Prijeđi na sadržaj

Ilica

Coordinates: 45°48′52″N 15°56′14″E / 45.8144857301609°N 15.937284976244°E / 45.8144857301609; 15.937284976244
Izvor: Wikipedija
Stambeno trgovački niz na Ilici u Zagrebu

Ilica je jedna od najdužih i najstarijih ulicâ u Zagrebu. Proteže se od Trga bana Jelačića na istoku preko Črnomerca na zapadu grada, pa sve do Vrapča i broji više od 500 adresa.

Ilica je i glavna ulica za kupovinu u užem središtu grada, u kojoj se nalaze banke i trgovine eminentnih svjetskih proizvođača odjeće, obuće.

Povijest

[uredi | uredi kod]

Glavna zagrebačka ulica Ilica jedna je od najstarijih gradskih ulica. Najstariji arheološki nalaz, pronađen u neposrednoj blizini Ilice, je ranobrončana ostava iz Dežmanova prolaza.

Krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća, na potezu između Trga bana Jelačića i Britanskog trga, mnogi raniji objekti postupno se uklanjaju a na njihovim mjestima niču nove reprezentativne kuće. Reprezentativniji objekti, koji se tada grade u Ilici, dosežu do tri kata, mahom stambeno-trgovačke najamnice. Osim prizemlja, u poslovne se svrhe koriste i prostori mezanina, dok se za stambene koriste mahom gornji katovi. Druga je posebnost, otvaranje prizemlja s velikim uokvirenim i ostakljenim izlozima. U Ilici grade najznačajniji tadašnji hrvatski arhitekti, poput primjerice: Kuna Waidmanna, Josipa pl. Vancaša i Hönigsberga & Deutscha. Važno je istaknuti, da se tada u Zagrebu javljaju i svjetska poznata imena, poput arhitekata Hermanna Helmera i Ferdinanda Fellnera. [1]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. http://kgalovic.blogspot.com/2012/05/zagrebacka-ilica.html Zagrebačka Ilica, Arhitektonsko-urbanistički razvoj, Krešimir Galović

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kod]

45°48′52″N 15°56′14″E / 45.8144857301609°N 15.937284976244°E / 45.8144857301609; 15.937284976244