Nuklearna elektrana Bohunjice
| Nuklearna elektrana Bohunice | |
 Nuklearna elektrana Bohunice | |
| Osnovni podaci | |
| Zemlja | Slovačka |
| Operator | Slovenské elektrárne a.s. |
| Početak izgradnje | 1. kolovoza 1958. |
| Prva kritičnost | 1972. |
| Spajanje na mrežu | 1978. - 1985. |
| Početak rada | 25. prosinca 1972. |
| Završetak rada | 2008. |
| Status | u normalnom pogonu |
| Reaktor | |
| Isporučitelj | OKB Gidropress |
| Vrsta reaktora | VVER reaktori |
| Aktivni reaktori | 2 x 505 MW |
| Izgrađeni reaktori | 2 x 470 MW, 2 x 440 MW, 1 x 143 MW |
| Reaktori u izgradnji | |
| Otkazani reaktori | 2 x 440 MW, 1 x 143 MW |
| Planirani reaktori | 2 x (600 - 1 600) MW |
| Snaga | |
| Snaga | 1010 MW |
| Isporučena energija u godini | 7 779 GWh |
| Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) | 263 471 GWh (ukupno do 2007.) |
| Dodatni podaci | |
| Slovenské elektrárne | |
| Izvođač | Enel |
| Cijena | |
| Trajanje licence | |
Nuklearna elektrana Bohunice (slov. Atómové elektrárne Bohunice, ili EBO) je nuklearna elektrana koja se nalazi 2,5 kilometra udaljena od mjesta Jaslovské Bohunice u okrugu Trnava, u zapadnoj Slovačkoj. Nuklearna elektrana Bohunice ima trenutno 2 nuklearna reaktora u pogonu, u dijelu koji se naziva Nuklearna elektrana Bohunice V-2, a sastoji se od 2 VVER reaktora (VVER-440), tlačnih reaktora PWR ruske konstrukcije i snage 2 x 505 MW, koji su priključeni na elektroenergetski sustav između 1978. i 1985. Nuklearna elektrana Bohunice godišnje proizvede oko 12 000 GWh električne struje, ali je dodatno priključena i na kogeneraciju, za grijanje grada Trnava, koji se nalazi u blizini Jaslovské Bohunice. Dio grijanja je pušten u rad 1987., dok je 1997. dodan novi toplovodni sustav prema gradovima Leopoldov i Hlohovec.[1]
Nuklearna elektrana Bohunice V-1 je stavljena van pogona 22. veljače 1977., kada je nuklearni reaktor A-1 (teškovodni reaktor hlađen plinom) doživio nesreću s lokalnim posljedicama (razina 4 prema INES ljestvici). Nakon toga je nastavila s radom, ali je i isključeno je na zahtjev Europske unije iz sigurnosnih razloga, što je bio i uvjet za prijem Slovačke u Europsku Uniju. Prvi nuklearni reaktor je prestao s radom 2006., a dvije godine kasnije i drugi.
Tadašnje slovačke vlasti nisu isključile mogućnost ponovnog aktiviranja reaktora u postrojenju V-1. To se zamalo i dogodilo 2009., kada je Europu zahvatila energetska kriza zbog spora oko plina između Rusije i Ukrajine. Tada su vlasti najavljivale reaktiviranje postrojenja V-1 u nuklearnoj elektrani Bohunice, uslijedile su oštre reakcije Europske unije, a nakon rješenja krize Slovačka je odustala.[2][3]
Nuklearna elektrana Bohunice V-2 je trenutno u normalnom radu. Postrojenje V-2 je od 2005. do 2008. dodatno opremljeno da bi dostiglo proizvodnju od 2 x 505 MW. Pri tom su ugrađeni dodatni sigurnosni sustavi za slučaj potresa, a unaprijeđeni su sustavi za kontrolu i hlađenje reaktora, čime je „životni vijek" elektrane produljen do 2025. Obnova je koštala Slovačku pola milijarde eura.
U svibnju 2009., češki premijer Jan Fischer i slovački premijer Robert Fico su objavili gradnju nove Nuklearne elektrane Bohunice V-3. Vrijednost radova se planira da će vrijediti 3,7 milijarde eura. Još nije odlučena vrsta nuklearnog reakora i snaga (između 600 i 1 600 MW), niti je odlučen proizvodač opreme. Planiranje je povezano s gradnjom 2 nova reaktora u Nuklearnoj elektrani Temelín (Češka).[4][5]
- ↑ [1] "Bohunice – Slovačka", www.dw.de, 2011.
- ↑ [2] "The state stopped nuclear plant re-launch", language=Slovak, 2009.
- ↑ [3] "Slovačka za pokretanje zatvorene nuklearke", www.dw.de, 2009.
- ↑ ČEZ[mrtav link] "JAVYS to build new CZK 100bn unit in Jaslovské Bohunice nuke"
- ↑ [4] "CEZ mulls supertender for Temelin - Bohunice nukes"
