro-Hungarian).
Migrant Identities of Bosniaks scrutinizes some of the new aspects
of the Bosniak history and identity and connects them with the
experience of migration and diaspora formation. Adopting an
interdisciplinary approach, to volume tackles a variety of
important questions and issues such as: the impact of migration
waves on the Bosniak identity; dealing with the experience of war,
genocide and forced displacement; the dual cultural code of being
“in-between the two worlds”; the role of religion, language and
culture in everyday life; looking at translocal and transnational
networks and practices. In addition to discussing the
contemporary issues in Bosnia and Herzegovina, several chapters
deal with the Bosnian migrant realities in countries such as Germany, Switzerland, Slovenia, Australia, Turkey and the United States of America.
Predstojeća, treća konferencija pod naslovom „Islamska tradicija Bošnjaka na razmeđu stoljeća: Izazovi i odgovori“ tematizirat će historijske okolnosti koje su pogodovale širenju novog tumačenja islama u Bosni i Hercegovini, matične tokove u diskursu vaninstitucionalnih pozivača ispravnom prakticiranju islamskih propisa i odgovor Islamske zajednice na polemička pitanja.
Included in European affairs the Bosniaks managed to straddle two contrasting worlds, maintaining their own Islamic interests without alienating those of Central Europe. These turbulent times in the post-Ottoman era are remarkable to examine, revealing the nature of that transition, its complex dynamics, and more specifically how new political, economic, societal and cultural realities, as well as radical modernization processes, impacted Bosniak Muslims, and to what extent loyalties shifted from one civilization (Ottoman) to another (Austro-Hungarian).