Juraj Hrženjak
| Juraj Hrženjak | |
|---|---|
 | |
| sudac Ustavnog suda SR Hrvatske | |
| Na položaju 1967–1975 | |
| Lični detalji | |
| Rođenje | 10. mart 1917. Bjelovar, Austro-Ugarska (danas Hrvatska) |
| Smrt | 16. 6. 2020. (dob: 103) |
| Politička stranka | Savez komunista Hrvatske/Savez komunista Jugoslavije |
| Alma mater | Pravni fakultet u Zagrebu |
| Profesija | pravnik, političar i publicist |
Juraj (Đuka) Hrženjak (Bjelovar, 10. ožujka 1917. ― Zagreb, 16. lipnja 2020), jugoslavenski i hrvatski pravnik, političar i publicist.
Rođen je 10. ožujka 1917. u Bjelovaru. Nakon završetka Klasične gimnazije u Zagrebu[1] radio je u zagrebačkoj filijali Privilegovane agrarne banke (1938–39) te Odjelu za seljačko gospodarstvo Banske vlasti u Zagrebu (1940–41). U prosincu 1941. otišao je sa suprugom Janjom u Liku gdje se priključio antifašističkom partizanskom pokretu.[1][2] U sklopu Prvog hrvatskog korpusa radio je u kulturno-prosvjetnom i propagandnom odjelu (agitprop) kao pomoćnik komesara za kulturno-politički rad.[3] Potom je pokrenuo Glas Prvog hrvatskog korpusa u kojem je objavljivao izvještaje.[3] Sudjelovao je 8–9. svibnja 1944. na Trećem zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom, gdje su prihvaćene odluke o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti i postavljeni ustavnopravni temelji državne organizacije u poslijeratnom razdoblju. Diplomirao je 1956. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Nakon Drugog svjetskog rata obnašao je mnoge vojne, političke i pravne funkcije; bio je pomoćnik komandanta Vojne uprave Jugoslavenske armije (JA) za Istru i Slovensko primorje (1945–47), pomoćnik ministra za novooslobođene krajeve (1947–51), član Oblasnog komiteta u Bjelovaru, sekretar Kotarskog komiteta KPH, direktor Instituta za društveno samoupravljanje (1955–58), poslanik (1953–58) i savjetnik (1958–60) u Narodnoj skupštini u Beogradu, sudac Ustavnog suda SR Hrvatske (1967–75) te direktor Političke škole »Josip Broz Tito« u Kumrovcu (1975–78). U penziji je od 1980. U svibnju 2015. predsjedao je inicijativnim odborom za osnivanje Antifašističke lige Hrvatske pri čemu je na osnivačkoj skupštini izabran za njezina počasnog predsjednika.[4][5] Objavio je više publicističkih radova u kojima se bavio sociološkim i pravnim temama.
- Istra i Slovensko primorje : borba za slobodu kroz vjekove (1952; odg. ur.)
- Slovensko Primorje in Istra : boj za svobodo skozi stoletja (1953; odg. ur.)
- Mjesne zajednice u komunalnom sistemu (1963)
- Društvena struktura naselja u SR Hrvatskoj (1983)
- Međunarodni i evropski dokumenti o ljudskim pravima (1992)
- Lokalna samouprava i uprava u Republici Hrvatskoj (1993)
- Lokalna i regionalna samouprava u Republici Hrvatskoj (2004)
- Anjuta (2006)
- Stoljeće života (2016)
- ↑ 1,0 1,1 Opačić, Tamara (7. studenoga 2016.). „Juraj Hrženjak: Hude jame ne bi bilo bez ranijih ustaških zločina”. Novosti. Pristupljeno 20. prosinca 2016.
- ↑ Šurina, Maja (6. travnja 2016.). „Antifašisti neće bojkotirati Jasenovac, ali u tome nisu složni”. tportal.hr. Pristupljeno 20. prosinca 2016.
- ↑ 3,0 3,1 Jasić, Mirna (12. svibnja 2014.). „ZAVNOH – 70 godina”. Novosti. Pristupljeno 20. prosinca 2016.
- ↑ T. O. (21. ožujka 2015.). „Osnovana Antifašistička liga RH”. Novosti. Pristupljeno 11. ožujka 2017.
- ↑ Srdoč, Silvana (10. ožujka 2017.). „'Talačka kriza' na Gornjem gradu zbog torte u obliku crvene zvijezde”. Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Pristupljeno 10. ožujka 2017.
- Juraj Hrženjak u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu