Izvorni kod stranice Ukrajinci

{{Etnička grupa
| ime        = Ukrajinci <br> (українці)
| slika      = 
<table border=0 align="center">
  <tr>
    <td>[[File:Vladimir I of Kiev - Project Gutenberg eText 20880.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Yurko Shkvarok.Istoriya Ukrajiny-Rusy virshamy-11.png|x60px]]</td>
    <td>[[File:Anne of Kiev.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:BChmielnicki.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Portret Mazepa.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Tchaikovsky2.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Danilo Romanovič Galickij|Danilo I.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Kijevska|Ana K.]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Bogdan Hmeljnicki|Hmeljnicki]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Stepanovič Mazepa|Mazepa]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Petar Iljič Čajkovski|Čajkovski]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
  <tr>
    <td>[[File:Дмитрий Бортнянский.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Marusya Churay.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Kotlyarevsky.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:N.Gogol by F.Moller (early 1840s, Ivanovo) detail.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Igor Stravinsky LOC 32392u.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Taras Shevchenko selfportrait oil 1840-2.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij|Bortnjanskij]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Marusja Čuraj|Čuraj]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Petrovič Kotljarevskij|Kotljarevskij]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Gogolj]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Igor Stravinski|Stravinski]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Taras Grigorovič Ševčenko|Ševčenko]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
    <td>[[File:Hrushevskyi Mykhailo XX.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Lysenko-u-foteli.gif|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Ivan Franko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Lesya Ukrainka portrait.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Skovoroda.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Andy Warhol 1977.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mihajlo Gruševski|Gruševski]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Vitalijovič Lysenko|Lysenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ivan Franko|Franko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lesja Ukrajinka|Lesja]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Hryhorij Skovoroda|Skovoroda]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andy Warhol|Warhol]]</small></td>
  </tr>
  <tr>
    <td></td>
    <td>[[File:Mykola Leontovych.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Lina Kostenko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Stephen Timoshenko.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Larysa Latynina.jpg|60x70px]]</td>
    <td>[[File:Andrij Szewczenko.jpg|60x70px]]</td>
  </tr>
  <tr>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Ana Ahmatova|Ahmatova]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Mikola Leontovič|Leontovič]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Lina Kostenko|Kostenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Stepan Prokopovič Timošenko|Timošenko]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Larisa Latinjina|Latinjina]]</small></td>
    <td><small><div style="background-color:#fee8ab">[[Andrij Ševčenko|Ševčenko]]</small></td>
    </table>
| opis slike = Poznati Ukrajinci
| populacija = > 50 milijuna (2009.)<ref>{{Cite web |title=The Ukrainian World Congress: 20mln Ukrainians living abroad (2009.) |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |access-date=2016-04-26 |archivedate=2012-01-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |deadurl=yes }}</ref>
| regije     = {{flag|Ukrajina}} 37,541.700 <ref>{{Cite web |title=Popis 2001. |url=http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality |access-date=2016-04-26 |archive-date=2004-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20041031064500/http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality |dead-url=yes }}</ref>
| regija1  = {{flag|Rusija}} 
| pop1     =  2.942.961
| ref1     = <ref>[http://demoscope.ru/weekly/ssp/rus_nac_02.php Rusija (2001.)]</ref>
| regija2  = {{flag|Kanada}}
| pop2     = 1.209.805
| ref2     = <ref>{{Cite web |title=Kanada (2001.) |url=http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm |access-date=2016-04-26 |archivedate=2008-05-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080530011734/http://www40.statcan.ca/l01/cst01/demo26a.htm |deadurl=yes }}</ref>
| regija3  = {{flag|Brazil}}
| pop3     = 1,190.000
| ref3     =
| regija4  = {{flag|SAD}}
| pop4     = > 890.000
| ref4     = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>
| regija5  = {{flag|Kazahstan}}
| pop5     = > 550.000
| ref5     = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf Kazahstan (2005.)]</ref>
| regija6  = {{flag|Moldavija}}
| pop6     = > 375.000
| ref6     = <ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html|title=Moldavija|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski|access-date=2016-04-26|archive-date=2019-01-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20190107090430/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/md.html|dead-url=yes}}</ref>
| regija7  = {{flag|Argentina}}
| pop7     = 305.000
| ref7     = <ref>{{cite web|url=http://www.ucrania.com/article_read.asp?id=69|title=Argentina|work=Ucrania.com|language=španjolski|access-date=2016-04-26|archivedate=2007-09-28|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928092248/http://www.ucrania.com/article_read.asp?id=69|deadurl=yes}}</ref>
| regija8  = {{flag|Belorusija}}
| pop8     = 248.000
| ref8     = <ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|title=Bjelorusija|date=|year=2007|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski|access-date=2016-04-26|archive-date=2015-10-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20151015203520/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bo.html|dead-url=yes}}</ref>
| regija9 = {{flag|Paragvaj}}
| pop9    = 130.000
| ref9    = <ref name="destatis"/>
| regija10  = {{flag|Njemačka}}
| pop10     = > 128.100
| ref10     = <ref name="destatis">{{cite web|url=http://www.destatis.de/basis/e/bevoe/bevoetab10.htm|title=Startseite
|work=Statistisches Bundesamt Deutschland|language=engleski}}</ref>
| regija11 = {{flag|Italija}}
| pop11    = > 107.118
| ref11    = <ref>{{cite web|url=http://demo.istat.it/str2005/index.html|title=Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia  - Tutti i Paesi. |date=|year=2005.|work=Statistiche demografiche ISTAT|language=talijanski}}</ref>
| regija12 = {{flag|Španija}}
| pop12    = > 69.081
| ref12    = <ref>Instituto Nacional de Estadística: ''Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales.'' [http://www.ine.es/inebase/cgi/um?M=%2Ft20%2Fe245%2Fp04%2Fprovi&O=pcaxis&N=&L=0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070426163403/http://www.ine.es/inebase/cgi/um?M=%2Ft20%2Fe245%2Fp04%2Fprovi&O=pcaxis&N=&L=0 |date=2007-04-26 }}.</ref>
| regija13 = {{flag|Portugal}}
| pop13    = > 66.048
| ref13    = <ref>{{cite web|url=http://imigrantes.no.sapo.pt/page2Leste.html|title=Imigrantes do Leste|work=Imigrantes|language=portugalski|access-date=2016-04-26|archivedate=2007-10-12|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071012080825/http://imigrantes.no.sapo.pt/page2Leste.html|deadurl=yes}}</ref>
| regija15 = {{flag|Latvija}}
| pop15    = 55.199
| ref15    = <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf |access-date=2016-04-26 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722161711/http://www.pmlp.gov.lv/lv/statistika/dokuments/2010/ISVN_Latvija_pec_TTB_VPD.pdf |dead-url=yes }}</ref>
| regija14 = {{flag|Rumunija}}
| pop14    = 61.350
| ref14    = <ref name="mimmc">{{cite web|url=http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/|title=Recensamant Romania 2002|date=|year=2002.|work=Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii|language=rumunjski|access-date=2016-04-26|archivedate=2007-05-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070513211550/http://mimmc.ro/info_util/formulare_1294/|deadurl=yes}}</ref>
| regija16 = {{flag|Slovačka}}
| pop16    = 55.000
| ref16    = <ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html|title=Slovačka|accessdate=2007-08-05|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski|archivedate=2020-04-07|archiveurl=https://web.archive.org/web/20200407000151/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/lo.html|deadurl=yes}}</ref>
| regija17 = {{flag|Kirgistan}}
| pop17    = 50.442
| ref17    = <ref>{{cite web|url=http://life.undp.kg/main1.html|title=National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan
for 2001-2004|work=Life|language=engleski|access-date=2016-04-26|archivedate=2008-12-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20081202111218/http://life.undp.kg/main1.html|deadurl=yes}}</ref>
| regija18 = {{flag|Poljska}}
| pop18    = 40.000
| ref18    = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/pl/pl_02.htm|title=Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000.|date=|year=2004.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija19 = {{flag|Turska}}
| pop19    = 35.000
| ref19    = <ref name="mimmc"/>
| regija20 = {{flag|Australija}}
| pop20    = 33.960
| ref20    = <ref>"[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041028074111/http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf |date=2004-10-28 }}" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>
| regija21 = {{flag|Azerbajdžan}}
| pop21    = 30.000
| ref21    = <ref>{{cite web|url=http://www.eurasianet.org/resource/azerbaijan/hypermail/200103/0062.html|title=Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the
population's ethnic composition|accessdate=2007-08-05|author=I. Umudlu|date=|year=2001.|work=Ayna|publisher=Eurasianet|language=engleski}}</ref>
| regija22 = {{flag|Litvanija}}
| pop22    = 22.488
| ref22    = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
| regija23 = {{flag|Estonija}}
| pop23    = 22.300
| ref23    = <ref>{{cite web|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html#People|title=Estonia|date=|year=2007.|work=[[CIA]] - The World Factbook|language=engleski|access-date=2016-04-26|archive-date=2009-04-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20090412064347/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/en.html#People|dead-url=yes}}</ref>
| regija24 = {{flag|Grčka}}
| pop24    = 14.149
| ref24    = <ref>"[http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071201133522/http://www.migrantsingreece.org/transpartner/Tables.pdf |date=2007-12-01 }}" ''migrantsingreece.org''.</ref>
| regija25 = {{flag|Hrvatska}}
| pop25    = 1.878
| ref25    = <ref>[http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/SI-1469.pdf DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku]</ref>
| regija26 = Ostatak svijeta
| pop26    = > 200.000
| ref26    =
| jezik      = [[ukrajinski]], [[ruski]] (manjina)
| vjera      = [[Pravoslavci]] (73%) - [[Ukrajinska grkokatolička Crkva|Grkokatolici]] (15,8%) - [[Protestanti]] (2,4%)<br> - Ostali (2,1%)<br>Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima.<br>Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.<ref>{{Cite web |title=Institut Razumkov, Kijev, 2006. |url=http://razumkov.org.ua/ukr/poll.php?poll_id=300 |access-date=2016-04-26 |archive-date=2016-11-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161123181741/http://razumkov.org.ua/ukr/poll.php?poll_id=300 |dead-url=yes }}</ref>
| srodne     = [[Slaveni]], [[Istočni Slaveni]] 
[[Bjelorusi]], [[Rusi]], [[Poljaci]] 
}}

