Druga Čehoslovačka Republika
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Druga Čehoslovačka Republika (češki: Druhá československá republika, slovački: Druhá česko-slovenská republika), znana samo i kao Čehoslovačka (češki i slovački: Československo ili Česko-Slovensko),[1] postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je Bohemija, Moravska, Šleska, Slovačka i Zakarpatje.
Druga republika nastala je slijedom događaja nakon minhenskog sporazuma, u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje Sudeti, naseljen uglavnom njemačkom manjinom, Trećem Reichu 1. 10. 1938., dok je Zakarpatje uzela Mađarska. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka vazalna država, čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom Jevreja.[2] Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.[2]
Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački Wehrmacht 15. 3. 1939. zauzeo i anketirao cjelokupnu državu, dok je Hitler proglasio Protektorat Češku i Moravsku. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik Emil Hácha imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.