Izvorni kod stranice Bosna i Hercegovina

{{other uses}}
{{Kutijica za države 
| ime države = Bosna i Hercegovina<br />Босна и Херцеговина
| ime genitiv = Bosne i Hercegovine 
| položaj = Datoteka:Bosnia and Herzegovina topographic map.svg
| zastava = Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| grb = Coat_of_arms_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg
| lokacija = Europe-Bosnia and Herzegovina.svg
| moto = 
| himna = [[Intermeco (himna)]]
| službeni jezik = [[Bosanski]], [[Hrvatski]], [[Srpski]] ([[Srpskohrvatski jezik|Srpsko-Hrvatski]])
| glavni grad = [[Sarajevo]] 
| najveći grad = [[Sarajevo]] 
| latd=43|latm=51|latNS=N|longd=18|longm=22|longEW=E
| tip vladavine = federalna demokratska republika<ref>https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html</ref><ref>[http://www.predsjednistvobih.ba/o-bih/?cid=8143,2,1 Lična karta BiH]</ref>
| titula vladara1 = [[Visoki predstavnik za BiH|Visoki predstavnik]]
| titula vladara2 = [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo]]
| titula vladara3 = Predsjedavajući Vijeća Ministara
| ime vladara1 = [[Christian Schmidt]]
| ime vladara2 = [[Denis Bećirović]], [[Željka Cvijanović]], [[Željko Komšić]]
| ime vladara3 = [[Borjana Krišto]]
| nezavisnost tip = Nezavisnost
| pristupnica događaj1 = [[Nezavisnost]] of [[SFRJ]]
| pristupnica datum1 = [[1. mart]] [[1992]]. 
| površina poredak = 125
| površina = 51.129
| vode = 1,4
| stanovništvo poredak = 120
| popis stanovništva = 2013
| stanovništvo = 3,531.159
| godina popisa = 2013
| godina popisa2 = 2013
| gustina stanovništva = 68,97/km<sup>2</sup>
| gustina poredak = 126
| BDP godina = 2020
| BDP =$52,103 milijardi 
| BDP poredak = 107
| BDP po glavi stanovnika =$14,894
| BDP poredak po glavi stanovnika = 80
| HDI godina =2018 
| HDI = 0.769
| HDI poredak = 75  
| HDI kategorija =<font color=#009900>visok</font> 
| valuta = [[konvertibilna marka]]
| kod valute = BAM
| vremenska zona = +1 ([[Srednjoevropsko vreme|CET]]
| domen = [[.ba]]
| pozivni broj = +387
| komentar =
}}
'''Bosna i Hercegovina''' (skraćeno '''BiH'''), država u jugoistočnom dijelu [[Evropa|Europe]], smještena na zapadu [[Balkan|Balkanskog poluotoka]]. Sa sjevera, zapada i juga graniči sa [[Hrvatska|Hrvatskom]], a sa istoka sa [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]]. Međunarodno priznanje je dobila 6. travnja 1992. godine odvojivši se od bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].

== Historija ==
{{Main|Historija Bosne i Hercegovine}}

U starom veku današnju teritoriju Bosne i Hercegovine su naseljavali [[Iliri]]. Bila je sastavni deo [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. U VII veku su je naselili [[Slaveni|Sloveni]]. [[Bosna]] se pod tim imenom počinje spominjati od 958. u zvaničnim dokumentima (Uprava Imperiom; Bizantijski car Konstantin Porforigenit). Za rodni list Bosne se uzima ugovor između bosanskog bana [[Kulin]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke republike]] (1189). Najveći uspon je doživela za vreme [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I Kotromanića]], koji se 1377. proglasio za kralja Bosne i [[Srbija|Srbije]]. [[Stjepan Vukčić Kosača|Stefan Vukčić Kosača]] se [[1448]].

Osamostaljuje u Humu i proglašava se hercegom od svetoga Save. Bosna pada pod [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] 1463, a Hercegovina [[1482]].Nastaje spajanje Bosne i Hercegovine. Ubrzo islam prihvataju slavenski stanovnici Bosne različitih vjera: pripadnici crkve bosanske, pravoslavci, rimokatolici. Osmansku vlast su, pogotovo u njenim posljednjem veku, obilježili čestio oružani sukobi, posebno između domaćih feudalaca i centralne vlasti. Poslednji takav sukob bio je [[Bosansko-hercegovački ustanak]] započet jula [[1875]]. u Hercegovini. [[1878]]. na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] je odlučeno da [[Austro-Ugarska]] ima pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu. [[1908]]. Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. [[Gavrilo Princip]] je izvršio atentat na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franca Ferdinanda]] 28. juna 1914. [[Sarajevski atentat|Sarajevskim atentatom]] je otpočeo [[Prvi svjetski rat|Prvi svetski rat]]. Vijeće narodnih prvaka i poslanika 28. novembra 1918. donelo je odluku o pripajanju Bosne i Hercegovine Kraljevini SHS, kasnije preimenovanu u [[Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Za vreme [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] bila je u sastavu tzv. [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]].
[[Image:Breakup of Yugoslavia.gif|left|thumb|305px|Proces disolucije [[SFRJ]]]]
Od [[1945]]. do [[1992]]. je federalna Republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]]. Nezavisna je od 6. aprila 1992. 1992-[[1995]]. Nakon proglašenja nezavisnosti, u Bosni i Hercegovini počinje rat jer etnički Srbi ne priznaju rezultate referenduma na kojem je većinom glasova Hrvata i Bošnjaka BiH izglasana neovisnost. Rat je završen [[Dejtonski mir|Dejtonskim mirom]] kojeg su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske u Dejtonu u Parizu. Od tada je zvanični naziv države Bosna i Hercegovina. Čine je dva entiteta i jedan distrikt: [[Federacija Bosne i Hercegovine]] koja obuhvata 49% teritorije, [[Republika Srpska]] koja obuhvata 47% teritorije BiH. [[2005]] i distrikt Brčko (oko 4% teritorije BiH)