'''Ukrajinci''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''українці''', ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u [[Ukrajina|Ukrajini]], [[Rusija|Rusiji]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao '''Rusini''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''русини''', rusyny; [[latinski|lat.]] '''Ruteni'''), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.<ref>{{Cite web |title=Как русины стали украинцами |url=http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ |access-date=2016-04-26 |archivedate=2009-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090607045612/http://www.zn.kiev.ua/3000/3050/50610/ |deadurl=yes }}</ref> 
[[Datoteka:Anastasiya Petryk (Ukraine, winner of JESC 2012).jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Anastazija Petryk]] (2012.)]]
[[Datoteka:Yuri Andrukhovych.jpg|mini|160px|lijevo|Ukrajinski pisac [[Jurij Andruhovič]] (2011.)]]
[[Datoteka:Katheryn Winnick.jpg|mini|160px|lijevo|Kanadska glumica ukrajinskog porijekla [[Katheryn Winnick]] (2009.)]]
'''Konsolidacija:''' Ukrajinci pripadaju grupi [[Slaveni|slavenskih naroda]] s izraženijim srednjoeuropskim [[mentalitet]]om koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od antičkog razdoblja stvarala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: [[Stara Grčka|starogrčkim]] i [[Vikinzi|skandinavskim]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur105.htm Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм]</ref><ref>[http://litopys.org.ua/kostomar/kos10.htm Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ]</ref> Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.<ref>G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)</ref> 
 
'''Genetska istraživanja:''' Ukrajinci su iz više razloga duže vrijeme među brojnim narodima bili velika nepoznanica, a o njima se pisalo uglavnom iz ruskih izdanja tiskanih za vrijeme bivšeg [[SSSR]]-a. U 2012. godini emitiran je dokumentarni film »DNK – portret nacije« u kojem se napravila stručna analiza o genetskom porijeklu etničkih Ukrajinaca. Niz priznatih ukrajinskih i [[Nijemci|njemačkih]] znanstvenika ustanovilo je da etnički Ukrajinci (ne ukrajinski građani) imaju najčvršću vezu s takozvanim [[Antički Arijevci|Antičkim Arijevcima]] za koje se smatra da su imali svoje središte u južnoj Ukrajini. Ista istraživanja su potvrdila specifičnu vezu sa [[Skandinavija|skandinavskim]] narodima te još nekoliko zanimljivosti koje je ukrajinska (sovjetska) javnost pred već poznatim tezama duže vrijeme ignorirala.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=DVW2OqRm1OY Dokumentarni film DNK - portret nacije; ДНК - портрет нації (ukr.)]</ref><ref>{{Cite web |title=Recenzija dokumentarnog filma (rus.) - «Арийский стандарт»?, Юрий Рудницкий |url=http://gazeta.zn.ua/SOCIETY/ariyskiy_standart.html |access-date=2016-04-26 |archive-date=2016-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305202016/http://gazeta.zn.ua/SOCIETY/ariyskiy_standart.html |dead-url=yes }}</ref>

'''Kolonizacija:''' Uz primjetno poštovanje prema prirodi i njezinim blagodatima, treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno imale uvažavan status i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, te su izrazito ponosni na svoju [[Ukrajinska kultura|nacionalnu kulturu]], koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama, smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult203.htm Державність і культура]</ref> Proces [[rusifikacija|rusifikacije]] tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na [[svjetonazor]] ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon [[Staljin]]ove represije naknadano naseljavana [[Rusi|ruskim stanovništvom]].<ref>Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger</ref>

'''Vrijednosti:''' S obzirom da su prostore [[Ukrajina|Ukrajine]] kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih [[Skiti|Skita]] i [[Sarmati|Sarmata]], zatim turkijskih [[Pečenezi|Pečenega]] te [[Grci|Grka]], [[Balti|Balta]], [[Kelti|Kelta]], [[Goti|Gota]] i [[Vikinzi|Vikinga]], pa do [[Krimski Tatari|Tatara]], [[Litavci|Litavaca]], [[Poljaci|Poljaka]] i [[Rusi|Rusa]], Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult221.htm Н. М. Яковенко: Політична культура еліт]</ref> Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak [[SSSR|sovjetskoj]] iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] ili gotovo demokratskog u [[Zaporoška Republika|Zaporoškoj Republici]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\H\E\Hetmanstate.htm The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.]</ref> ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja.

'''Obrazovanje:''' Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman [[Pilip Orlik]] zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u [[Europa|Europi]], što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\R\OrlykPylyp.htm Cossack statesman and hetman-in-exile.]</ref> Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom [[Europa|Europe]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult07.htm Релігія і церква (О.П.Моця)]</ref> Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj [[Demokracija|demokratskog]] društva.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\U\K\Ukrainians.htm The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.]</ref>

== Etimologija == 
Složena [[Povijest Ukrajine|ukrajinska povijest]] utjecala je na dugotrajno formiranje naziva jednog te istog naroda u razdoblju između 10. i čak 20. stoljeća. Nakon okupljanja ukrajinskih plemena u 9. i 10. stoljeću pod jedinstvenim samoidentifikacijskim pojmom »Rus'«, stvaraju se nazivi »Rusyči« i »Rusyny«. Ti su nazivi preneseni u zapadne izvore kao »Rusy« i »Ruteni«. Također je važno napomenuti da ukrajinski filolozi i povjesničari tvrde kako su te nazive između 10. i 12. stoljeća koristili isključivo Ukrajinci.

Nakon mongolskog napada na [[Europa|Europu]] i rušenja [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], sve do 18. stoljeća Ukrajinci su u elitnom smislu bilježeni vlastitim starijim etnonimom »Rusini« ([[latinski|lat.]] Ruteni), a potom kao »Malorusi« u sklopu izgradnje [[Rusko Carstvo|Ruskog imeprija]] tijekom 18. i 19. stoljeća.
[[Datoteka:Ruslana conducting the orchestra.jpg|mini|275px|lijevo|Ukrajinska glazbenica [[Ruslana|Ruslana Ližičko]] (2006.)]]
[[Datoteka:Ukraine census 2001 Ukrainians.svg|mini|365px|desno|Etnički Ukrajinci u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]
[[Datoteka:Inna Shevchenko.jpg|mini|365px|desno|Članice feminističke organizacije [[FEMEN (Ukrajina)|Femen]] (2012.)]]
Od 16. do 18. stoljeća, u nižim i naposljetku višim društvenim razinama, Ukrajinci se uspoređuju i identificiraju »[[Zaporošci]]ma« odnosno »[[Kozaci]]ma«. Prebjezi ukrajinskih [[kmet]]ova, seljaka, lovaca i na kraju plemića, iz sjevernijih ukrajinskih krajeva pod [[Povijest Poljske|poljskim]] ograničenjima, u južnije [[Zaporižja|zaporiške]] krajeve, stvaraju posebne vojničke, a zatim i društvene staleže. Te su skupine Ukrajinaca u početku bile poznate kao '''Zaporošci''' (riječ slavenskog podrijetla), da bi se s obzirom na prethodnu turkijsku okupaciju tog slabo naseljenog prostora južne Ukrajine stvorio međunarodni naziv turkijskog podrijetla »Kozaci«.

