Prijeđi na sadržaj

Tomislav Merčep

Izvor: Wikipedija
Tomislav Merčep
Rođenje(1952-09-28)28. 9. 1952.
Borovo Naselje
Smrt16. 11. 2020. (dob: 68)
Zagreb
DržavljanstvoHrvatska
Zanimanjevojno lice

Tomislav Merčep (Borovo Naselje, 28. 9. 1952. - Zagreb, 16. studenog 2020.) je hrvatski desničarski političar i osuđeni ratni zločinac, komandant paravojne formacije za vrijeme rata u Hrvatskoj.

Životopis

[uredi | uredi kod]

Osnovnu je školu završio u rodnom Borovu Naselju, a srednju i Višu građevinsku školu u susjednom Vukovaru. Prvi puta za Tomislava Merčepa u hrvatskoj javnosti čuje se 1990. godine kada je kao kandidat HDZ-a (Hrvatske Demokratske Zajednice) na prvim višestranačkim izborima ušao u vukovarsku gradsku vladu i postao sekretar narodne obrane. U vrijeme prvih predratnih napetosti veoma je aktivan - organizira seoske straže i nabavlja oružje, smjenjuje sve direktore tvornica, preuzima radiostanicu i postaje praktički prvi čovjek policije. Nakon glasina o specifičnim ispitivanjima u podrumu Policijske uprave i tajanstvenim nestancima ljudi, sredinom kolovoza uhićuje ga skupina njegovih suradnika, ali je uskoro pušten i s obitelji odlazi u Zagreb, tjedan dana prije početka napada na Vukovar.

Uskoro je imenovan za savjetnika ministra unutarnjih poslova, te dobiva dvoetažni stan na Jarunu. Na tom je mjestu organizirao policijsku jedinicu čiji su pripadnici sudjelovali u nizu zločina protiv građana srpske nacionalnosti, uključujući i ubojstva na Pakračkoj Poljani, u Zagrebu i Gospiću. O njegovim izletima na ratišta uskoro počinju stizati i izvješća međunarodnih tijela i humanitarnih organizacija. Nakon što je u kolovozu 1992. poražen na izborima za Zastupnički dom Sabora, godinu dana kasnije uspio je ući u Županijski dom. Godine 1995. je postao predsjednikom Udruženja hrvatskh dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR), jedne od najutjecajnijih veteranskih organizacija u Hrvatskoj.

Na Trećem saboru HDZ-a ga je predsjednik Tuđman optužio za stvaranje tajnih terorističkih organizacija, a nakon toga je odstupio iz HDZ-a. 3. ožujka 1997. je dao ostavku na mjesto savjetnika u Ministarstvu unutarnjih poslova. Nezadovoljan listama HDZ-a za izbore u Podunavlju sastavlja svoju listu s kojom osvaja dva mandata u vukovarskoj skupštini. Nešto kasnije osnovat će i vlastitu stranku - Hrvatsku pučku stranku (HPS). Kao kandidat HPS je sudjelovao i na predsjedničkim izborima 2000. osvojivši 0,85 % glasova.

Optužbe protiv Merčepa - koje su se uglavnom temeljile na iskazima međunarodnih organizacija - dobile su na težini kada je 1997. jedan Miro Bajramović, jedan od pripadnika njegove jedinice, dao iskaz tjedniku Feral Tribune. Početkom 2000-ih se špekuliralo da će protiv Merčepa optužnice podignuti Haški sud, ali se to nije dogodilo. Tek u decembru 2010., nedugo nakon što je Amnesty International službenim priopćenjem potakao hrvatske vlasti da započnu istagu, Merčep je uhićen i pritvoren.

2016. je nepravomoćno proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na kaznu od pet i pol godina zatvora. Početkom 2018. ustavni sud je potvrdio presudu na 7 godina zatvora zbog povezanosti s ratnim zločinom u Pakračkoj Poljani.[1]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
  1. Merčep ni na Ustavnom sudu nije srušio presudu za ratni zločin