== Politika ==
{{Main|Institucije Bosne i Hercegovine}}
Bosna i Hercegovina je po svom državnom uređenju jedinstvena u svijetu. Njeno uređenje je republičkog karatera, iako BiH ne funkcioniše niti se definiše kao republika zbog složenosti jedinica na koje se dijeli (entiteti i kantoni). Nezavisnost je stekla [[5. 4.|5. aprila]] [[1992]]., nakon što se referendumom o nezavisnosti odvojila od [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], iz koje su prethodno istupile Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Vlada se po trenutnom ustavu počela sastavljati od [[14. 12.|14. decembra]] [[1995]]. godine nakon potpisivanja [[Dejtonski mirovni sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]], koji je zaustavio rat. Glavni grad zemlje je [[Sarajevo]].

[[Evropski parlament]] bira [[Visoki predstavnik Bosne i Hercegovine|visokog predstavnika]]. Trenutni visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je [[Miroslav Lajčak]] iz [[Slovačka|Slovačke]].
[[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine]] sastoji se od tri člana, iz svakog konstituivnog naroda po jedan, koji se izmjenjuju na mjestu predsjednika predsjedništva svake 8 mjeseci. Njih izravno bira narod: [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacija]] bira predstavnika Bošnjaka i predstavnika Hrvata, a [[Republika Srpska]] bira predstavnika Srbina. Član predsjedništva sa najviše glasova obično postaje prvi predsjednik. Mandat traje 4 godine. Predsjedavajućeg [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeća ministara]] imenuje predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

[[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarna skupština]] je zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine. Ona se sastoji od dva doma: [[Dom naroda Bosne i Hercegovine|Dom naroda]] i [[Predstavnički dom Bosne i Hercegovine|Predstavnički dom]].

[[Ustavni sud Bosne i Hercegovine]] je najviša i konačna instanca u pravnim pitanjima i broji devet članova: četiri se biraju iz Predstavničkog doma Federacije, dva se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, a tri člana bira predsjednik [[Evropski sud za ljudska prava|Evropskog suda za ljudska prava]] nakon konzultacija sa Predsjedništvom zemlje. Državni sud Bosne i Hercegovine ima 9 članova, a sastoji se od administrativnog djela, kriminalističkog djela i suda za obraćanje javnosti.

Bosna i Hercegovina ima nekoliko nivoa političkih struktura nakon [[Država|državne]] [[Vlada|vlade]]. Najvažnija od ovih podjela je organizacija države po [[biće|entitetima]] ([[Republika Srpska]] i [[Federacija Bosne i Hercegovine]]. Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa 51% površine Bosne i Hercegovine, a Republika Srpska sa 49%. Entiteti su nastali u [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskom]] sporazumu [[1995]]. godine, zbog ogromnih promjena u etničkoj slici zemlje. U Republici Srpskoj ovo je većinom bilo zbog nasilnog [[Etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] lokalnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, a u dijelovima Federacije političkim izborom lokalnog srpskog stanovništva.

Od [[1996]] godine ovlasti vlada oba entiteta se u odnosu prema federalnoj vladi značajno smanjio. Ipak, iako je zemlja na putu ka svom državnom ujedinjena, entiteti još uvijek imaju brojna, individualna prava. Model Brčko distrikta i decentralizacija na lokalne organe vlasti put su budućnosti za Bosnu i Hercegovinu. Treći nivo političke podjele, nakon entiteta i federalne vlade, su [[Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine|kantoni]]. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od deset kantona. Svi oni imaju svoju kantonalnu vladu, koja se nalazi pod zakonom Federacije. Neki kantoni su etnički mješoviti i imaju specijalne sisteme, kako bi se očuvala prava svih naroda.

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su [[opština|općine]]. Zemlja se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. I općine također imaju svoju vladu i službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg [[Gradovi Bosne i Hercegovine|grada]] ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na [[Mjesna zajednica|mjesne zajednice]].