Relativno malobrojni u odnosu na mnogoljudan ukrajinski etnos, kozaci su imali važnu političku ulogu u [[Poljaci]]ma okupiranoj Ukrajini. Do 18. stoljeća nazivi Kozaci i Ukrajinci bili su česti sinonimi, no s obzirom na to da se kozačka kultura proširila širom istočne Europe, u kozačke redove bili su uključeni i mnogi drugi narodi, između ostalih i [[Rusi]].

Nakon ruske revolucije u 20. stoljeću, svojom voljom službeno su odbacili podcjenjivački naziv »Malorusi« te su prihvatili ime »Ukrajinci« prema staroslavenskoj riječi »ukrajina« (»rodna zemlja«); koja je prvi puta zabilježena u 12. stoljeću označavajući kneževine u sjevernom dijelu današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] odnosno samu maticu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/litop/map_1240.htm Ukraine land map.]</ref> Takva društvena i politička odluka službenog prihvaćanja mlađeg etnonima »Ukrajinci«, uslijedila je s ciljem očuvanja srednjovjekovnog staroruskog (ukrajinskog) identiteta i ograđivanja u procesu dinamične asimilacijske politike ruskih careva.

==Ime Ukrajinci==
Ukrajinci su svoje današnje ime dobili tek početkom 20. stoljeća proglašenjem [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinske Narodne Republike]]. Staroslavenska riječ »ukrajina« znači doslovno »domovina« odnosno »u zemlji«; ujedno »naša zemlja«; prostor koji se razlikuje od tuđeg prostora odnosno onog koloniziranog u srednjovjekovnoj ekspaniziji kijevskih vladara prema ostatku istočne Europe. Riječ »krajina« u današnjem standardnom ukrajinskom jeziku znači »zemlja« (krâj, krajolik).

Riječ Ukrajinci formirana je prema nazivu Ukrajina i službeno se počela koristiti s ciljem zaštite od asimilacije pred susjednim narodima koji se koriste nazivima sličnim onima koje su prethodno koristili Ukrajinci; »Rusyny«; zatim »Ruteni«, »Rusyči«, »Rusy« i slični. Ovdje treba razlikovati današnje [[Rusini|Rusine]] i [[Rusi|Ruse]] od povjesnog naziva za Ukrajince, posebno kad je riječ o znanstvenim disciplinama.

Također treba napomenuti da je ruska historiografija naziv [[Ukrajina]] poistovijećivala s nazivom »nečega na kraju« jer riječ »krajina« u ruskom i [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] imaju drugačije značenje. Ruska povijest Ukrajinu je određivala kao provinciju Rusije te je na isti način tumačila i naziv Ukrajina. Na isti način se takvo tumačenje prenosilo u zapadne dokumente posljednjih nekoliko stoljeća.

'''Ostali nazivi:''' Prema povjesnoj dokumentaciji, najstariji zapisani nazivi za Istočne slavene su »Rus'« odnosno »Rusyny«, »Rusyči« i »Rusy«; ovaj posljednji od [[Povijest Rus'|Rus’]], ali ne od današnje Rusije, što će se na latinskom pisati »Rutheni«, »Russi« ili »Rusy«.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\Ruthenians.htm A historic name for Ukrainians.]</ref> Naziv Ukrajinci počinje se intenizivnije koristiti tek nakon 18. stoljeća, dok je naziv moderne države [[Ukrajina|Ukrajine]] prvi puta dokumentiran u [[Kijevska kronika|Kijevskoj kronici]] 1187. godine.<ref>Франчук В. Ю. Киевская летопись. Состав и источники в лингв. освещении. К., 1986.</ref> U sklopu povijesne asimilacijske politike, Ukrajincima je dodjeljeno nekoliko imena, posebno u vrijeme Ruskog Carstva. Vlast u [[Moskva|Moskvi]] ih je kratko imenovala »Čerkasi« prema istoimenom kozačkom gradiću, a u sklopu asimilacijske politike ruskog cara Petra I. dodjeljeno im je ime »Malorusi«.<ref>[http://litopys.org.ua/rizne/nazva_eu.htm Назва території і народу]</ref>

{{glavni|Rusifikacija Ukrajine}}

'''Kontroverze:''' Prema ukrajinskim stručnjacima, do 12. stoljeća samo su preci današnjih Istočnih slavena koristili nazive vezane uz termin »Rus'«, dok su svi ostali istočnoslavenski narodi koristili plemenska i druga imena. U 14.<ref>[http://izbornyk.org.ua/ohukr/ohu04.htm НАШІ НАЗВИ: РУСЬ — УКРАЇНА — МАЛОРОСІЯ]</ref><ref>Н. Державин: Происхождение русского народа; М. (1944.)</ref> Ove tvrdnje do danas su ostale predmet povijesno-političkih sukobljavanja između [[Rusija|Rusije]] i Ukrajine koje podjednako pretendiraju na kulturnu baštinu najstarije istočnoslavenske državne tvorevine [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].

[[Datoteka:Ukraine_census_2001_Ukrainian.svg|mini|desno|250px|Aktivna uporaba ukrajinskog jezika u Ukrajini prema popisu iz 2001. (u postocima)]]

==Jezik i književnost==
{{glavni|Ukrajinski jezik|Ukrajinska književnost}}

Materinji jezik Ukrajinaca sve do sredine 20. stoljeća bio je gotovo isključivo ukrajinski (prethodno poznat kao »ruska mova«, drugačiji od današnjeg [[Ruski jezik|ruskog jezika]]), no danas manji dio etničkih Ukrajinaca materinjim jezikom smatra suvremeni ruski jezik.

Tek nakon ostvarivanja ukrajinske neovisnosti [[1991.]], ljudi su se djelomično oslobodili kulturnog, prosvjetnog i vjerskog ugnjetavanja te uporaba [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]] bilježi neometan rast. Nakon 2004. situacija se počela dodatno oporavljati u korist ukrajinskog jezika, čija dinamika je zaustavljena nakon 2010. godine promjenom politike potpore ukrajinskom jeziku.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%86%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F_%D1%83%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%BE%D1%97_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B8 Історія української мови]</ref>

Danas od ukupno 45,5 milijuna ukrajinskih građana, ukrajinskim jezikom se aktivno služi njih oko 32,5 milijuna; od toga u gradovima živi njih preko 16 milijuna, a ostatak u ukrajinskoj ruralnoj sredini. Do 13 milijuna ukrajinskih građana često se služi ruskim jezikom ili rusko-ukrajinskom jezičnom kombinacijom [[Suržik]] (njih do 20%).<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ukrainian_language#Independence_in_the_modern_era Independence in the modern era]</ref> Tijekom popisa stanovništva iz 2001. godine, više od 67% građana se izjasnilo da ukrajinski jezik smatra materinjim, a u prilog tome ide i porast broja osoba koji ukrajinski jezik počinju smatrati materinjim. Zanimljivo je da posljednjih godina rusofoni etnički Ukrajinci počinju inzistirati na [[Ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]] kao jedinom državnom jeziku u Ukrajini, dok se [[Rusi|ruska nacionalna manjina]] tome posebno ne protivi, dapače brojni Rusi podržavaju uporabu ukrajinskog jezika. Sve više građana se izjašnjava da ukrajinski i ruski smatraju materinjim podjednako. Nažalost pitanje dvojezičnosti u Ukrajini i dalje je predmet politikanstva među pojedinim ukrajinskim političarima.<ref>{{Cite web |title=Russian-Speaking Citizens of Ukraine: “Imaginary Society” as it is |url=http://www.razumkov.org.ua/eng/article.php?news_id=676 |access-date=2016-04-26 |archivedate=2016-03-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160319164800/http://www.razumkov.org.ua/eng/article.php?news_id=676 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Which language do you consider mother tongue? (recurrent, 2006-2008) |url=http://www.razumkov.org.ua/eng/poll.php?poll_id=290 |access-date=2016-04-26 |archivedate=2014-03-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140323032919/http://www.razumkov.org.ua/eng/poll.php?poll_id=290 |deadurl=yes }}</ref>

Danas se ukrajinskim jezikom ponajviše služe ukrajinski intelektualci, prosvjetni djelatnici i slični stručnjaci, dok se ruski jezik često koristi u sferi ukrajinske estrade i ekonomije s obzirom da je [[Rusija]] najveći ekonomski partner Ukrajine. Gotovo svi stanovnici razumiju i govore oba jezika, a iznimku čine stariji rusofoni stanovnici ili bivši sovjetski doseljenici. Specifičan [[ruski jezik]] ukrajinskog podneblja koristi se uglavnom u urbanim sredinama jugoistočne Ukrajine i na poluotoku [[Krim]]u. Na [[Krim]]u svega 10% stanovnika govori jasnim ukrajinskim jezikom, a mediji su u službi politike do [[2004.]] pratili događanja isključivo na ruskom jeziku.

