Zamość

Stari dio grada Zamošća
Stari dio grada Zamošća
Svjetska baština – UNESCO
	Poljska
Registriran:	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Zamość
	Panorama Zamošća s krovovima Starog gradaPanorama Zamošća s krovovima Starog grada
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 50°43′N 23°15′E / 50.717°N 23.250°E
Država	Poljska
Vojvodstvo	Lublinnsko vojvodstvo
Povjat	Zamošć
Općina	Zamošć
Status grada	1580.
	Vlast
- Gradonačelnik	Marcin Zamoyski
	Površina
- Ukupna	30.34 km²
Visina	212 m
	Stanovništvo (2009.)
- Grad	66.557
- Gustoća	2.193 /km²
- Područje utjecaja	140.274
Poštanski broj	22-400 do 22-410
Pozivni broj	(+48) 84
Registarska oznaka	LZ
	Službene stranice; http://www.zamosc.pl
Karta
	Položaj Zamošća u Lublinskom vojvodstvu i Poljskoj; Položaj Zamošća u Lublinskom vojvodstvu i Poljskoj

Zamość (latinski: Zamoscia, ukrajinski: Замостя, ruski: Замость (Замостье), jidiš: זאמאשטש) je grad u jugoistočnoj poljskoj pokrajini Lublinsko vojvodstvo, oko 20 km od nacionalnog parka Roztocze. Stari dio grada Zamošća, zajedno s ostacima gradske utvrde, je 1992. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao savršen primjer renesansnog "idealnog grada" s konca 16. stoljeća koji je zadržao svoj izvorni urbanistički plan i utvrde, kao i veliki broj građevina u kojima su se spojile arhitektonske tradicije središnje Europe i Italije.

Panorama Velikog trga u Zamošću s Gradskom vijećnicom u sredini

Povijest

Zamošć je osnovao kancelar i hetman (zapovjednik vojske Poljsko-Litvanskog saveza) Jan Zamoyski, 1580. godine, na trgovačkom putu koji je povezivao sjevernu Europu s crnomorskom obalom. Grad je oblikovan po uzoru na talijanske renesansne trgovačke gradove, a izgradio ga je većinom u baroknom stilu arhitekt Bernardo Morando iz Padove.

Grad je bio veliko središte hasidskog judaizma i 1900. godine bilo je 7034 Židova u gradu^[1].

Tijekom Drugog svjetskog rata, i po pogromu Židova, 1942. godine, ovo plodno područje je odabrano za naseljivanje Nijemaca u duhu nacističkog etničkog čišćenja istočne Europe^[2]. Grad je čak i preimenovan u Himmlerstadt ("Himmlerov grad"), a kasnije u Pflugstadt ("Obradivi grad"), a nacisti su planirali naseliti 60.000 Nijemaca iz šire okolice do kraja 1943. godine. U tom cilju, do srpnja 1943. godine, protjerano je oko 110.000 ljudi iz 297 sela, većina ljudi je poslana za roblje u koncetracijske logore, a oko 30,000 "rasno čiste" djece je planirano za germanizaciju u njemačkim obiteljima^[3]. Lokalno stanovništvo je prebjeglo u šume i sustavno su otimali djecu od 8,000 naseljenih Nijemaca, do 1944. godine kad se poljski pokret otpora otvoreno sukobio s Njemačkom vojskom (Zamošćski ustanak).

Nakon rata Zamošć se polako oporavljao do 1970ih kada je započela populacijska eksplozija te je broj stanovnika od 39.100 (1975.) narastao na 68.800 (2003.), a grad je ponovno postao gospodarski važan zbog svoje tradicionalne trgovačke uloge na putu prema crnomorskim lukama u Ukrajini.

Znamenitosti

Većina povijesnih zgrada se nalazi u Starom gradu (Stare Miasto) s pravilnim kvadratičnim Velikim trgom (Rynek Wielki), veličine 100 x 100 m, na kojemu se nalazi Gradska vijećnica i tzv. "Armenske kuće" (17. st.), kao i dijelovi fortifikacija. Kroz trg, od istoka, prolazi Ulica Grodzka koja završava s Palačom Zamoyski na zapadu. Plan grada svjedoči o težnjama arhitekta da stvori "idealni renesansni grad". Usprkos ruskom uništenju utvrdbenih zidina 1866. godine, sačuvan je bastion VII. s dva tornja i dvije stražarnice koje su kasnije služile kao zatvor. Najznamenitije građevine su:

Maniristička Gradska vijećnica, simbol grada koji se obnavljao mnogo puta, i koji ima stube iz 18. stoljeća i terasu prema velikom trgu.
Palača amoyski s konca 16. stoljeća
Sveučilište u Zamošću iz 17. stoljeća
Renesansna Katedrala Uskrsnuća i sv. Tome iz 16. stoljeća ima kampanil koji je služio i kao stražarski toranj.
Ostale znamenite crkve su: renesansna Crkva sv. Nikole i barokne crkve Sv. Katarine i Franjevačka crkva Navještenja.
Renesansna Židovska sinagoga (16. st.)

Armenske kuće na Velikom trgu (17. st.)
Katedrala Uskrsnuća i sv. Tome
Toranj katedrale
Utvrda u Zamošću
Sinagoga

Slavni stanovnici

Izvori

↑ Stanovništvo Zamošća od 1900.-2000. na JewishGen.com, posjećeno 12. prosinca 2010.(pl) (en)
↑ Lynn H. Nicholas, Cruel World: The Children of Europe in the Nazi Web, str. 333. ISBN 0-679-77663-X
↑ Nicholas, str. 334.-336.

Fritz Stuber, "Notes on the Revalorization of Historic Towns in Poland", Ekistics (Athens), Vol. 49., Br. 295, 1982, str. 336.–341.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Zamość

[1] Stanovništvo Zamošća od 1900.-2000. na JewishGen.com, posjećeno 12. prosinca 2010.(pl) (en)

[2] Lynn H. Nicholas, Cruel World: The Children of Europe in the Nazi Web, str. 333. ISBN 0-679-77663-X

[3] Nicholas, str. 334.-336.

[1]

[2]

[3]