== Podrijetlo i migracije ==
Prastari stanovnici Ukrajine bili su [[Tripiljci]], a naseljavali su područje zapadne i središnje Ukrajine između [[3500.]] i [[2000.]] godine prije nove ere. U sklopu antske zajednice tijekom 5. i 6. stoljeća započinje se formirati ukrajinski etnos kakav danas poznajemo, a ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne [[Poljska|Poljske]], sjeverne Ukrajine, južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]], odnosno prostor između donjeg toka rijeke [[Visla|Visle]] u istočnoj Poljskoj i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji.<ref>Гайдай Л. Історія України в особах, термінах, назвах і поняттях.- Луцьк: Вежа, 2000.</ref> Te prostore Ukrajinci su u većini naseljavali sve do 16. stoljeća kada ispočetka [[ukrajinski kozaci|kozačke skupine]] počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu [[Ukrajina|Ukrajinu]] i susjedne dijelove [[Ruska Federacija|Ruske Federacije]], potom udaljenije prostore [[Daleki istok|Dalekog istoka]], uključujući i [[Zelena Ukrajina|Zelenu Ukrajinu]].<ref>[http://svitlytsia.crimea.ua/index.php?section=article&artID=6166 ДО 125-РІЧЧЯ ПОЧАТКУ МАСОВОГО ПЕРЕСЕЛЕННЯ УКРАЇНЦІВ НА ДАЛЕКИЙ СХІД]</ref>

Slavenska plemena [[Duljibi]], [[Poljani]], [[Derevljani]], [[Siverjani]] i [[Uliči]] (djelomično [[Tiverci]] i [[Bijeli Hrvati]]) čine glavninu etnosa današnjeg ukrajinskog naroda. U poznatom [[Slaveni|predslavenskom periodu]], ta su plemena imala relativno snažne odnose sa antičkom kulturom [[Kimerijci|Kimerijaca]], [[Skiti|Skita]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Kelti|Kelta]] i [[Stara Grčka|Grka]]; ujedno s [[Goti]]ma, [[Hazari]]ma, [[Vikinzi]]ma i možda nešto manje drugim skupinama doseljenika ili susjeda. U ukrajinskom jeziku i [[Ukrajinska kultura|kulturi]] do danas su vidljivi tragovi iz svake navedene skupine. Posebno su vidljivi tragovi Skita, Sarmata, antičkih Grka i Gota. S obzirom da su [[Slaveni]] prije 1. stoljeća svoje izvorište imali u zapadnoj Ukrajini, ti su utjecaji do jedne mjere vidljivi i u drugim slavenskim kulturama pa tako i u [[Hrvati|hrvatskoj]] kulturi.
[[Datoteka:Ukrainian Peasant Woman (1910 - 1911).jpg|lijevo|mini|376x376piksel|Ukrajinska seljanka]]
Tijekom zadnjih sedam stoljeća, unatoč stalnim navalama susjednih naroda i kultura, Ukrajinci su očuvali svoj zaseban bogat [[Ukrajinska kultura|staroslavenski identitet]]. To se između ostalog očituje u razvijenom jeziku, europskom mentalitetu te u bogatoj materijalnoj i duhovnoj kulturi.<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult/ikult09.htm Наукові знання (М.Ю.Брайчевський)]</ref> Znatan dio teritorija današnje Ukrajine bio je naseljen drugim narodima za vrijeme [[seoba]], a potom od 16. do 19. stoljeća. U seobi naroda sudjelovali su sami Ukrajinci, potom [[Rusi]], [[Poljaci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Mađari]], [[Grci]], [[Bugari]], [[Židovi]] i drugi narodi. Znatan utjecaj na formiranje multiteničnosti suvremene ukrajinske kulture imale su u recentnije doba i poljska te djelomice ruska i [[Austrijanci|austrijska]] kolonizacija ukrajinskih zemalja. Iako malobrojni, [[Krimski Tatari]] također imaju poseban kulturni značaj u ukrajinskoj povijesti.<ref>Subtelny, Orest (2000). Ukraine: A History. University of Toronto Press. page 482.</ref>

Danas su moderna istraživanja pokazala da su u genetskom smislu Ukrajinci najsličniji [[Poljaci]]ma s kojima su dijelili zajedničku povijest više od pet stoljeća. U sličnom omjeru pokazuju iste genetske karakteristike sa [[Rusi]]ma i [[Slovenci]]ma.<ref>Semino, A; Passarino G, Oefner PJ, Lin AA, Arbuzova S, Beckman LE, De Benedictis G, Francalacci P, Kouvatsi A, Limborska S, Marcikiae M, Mika A, Mika B, Primorac D, Santachiara-Benerecetti AS, Cavalli-Sforza LL, Underhill PA (2000). "The Genetic Legacy of Paleolithic *** sapiens sapiens in Extant Europeans: A Y Chromosome Perspective" [http://hpgl.stanford.edu/publications/Science_2000_v290_p1155.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091103062325/http://hpgl.stanford.edu/publications/Science_2000_v290_p1155.pdf |date=2009-11-03 }}(PDF). Science 290 (5494): 1155–59. [[Digital object identifier|doi]]:[http://dx.doi.org/10.1093%2Fmolbev%2Fmsi185 10.1093/molbev/msi185]. [[PMID]] [http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/15944443 15944443].</ref><ref>F. Luca, F. Di Giacomo, T. Benincasa et al., "Y-Chromosomal Variation in the Czech Republic," American Journal of Physical Anthropology 132:132–139 (2007).</ref> S druge strane, kad su u pitanju kulturološke sličnosti, Ukrajinci imaju neke sličnosti povezane isključivo s [[Hrvati]]ma, a to je primjerice [[ikavski govor]].

Brojnost Ukrajinaca u Ukrajini nije se mijenjala samo pod utjecajem prirodnih čimbenika, nego i zbog nacionalne politike susjednih država, posebno u [[Rusko Carstvo|Ruskom imperiju]] tijekom 18. i 19. stoljeća. [[Ukrajina]] je duži niz godina bila pod ruskom vlašću, a kasnije i pod sovjetskom, koja se manifestirala ciljanim ograničavanjem socijalnog i kulturnog razvitka ukrajinskog naroda. Isto tako, kao posljedica migracijske politike, naglo se povećao [[broj]] [[Rusi|Rusa]] u nacionalnom sastavu stanovništva istočne Ukrajine. Za vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], u vremenu industrijalizacije Ukrajine, a pogotovo poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], njihov se broj povećao tri puta i on danas iznosi oko 8 milijuna.

Poslije proglašenja neovisnosti Ukrajine dogodile su se promjene u njezinu nacionalnom sastavu. Migracija Ukrajinaca iz cijelog SSSR-a i povratak [[Krimski Tatari|Krimskih]] [[Tatari|Tatara]] i [[Nijemci|Nijemaca]] deportiranih tijekom rata rezultirali su povećanjem njihova broja u sastavu stanovništva. Smanjio se broj Židova, koji su emigrirali u [[Izrael]], zapadne europske države i [[SAD]].<ref>[http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=365 Ukraine Struggles with Its Migration Policy]</ref> Kao rezultat različitih migracijskih politika, danas izvan Ukrajine živi oko 20 milijuna ljudi koji imaju ukrajinsko podrijetlo što ukrajinsku dijasporu čini jednom od najvećih u svijetu.<ref>{{Cite web |title=20mln Ukrainians living abroad |url=http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |access-date=2016-04-26 |archivedate=2012-01-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120105155543/http://www.ukrinform.ua/eng/order/?id=168280 |deadurl=yes }}</ref><ref name="ucc.ca">[http://www.ucc.ca/2010/05/25/support-the-ukrainian-world-congress-connecting-ukrainians-around-the-world/ UWC continually and diligently defends the interests of over 20 million Ukrainians...]</ref>

[[Datoteka:Biden Kyiv Bread.jpg|mini|430px|desno|Ukrajinski doček uz kruh i sol, običaj koji vuče svoje korijene iz [[Stara Grčka|Stare Grčke]] koja je nekad davno svoju ključnu žitnicu imala na tlu Ukrajine.]]
[[Datoteka:Carpatho-Rusyn sub-groups - Transcarpathian Rusyns in original goral folk-costumes from Maramureş ..jpg|mini|300px|desno|[[Kozaci|Kozačke]] [[šalvare]] svjedoče izravnu vezu ukrajinskih predaka s antičkim narodima kao što su [[Skiti]] i [[Sarmati]].]]
[[Datoteka:Woman in Traditional Ukrainian Clothes - Maslenitsa - Kiev, Ukraine - March 2013.jpg|mini|300px|desno|Ukrajinka u odjeći s tradicionalnim motivima]]

== Manjine i dijaspora==
Vrhovno vijeće [[Ukrajina|Ukrajine]] je 1997. godine usvojilo međunarodnu Konvenciju o zaštiti nacionalnih manjina, koja je tako, u skladu s [[Ustav Ukrajine|Ustavom Ukrajine]], postala dijelom nacionalnog zakonodavstva. Uveden je međunarodni standard na području osiguranja prava nacionalnih manjina i u ukrajinskom Vrhovnom vijeću ratificirana je Europska povelja o jezicima nacionalnih manjina. Tim činom Ukrajina je osigurala bitno bolji položaj nacionalnih manjina u odnosnu na ostale [[SSSR|postsovjetske]] države. [[Zakoni]] posvećeni zaštiti prava nacionalnih manjina postali su sastavni dio svih dogovora o dobrosusjedskim odnosima, prijateljstvu i suradnji između Ukrajine i susjednih država.<ref>[http://www.minelres.lv/NationalLegislation/Ukraine/Ukraine_MinorityDevelop_English.htm CABINET OF MINISTERS OF UKRAINE RESOLUTION #299]</ref><ref>{{Cite web |title=Ukraine/ 4.2 Recent policy issues and debates |url=http://www.culturalpolicies.net/web/ukraine.php?aid=421 |access-date=2016-04-26 |archivedate=2008-12-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081210061430/http://www.culturalpolicies.net/web/ukraine.php?aid=421 |deadurl=yes }}</ref>

'''Dijaspora:''' Danas izvan Ukrajine živi preko 16 milijuna etničkih Ukrajinaca ili čak do 20 milijuna osoba koje imaju ukrajinsko podrijetlo.<ref>{{Cite web |title=Ukrainian Community Abroad: Origins and Status. |url=http://www.ukraine-eu.mfa.gov.ua/eu/en/578.htm |access-date=2016-04-26 |archivedate=2009-10-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091027070431/http://www.ukraine-eu.mfa.gov.ua/eu/en/578.htm |deadurl=yes }}</ref> Od osamostaljenja Ukrajine, iselilo je preko 4 milijuna ljudi, uglavnom Ukrajinci, potom [[Rusi]] i [[Židovi]]. Dok su Rusi i Ukrajinci u većini naseljavali ostale europske zemlje, Židovi su preselili u matičnu državu [[Izrael]]. Naglo iseljavanje Ukrajine, uz ekonomske i druge društvene probleme, pratio je vizni režim u vrijeme [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], koji je iseljavanje stanovništva držao pod svojevrsnom kontrolom, slična situacija je zadesila i Rusku Federaciju odnosno [[Rusija|Rusiju]].

Popis Ukrajinaca u [[Rusija|Rusiji]] predstavlja poseban slučaj s obzirom da je poznato da danas tamo živi između 5 i 8 milijuna etničkih Ukrajinaca gdje se dio njih tako ne izjašnjava zbog posljedica povijesnih okolnosti. Prostori ruskih regija [[Kuban]]a, [[Zeleni klin|Zelenog klina]] ([[ukrajinski|ukr.]]: Зелений клин), također poznatog kao [[Zelena Ukrajina]] ([[engleski|eng.]]: Green Ukraine), i još nekoliko južnih regija [[Rusija|Ruske Federacije]] odnosno [[Daleki istok|Dalekog istoka]], u velikom su omjeru naseljena stanovnicima koji se u državnim spisima do danas evidentiraju Rusima, unatoč tome što se često osjećaju i izjašnjavaju ukrajinskim pripadnicima zbog svoje očuvane ukrajinske tradicije i kulturne povijesti usko vezane za Ukrajinu, čiji prostor su napustili u 19. i 20. stoljeću.<ref>[http://www.referatik.com.ua/referat/47/3253/ Українці на Далекому Сході - Українознавство]</ref>

{{glavni|Ukrajinska dijaspora}}

Prema posljednjem neslužbenom popisu iz [[2004.]] u Rusiji živi najmanje 4,350.000 etničkih Ukrajinaca, a pretpostavlja se da će taj broj rasti i dalje, s obzirom da je svijest o ukrajinskoj pripadnosti kod tih ruskih stanovnika usprkos višegodišnjoj [[rusifikacija|rusifikaciji]] i dalje ostala vrlo žilava.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D1%86%D1%96_%D0%B2_%D0%A0%D0%BE%D1%81%D1%96%D1%97 Українці в Росії]</ref> U ostatku svijeta, preko 2,200.000 Ukrajinaca živi u [[Kazahstan]]u, nešto manje od 2,000.000 u [[SAD]]-u, te preko 1,000.000 u Kanadi. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] danas ima oko 2.000 Ukrajinaca i oko 2.400 Rusina,<ref>{{Cite web |title=Ukrajinci u Hrvatskoj |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=282&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=134&cHash=aa3e3797ac |access-date=2016-04-26 |archivedate=2008-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081221124414/http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews&#91;tt_news&#93;=282&tx_ttnews&#91;backPid&#93;=134&cHash=aa3e3797ac |deadurl=yes }}</ref> koji su se do 1996. godine bilježili kao jedna nacionalna manjina Rusini-Ukrajinci i više od 40 godina djeluju u sklopu iste krovne manjinske organizacije [[Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske|Saveza Rusina i Ukrajinaca RH]].

{{glavni|Ukrajinci u Hrvatskoj}}
{{glavni|Ukrajinci u Rusiji}}

== Religija Ukrajinaca ==
Ukrajina spada među europske zemlje u kojoj je [[Kršćanstvo]] ostavilo vrlo velike utiske kroz duži period posebno jer je srednjovjekovni [[Kijev]] bio veliko kršćansko središte [[Istočni Slaveni|slavenskog]] i europskog svijeta iz kojeg se [[Kršćanstvo]] širilo više od 4. stoljeća, posebno prema sjeveroistoku [[Europa|Europe]]. Prije širenja Kršćanstva srednjovjekovna Ukrajina je bila dom mnogih poganskih vjerovanja starih [[Slaveni|Slavena]] i pridošlih [[Goti|Gota]] naseljenih na širim ukrajinskim prostorima, a ta su vjerovanja gotovo posve potisnuta u 10. stoljeću odnosno nakon 988. godine kada je [[Kršćanstvo]] privaćeno kao službena religija [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Nakon tog čina Ukrajina je u sljedećem razdoblju obilježena velikom tradicijom [[Ukrajinska kultura|kršćanske kulture]] sa velikim brojem crkava, samostana i crkvenih prosvjetitelja izravno povezanih sa [[Bizant]]om.<ref>[http://www.uaorthodox.info/ua/catalog/Publikatsiyi/Istoriya/Kiyivska_Mitropoliya_u_chasi_davnoyi_Ruskoyi_derzhavi.html Київська Митрополія у часи давньої Руської держави]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>
[[Datoteka:Sv shevchuk.jpg|lijevo|mini|225px|Vrhovni nadbiskup Ukrajinske grkokatoličke crkve [[Svjatoslav Ševčuk]]]]
Gubitkom političke neovisnosti u 14. stoljeću, Ukrajina se u velikoj mjeri susreće sa [[Katoličanstvo]]m, prihvaća u 16. stoljeću nadležnost [[Rim]]a, ali zadržava bizantsku tradiciju služenja crkvenog obreda. Tada je u sklopu [[Brestska crkvena unija|Brestske crkvene unije]] stvorena Unijatska odnosno [[Ukrajinska grkokatolička crkva]], a svi Ukrajinci službeno su postali [[Grkokatolici]]. Tom činu jedino su se odupirali [[ukrajinski kozaci]] i pojedini ukrajinski plemići poput [[Konstjantin Vasilj Ostrockij|Konstjantina Ostrockog]] jer su smatrali da će se na taj način izvršiti velika asimilacija ukrajinskog plemstva koje je sve više sudjelovalo u poljskim političkim zbivanjima. U 17. stoljeću [[Ukrajina]] i [[Rusija]] stvaraju svojevrsnu koaliciju, i kroz sljedećih dva stoljeća stvaraju svojevrsnu simbiozu Ukrajinske i [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] koja se iz političkih razloga konačno pokazala pogubnom za neovisnost [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinske pravoslavne crkve]].<ref>{{Cite web |title=Dokumneti iz povijesti Ukrajinske crkve |url=http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |access-date=2016-04-26 |archive-date=2014-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218042239/http://www.cerkva.info/en/component/jtags/%D1%96%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D1%96%D1%8F/ |dead-url=yes }}</ref>

Višestruko složeni politički i kolonijalni pritisci ruskih careva prema [[Ukrajinska pravoslavna crkva|Ukrajinskoj nacionalnoj crkvi]] na prijelazu sa 18. na 19. stoljeće doveli su do raskola crkvenih zajednica i ograđivanja ukrajinskog naroda od službene Crkve što je ostavilo velike posljedice na jedinstvo Ukrajinske crkve. U 20. stoljeću stvorena je i neovisna [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva]] koja je dodatno razjedinila u početku jedinstvenu Ukrajinsku crkvu. Svi postupci doveli su do toga da danas u Ukrajini postoje 4 jake Crkve: [[Ukrajinska pravoslavna crkva Kijevskog patrijarhata]], [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata]],<ref>{{Cite web |title=Ukrajinska pravoslavna crkva |url=http://orthodox.org.ua/eng/node |access-date=2016-04-26 |archive-date=2008-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081217110353/http://orthodox.org.ua/eng/node |dead-url=yes }}</ref> Ukrajinska autokefalna (neovisna) pravoslavna crkva i [[Ukrajinska grkokatolička crkva]]. Posljednje dvije Crkve smatraju se autentičnim ukrajinskim crkvama koje su zadržale tradicionalni element ukrajinske nacionalne Crkve.<ref>[http://www.ugcc.org.ua/index.php?L=2 Ukrajinska grkokatolička crkva]</ref>

U [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] Ukrajina se suočila sa velikim pritiskom [[Ateizam|ateističkih uvjerenja]] što se odrazilo na cijelu populaciju, posebno u jugoistočnoj Ukrajini. Državna istraživanja [[Razumkov centar (znanstveni institut)|Razumkov centra]] iz 2003. ukazuju da religijska uvjerenja ima 75.2% ukrajinskih građana, dok 21.9% nije religiozno te se smtraju ateistima. Oko 37.4% ukrajinskih vjernika različitih vjerosipovijesti redovito prakticira vjerske običaje.<ref>{{Cite web |title=Razumkov centar Ukrajina |url=http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |access-date=2016-04-26 |archive-date=2011-09-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110905002928/http://razumkov.org.ua/ukr/tag.php?t=138 |dead-url=yes }}</ref> Veliki problem predstavlja česta politizacija u crkvenim redovima, posebno onim kod [[Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovskog patrijarhata|Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata]] koja se i dalje nalazi u autonomnom sastavu Ruske pravoslavne crkve.

Prema službenim podacima iz 2011. godine u Ukrajini je registrirano 33.977 crkava i religijskih organizacija. Preko 97% registriranih vjerskih zajednica u Ukrajini su kršćanske, a oko polovica njih je pravoslavne tradicije. Druga polovica je podijeljena između katolika i [[Protestantizam|protestanata]] (manji broj). Prema neslužbenoj definiciji tradicionalnim ukrajinskim Crkvama pripadaju one pravoslavnog, grkokatoličkog i rimokatoličkog statusa, zatim [[Armenska religijska zajednica (Ukrajina)|Armenska religijska zajednica]], i do jedne mjere luterani, kalvinisti (reformatori), baptisti, pentekostalci i adventisti.

[[Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovskog patrijarhata|Ukrajinska pravoslavna Crkva (Moskovskog patrijarhata)]] ima 12.251 registriranih vjerskih jedinica. Oznaka Moskovski patrijarhat nije službeni naziv te Crkve već se neslužbeno navodi označavajući time specifičan povijesni status u odnosu na Rusku pravoslavnu Crkvu. Sa 4508 registriranih vjerskih jedinica, druga po redu je [[Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevskog patrijarhata]]. Prema posljednjim istraživanjima, ova crkva okuplja najveći broj vjernika u Ukrajini. Treća po veličini je [[Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva]] sa 1227 registriranih vjerskih jedinica.

Uz pravoslavne Crkve, vodeću Crkvu u Ukrajini predstavlja [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinska grkokatolička Crkva]] sa 3825 registriranih vjerskih jedinica. U tom crkvenom ogranku registrirano je 2.424 svećenika. [[Ukrajinska rimokatolička crkva|Rimokatolička Crkva]] u Ukrajini ima 1081 registriranih vjerskih jedinica (od toga 909 župa) i 579 registriranih svećenika. U Ukrajini djeluje 2.705 registriranih vjerskih jedinica protestantskog usmjerenja odnosno 1595 onih s evangeličkim usmjerenjem. U bitno manjem omjeru u Ukrajini djeluju i druge vjerske zajednice, između ostalih i one židovskog, islamskog i budističkog uvjerenja.<ref>{{Cite web |title=Довідник релігій |url=http://risu.org.ua/ua/index/reference |access-date=2016-04-26 |archivedate=2015-02-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150212010541/http://risu.org.ua/ua/index/reference |deadurl=yes }}</ref><ref>[http://risu.org.ua/en/index Religious Information Service of Ukraine]</ref>

== Tradicija i običaji ==
{{glavni|Ukrajinska kultura|Turizam Ukrajine}}
[[Datoteka:Ukrainian traditional clothing stamps 2005.jpg|desno|mini|Ukrajinska narodna nošnja na poštanskoj marci (2005.)]]
[[Datoteka:Birko bandura1.jpg|desno|mini|Ukrajinski nacionalni glazbeni instrument [[Bandura (instrument)|Bandura]] (ručni rad: Andrij Birko, 2008.)]]
[[Običaji]] ukrajinskog naroda povezani su između ostalog s tradicijskim pogledom na [[svijet]], koji se oblikovao stoljećima i sačuvao mnogo obreda koji potječu još od prije [[Kršćanstvo|kršćanskih vjerovanja]]. [[Obredi]] se dijele na dva osnovna tipa: ''obiteljski'' i ''kalendarski''. ''Obiteljski obredi'' obilježavali su značajne prijelazne trenutke u životu čovjeka, a ''kalendarski'' su obilježavali značajne trenutke u [[Priroda|prirodi]] ili u ljudskoj djelatnosti. Svaki tradicijski [[blagdan]] i svaki obred usko su povezani s narodnim vjerovanjima. Obredi pri rođenju bili su popraćeni magičnim djelovanjem i različitim [[simboli]]ma, jer je tajanstvenost nastanka života pripadala osobito delikatnim sferama. [[Svatovi]] su jedan od najzanimljivijih događaja, koji praćen glazbom, pjevanjem, plesom i igrama, poprima karakter šireg narodnog veselja. Najdramatičniji trenutak vjenačanja bio je ''obred pokrivanja'', koji je simbolizirao prijelaz mlade u društvo udanih žena.<ref>{{Cite web |title=Традиційні головні убори українських жінок |url=http://traditions.org.ua/festivali/traditsiyni-golovni-ubori-ukrayinskih-zhinok.html |access-date=2016-04-26 |archivedate=2009-09-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090907005756/http://traditions.org.ua/festivali/traditsiyni-golovni-ubori-ukrayinskih-zhinok.html |deadurl=yes }}</ref>

Bojanje i ukrašavanje ukrajinskih jaja vrlo je cijenjen običaj u [[Ukrajina|Ukrajini]] i poznat je širom svijeta, a Ukrajinci imaju običaj vjerovati da jaja imaju pozitivan [[utjecaj]] na jačanje duhovne svijesti zbog toga jer zimi zemlju drže toplijom, a ujedno simboliziraju novi život koji se budi u [[proljeće]]. Mnogo je sličnih mitoloških vjerovanja u Ukrajini, vrlo simpatičnih i bajkovitih, po čemu su ukrajinske priče vrlo zanimljive. [[Ukrajinske priče]] korijene vuku iz davne prošlosti, o čemu svjedoče brojna mitološka obilježja i animističko shvaćanje [[svijet]]a. Teme ukrajinskih priča vrlo su raznolike: priče o prirodi i životinjama, o svakodnevnici, one su šaljive, magične i pustolovne. Arhaična obilježja svijesti izrazito se ističu u lijepim pričama, u kojim je najčešće riječ o čudesnim događajima, borbi dobra i zla, kušnji i junačkim pothvatima na putu k budućoj nevjesti.

==== Glazba i foklorna umjetnost ====
[[Ukrajinski folklor]] ističe se bogatstvom žanra i savršenstvom forme, pjesništvom i sofisticiranom lirikom, dubokom filozofijom i vatrenošću. Usmena predaja stoljećima je bila jedini način generaliziranja životnog iskustva ukrajinskog naroda, utjelovljenje narodne mudrosti, pogleda na [[svijet]] i ideale. [[Folklor]] je postao ogledalom ne samo najvažnijih povijesnih događaja Ukrajine, počevši od doba kneževina, nego je sačuvao i brojne arhaične poganske mitove i simbole, koji se često skrivaju pod okriljem kršćanske tradicije. Zahvaljujući folklornoj baštini, današnje generacije Ukrajinaca mogu saznati o načinu života svojih predaka i zamišljati njihove blagdane i radne dane ispunjene zanosnim običajima. Ukrajinska folklorna [[tradicija]] može se svrstati u dva osnovna tipa: glazbeno-pjesnički ([[pjesme]], ukrajinske "[[dume]]" ([[balade]]),<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\B\A\Ballad.htm Ballad.]</ref> popijevke itd.) te prozni tip ([[Bajka|bajke]], [[legende]], [[anegdote]] itd.).<ref>Грінченко М. О., Українські народні думи, в його кн.: Вибране, Кшв, 1959</ref> U sklopu glazbeno-pjesničkog stvaralaštva ističu se obredni folklor te epsko i lirsko stvaralaštvo. Obredni folklor uključuje kalendarske i obiteljsko-obredne pjesme. Epskom stvaralaštvu pripadaju [[dume]], povijesne i lirsko-epske pjesme (balade, [[kronike]]), a lirsko stvaralaštvo obuhvaća društvene pjesme i pjesme s tematikom iz svakodnevnog života.

Dume su najistaknutiji dio ukrajinskog vokalnog opusa. To su vokalno-instrumentalne kompozicije koje zahtijevaju dugogodišnju izobrazbu, izrazitu spretnost i dobro poznavanje tradicije. Prethodnice "[[duma]]" bile su "[[bilini]]", narodne epske pjesme o herojima, koje su se danas na području Ukrajine i europskog dijela Rusije donekle transformirale. Stručnjaci povezuju nastanak duma s prastarim oblikom ritualnog plača. One su kroz povijest prepričavale vojnički [[život]] kozaka, njihove ratove protiv osvajača, vojne pohode u turske zemlje i njihov život u središtu Ukrajine, uz rijeku [[Dnjepar]]. Tijekom 17. i 18. stoljeća izvođači duma i povijesnih pjesama, "[[kobzari]]", ujedinili su se u kobzarska bratstva (cehove). Takvi [[cehovi]] imali su svoj  [[statut]] i pravila, strogu hijerarhiju i određeni repertoar pjesma. Kobzarstvo je u 17. stoljeću postalo časno zanimanje.<ref>V. Golobutskii: Chernomorskoe kazachestvo (Kyiv, 1956.)</ref> Najmlađim rodom pjesničkog folklora smatraju se [[lirske pjesme]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\L\Y\Lyricalsongs.htm Lyrical songs.]</ref> nastale između 16. i 19. stoljeća. Lirske pjesme grupiraju se u dvije velike skupine, socijalna grupa okuplja kozačke, novačke, seoske, najamničke i iseljeničke pjesme, dok obiteljska grupa okuplja ljubavne, ženstvene, humoristične, sirotinjske i dječje odnosno mladenačke pjesme.

[[Slika:Borshch2.jpg|mini|250px|lijevo|[[Boršč]], domaće ukrajinsko varivo]]
Također poznati ukrajinski običaj su ''hahiljki'',<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\V\E\Vesnianky6hahilkyIT.htm Vesnianky-hahilky (also known in Galicia as haïvky, iahilky, hahulky, halahilky, iaholoiky, maivky, and rohulky).]</ref> koji se danas priređuju na uskrsnim nedjeljama, a sastoje se od plesova, pjesama, igara i dramskih scena koji će po vjerovanju namamiti [[proljeće]] i otjerati [[zima|zimu]]. Ovi obredi u poganska vremena odvijala su se u svetim lugovima, danas oko crkava ili oko groblja. Pjesma i plesovi pogrebni su kult i personificiraju pogreb za mraz i zimu. Oni također izazivaju rast bilja i pokušavaju osigurati obilnu žetvu kroz magičnu glazbu, riječi i pokrete tijela. U nekim drevnim ''hahiljki'' plesovima, plesači se kreću u krug imitirajući rotaciju [[sunce|sunca]], dok drugi raznim gestama pokazuju stalnost [[čovjek]]ovog postojanja na [[zemlja|zemlji]].

==== Tradicionalna kuhinja ====
Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao: [[kapusta]] (ukrajinski crveni kupus),<ref>{{Cite web |title=Ukrainian Red Cabbage - Kapusta |url=http://www.recipezaar.com/ukrainian-red-cabbage-kapusta-371998 |access-date=2016-04-26 |archive-date=2021-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310015926/https://www.food.com/recipe/ukrainian-red-cabbage-kapusta-371998 |dead-url=yes }}</ref> [[kovbasa]], [[vareniki]], [[holubći]] i nešto poznatiji [[boršč]]. Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja u Ukrajini poznatija kao ''pisanki''.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\T\R\Traditionalfoods.htm Traditional foods.]</ref>

Ukrajinci su u pretežito ravničarskom stepskom prostoru otvorenih poljana, od davnih vremena zaokupljeni agrikulturom i odani su svojoj zemlji crnici i njenim izdašnim plodovima. [[Ukrajina]], koju često zovu i smatraju ''žitnicom Europe'', kruh smatra svetom hranom, jer je ukrajinsko žito stoljećima prehranjivalo ukrajinski narod i u najtežim trenucima kada su mnogi zapadni [[Europljani]] gladovali. Vrlo stara tradicija nuđenja kruha i soli gostu datira unazad mnogo stoljeća. Gostima se kod Ukrajinaca nudi okrugli kruh (''hljib'') i sol (''sil'') na vezenom ručniku (''ruščnik'') uz tradicionalni domaćinov pozdrav ''Vitajemo!'' (''Dobrodošli!'').<ref>S. Stechishin: Traditional Ukrainian Cooking (Winnipeg, 1980.)</ref>

Ovdje se ujedno vidi kulturni utjecaj starih [[Stari Grci|Grka]], koji su još prije 2000. godina nudili gostima kruh i sol. Razlog tomu je vrlo očit s obzirom da je prije oko 2500. godina , stara [[Ukrajina]], tada Skitija, bila žitnica stare Grčke. Grčko tlo bilo je pogodno za vino i maslinu, ali ne i za [[žito]]. U ta stara vremena grčke kolonije [[Tiras]], i recimo [[Panticapaeum]] (današnji [[Kerč]]) i [[Olbia]] su bile naseljene duž [[Crno more|crnomorske obale]] Ukrajine. Ova tradicija simbolizira duboku vezu Ukrajine s korijenima napredne grčke kulture. [[Kruh]] i [[pšenica]] oduvijek su važan element u ukrajinskom životu, u kulturi i folkloru. Razni nacionalni kruhovi igraju značajnu ulogu u običajima i tradiciji ukrajinske kulture. Božićni, uskršnji, svadbeni<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkpath=pages\K\O\KorovaiIT.htm Korovai.]</ref> i funeralni kruhovi zauzimaju središnje mjesto.

== Poznati Ukrajinci==

{| border="1" cellpadding="4" cellspacing="1" style="border: 2px solid gray; border-collapse: collapse;" width="100%"
!bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Ime i prezime
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja
!bgcolor="#DDDDDD" width="15%" |Zanimanje
!bgcolor="#DDDDDD" width="40%" |Društveni doprinos
|-
!bgcolor="#FFDEAD" colspan="4" align="center"|Poznati Ukrajinci                
|-
|[[Pilip Orlik|Pilip Stepanovič Orlik]]   
|Ukrajina, Kosuta, 1672.  
|Hetman [[Povijest Ukrajine|Ukrajine]]
|Autor prvih europskih demokratskih ustava
|-
|[[Taras Grigorovič Ševčenko]]
|Ukrajina, Morynci, 1814. 
|Pisac, umjetnik i humanist
|Utemeljitelj moderne ukrajinske književnosti
|-
|[[Hryhorij Skovoroda|Grigorij Savič Skovoroda]] 
|Ukrajina, Čornuhy, 1722.
|Ukrajinski filozof, pisac i skladatelj
|Pripadnik Kijevsko-mogeljanske akademije
|-
|[[Stepan Prokopovič Timošenko]]
|Ukrajina, Špotivka, 1878.
|Stručnjak za mehanički inženjering
|Otac modernog mehaničkog inženjeringa
|-
|[[Igor Sikorsky|Igor Ivanovič Sikorskij]] 
|Ukrajina, [[Kijev]], 1889. 
|Avio dizajner i izumitelj 
|Izumitelj helikoptera        
|-
|[[Olga Kurylenko|Olga Kostjantinivna Kurylenko]]
|Ukrajina, Berdjansk, 1979.
|Foto model, glumica  
|Uloga u filmu Agent 007 - [[James Bond]]
|-
|[[Jack Palance|Volodimir Palahnjuk]] (Jack Palance) 
|SAD, Hazle Township, 1919. 
|Hollywoodski glumac
|Dobitnik američke nagrade [[Oskar]]
|-
|[[Ruslana|Ruslana Stepanivna Ližičko]]
|Ukrajina, [[Ljviv]], 1973.
|Slobodni umjetnik, pjevačica
|Pobjednica natjecanja Eurovizije 2004.
|-
|[[Ivan Jakovič Franko]] 
|Ukrajina, Nagujevyči, 1856. 
|Pisac, pjesnik i politički aktivist 
|Doprinos razvoju ukrajinske književnosti
|-
|[[Lesja Ukrajinka|Larisa Petrivna Kosač-Kvitka]] 
|Ukrajina, Novo-Volinjskij, 1871. 
|Pjesnikinja, spisateljica
|Poznata ukrajinska spisateljica
|-
|[[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Nikolaj (Mikola) Vasiljevič Gogolj]]
|Ukrajina, Soročnici, 1809.
|Književnik, predavač 
|Utemeljitelj modernog ruskog realizma
|-
|[[Ana Ahmatova|Ana Andrejevna Ahmatova]]
|Ukrajina, Odesa, 1889.
|Pjesnikinja, spisateljica
|Utjecajna svjetska književnica
|-
|[[Volodimir Mikolajovič Čelomej]] 
|Poljska, Siedlce, 1914. 
|Znanstvenik
|Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.) 
|-
|[[Konstjantin Vasilj Ostrockij]] 
|Bjelorusija, Turiv, 1526. 
|Ukrajinski plemić, političar
|Autor prve istočnoslavenske Ostroške Biblije 
|-
|[[Vasilj Ivančuk|Vasilj Mihajlovič Ivančuk]]
|Ukrajina, Kopičinci, 1969.   
|Šahovski stručnjak
|Pobjednik na Svjetskom šah. turniru 2004.
|-
|[[Jana Kločkova|Jana Oleksandrivna Kločkova]]   
|Ukrajina, [[Simferopolj]], 1982.  
|Sportska plivačica
|Višestruka olimpijska (svjetska) pobjednica
|-
|[[Oleksandr Dovženko|Oleksandr Petrovič Dovženko]]
|Ukrajina, Sosnecja, 1894. 
|Filmski redatelj i producent
|Vodeći sovjetski filmski redatelj
|-
|[[Kvitka Cisyk|Kvitka Volodimirna Cisik]]
|SAD, [[New York]], 1953. 
|Glazbena umjetnica (soprano)
|Dve nominacije za američku nagradu [[Grammy]]
|-
|[[Sergej Bubka|Sergej (Sergij) Nazarovič Bubka]] 
|Ukrajina, Luhansk, 1963.
|Atletičar u disciplini skok motkom
|Osvojio je 6 uzastopnih svjetskih prvenstava 
|-
|[[Dmitro Stepanovič Bortnjanskij]] 
|Ukrajina, Gluhiv, 1751. 
|Glazbeni skladatelj
|Autor 6 opera i drugih poznatih djela
|-
|[[Valentin Petrovič Gluško]] 
|Ukrajina, [[Odesa]], 1908.
|Inženjer mehanike
|Ključni znanstvenik u Svemirskoj utrci (20.st.)
|-
|[[Fedir Apollonovič Pirockij]]   
|Ukrajina, [[Lohvicja]], 1845.  
|Znanstvenik
|Izumitelj električnog tramvaja
|-
|[[Mikola Leontovič|Mikola Dmitrovič Leontovič]]   
|Ukrajina, [[Monastirok]], 1877.  
|Glazbeni skladatelj
|Autor više svjetski poznatih glazbenih djela
|-
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Ime i prezime
!bgcolor="#DDDDDD" width="20%" |Mjesto i godina rođenja
!bgcolor="#DDDDDD" width="25%" |Zanimanje
!bgcolor="#DDDDDD" width="35%" |Društveni doprinos
|}

== Povezano ==
*[[Stanovništvo Ukrajine]]
*[[Ukrajinska prezimena]]
*[[Ukrajinci u Hrvatskoj]]
*[[Rusini u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==

*Wilson, Andrew (2002). The Ukrainians: Unexpected Nation (2nd edition ed.). New Haven, Connecticut: Yale University Press
*Gudziak, Boris A. Crisis and Reform: The Kiivan Metropolitanate, the Patriarchate of  Constantinopole, and the Genesis of the Union of Brest. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1999.
*Hrushevski, Mikhailo. Histori of Ukraine-Rus'. Vols. 1, 7, 8, and 9. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1997-2005.
*Kohut, Zenon E. Russian Centralism and Ukrainian Autonomi: Imperial Absorption of the Hetmanate, 1760-1830s. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1988.
*Pelenski, Jaroslaw. The Contest for the Legaci of Kievan Rus'. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1998.
*Plokhi, Serhii. The Cossacks and Religion in Earli Modern Ukraine. New Iork: Oxford Universiti Press, 2001.
*Plokhi, Serhii. Tsar and Cossacks: A Studi and Iconographi. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 2002.
*Pritsak, Omeljan. The Origin of Rus'. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1981.
*Saunders, David. The Ukrainian Impact on Russian Culture: 1750-1850. Edmonton: Canadian Institute od Ukrainian Studies Press, 1985.
*Senik, Sophia. Histori of the Church in Ukraine, Vol. 1. Rome: Pontificial Oriental Institute, 1993.
*Ševčenko, Ihor. Ukraine between East and West: Essais on Cultural Histori to the Earli Eighteen Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1996.
*Subtelni, Orest. The Mazepists: Ukrainian Separatism in the Earli Eighteenth Centuri. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1981.
*Sidorenko, Alexander. The Kievan Academi in the Seventeenth Centuri, Ottawa: Universiti of Otawwa Press, 1977.
*Sisin, Frank E. Between Poland and the Ukraine: The Dilemma od Adam Kisil, 1600-1653. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1985.
*Velichenko, Stephen. National Histori as Cultural Process: A Survei of the Interpretations of Ukraine's Past in Polish, Russian, and Ukrainian Historical Writing from the Earliest Times to 1914. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1992.
*Himka, John-Paul. Galician Villagers and the Ukrainian National Movement in the Nineteenth Centuri. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1988.

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.scribd.com/doc/260797427/Obrisi-Predaka-Ukrajinci/ Biografije poznatih Ukrajinaca, HUD - Zagreb, 2015.]
*[http://www.ukrainians-world.org.ua/ Ukrajinci u svijetu (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120313001000/http://www.ukrainians-world.org.ua/ |date=2012-03-13 }}
*[http://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Povijest Ukrajine (hrvatsko izdanje)]
*[http://www.sriu.hr Savez Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091219005139/http://www.sriu.hr/ukrajinski/ukrajinci%20horvatiji/kniha/kniha-ukrajinci_horvatiji.htm |date=2009-12-19 }}
*[http://www.karpati.hr/ Ukrajinska zajednica Republike Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090823070107/http://www.karpati.hr/ |date=2009-08-23 }}
*[http://www.encyclopediaofukraine.com/ Ukrajinska povijest i kultura (eng.)]

[[Kategorija:Istočni Slaveni]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Rusije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Poljske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Kazahstana]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]]
[[Kategorija:Etničke grupe Belorusije]]