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svojih sedam tzv. [[Gradovi Bosne i Hercegovine|službenih gradova]]. To su: [[Banja Luka]], [[Bihać]], [[Jajce]], [[Mostar]], [[Zenica]], [[Sarajevo]] i [[Istočno Sarajevo]]. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi također imaju svoju vladu, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (Ili vlade entiteta u Republici Srpskoj). U procesu je i prerastanje grada [[Tuzla]] u osmi sluzbeni grad Bosne i Hercegovine.

[[Datoteka:Map Bih entities lat.png|thumb|250px|Entiteti BiH i Brčko Distrikt]]
[[Datoteka:Bih cantons sh.png|thumb|250px|Kantoni Federacije BiH]]
=== Administrativna podjela ===
==== Kantoni ====
Federacija Bosne i Hercegovine je podijeljena na 10 kantona:

# [[Unsko-sanski kanton]]
# [[Posavski kanton]]
# [[Tuzlanski kanton]]
# [[Zeničko-dobojski kanton]]
# [[Bosansko-podrinjski kanton]]
# [[Srednjobosanski kanton]]
# [[Hercegovačko-neretvanski kanton]]
# [[Zapadnohercegovački kanton]]
# [[Sarajevo kanton]]
# [[Kanton 10]]

== Katolička administrativna podjela Bosne i Hercegovine ==
Bosna i Hercegovina je podijeljena na 4 crkvene jedinice: 
* 1 [[Nadbiskupija]]:
** [[Vrhbosanska nadbiskupija]] 
* 3 [[Dijeceza|Biskupije]]:
** [[Mostarsko-Duvanjska biskupija]]
** [[Banjolučka biskupija]] 
** [[Trebinjsko-Mrkanska biskupija]]

Na prostoru Bosne i Hercegovine također se nalaze dvije [[Franjevci|franjevačke]] [[pokrajina|provincije]]:
* [[Bosna Srebrena|Franjevačka provincija Bosna Srebrena]]
* [[Hercegovačka franjevačka provincija]]

== Geografija ==
Bosna i Hercegovina je smještena na zapadnom [[Balkan]]u, a graniči s [[Hrvatska|Hrvatskom]] na sjeveru, sjeverozapadu i jugu, te sa [[Srbija i Crna Gora|Srbijom i Crnom Gorom]] na istoku.

Najveći dio teritorija čine planine i visoki krš, pokriveni šumama i pašnjacima. Najviši vrh je Maglić (2,386 m). Nizine se nalaze na sjeveru i na jugozapadu. U bosanskohergevoačka jezera ubrajaju se [[Kukavičko jezero]], [[Boračko jezero]], [[Modračko jezero]] itd. [[Buško jezero]] je najveće (umjetno) jezero u BiH, a najdulja rijeka je [[Bosna]] (koja se nalazi isključivo u BiH).

Na sjeveru BiH zastupljeni su npr. [[lipa]], [[javor]], [[Obični grab|grab]], [[bagrem]], [[klen]], u središnjem [[bukva]], grab, [[javor]], [[smreka]], [[jasen]] itd., a u južnom dijelu postoji [[makija]].

Grad [[Neum]] u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je jedini izlaz na more.

[[Klima]] u BiH se razlikuje: u sjevernom dijelu BiH klima je umjereno-kontinentalna, u središnjem planinska, dok je u južnom dijelu klima [[mediteranska klima|mediteranska]]. Najslabije je naseljen brdsko-planinski prostor. Sela na tom prostoru "razbacana" su po strmim padinama, a gradovi su smješteni u dolinama i zavalama. U nizinskom prostoru naseljenost je slaba zbog povremenih poplava. U Hercegovini naselja su smještena pokraj krških polja. Najveći gradovi BiH su [[Banja Luka]], [[Zenica]], [[Mostar]], [[Sarajevo]] i [[Tuzla]].

Najveći gradovi su Sarajevo (ujedno i glavni grad, grad: 304.614 st., područje utjecaja: 421.289, 2008.), Banja Luka (grad: 195.692, 1991. popis), Zenica (grad: 145.517, 1991. popis), Tuzla (grad: 131.861, 1991. popis) i Mostar (grad: 126.628, popis 1991., grad: 105.448, procjena 2003., ili oko 128.000 st., 2008. procjena).

=== Vode ===
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini:
* [[Drina]] je najduža rijeka Bosne i Hercegovine koja teče kroz istočni dio zemlje i na mnogim mjestima čini granicu između Bosne i Srbije. Drina protiče kroz gradove Foča, Goražde i Višegrad. 
* [[Sava]] je najduža rijeka koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a na njenim obalama se nalaze mjesta Brčko, Bosanski Šamac i Bosanska Gradiška. 
* [[Bosna (rijeka)|Bosna]] je najduža domaća rijeka u Bosni, a uliva se u Savu na sjeveru. Po njoj je zemlja dobila ime. 
* [[Una]] protiče sjeverozapadnim dijelom Bosne duž zapadne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Protiče kroz grad Bihać. 
* [[Sana]] protiče kroz [[Sanski Most]] i [[Prijedor]] i na sjeveru se uliva u Unu. 
* [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] teče na sjever kroz centralni dio Bosne i protiče kroz gradove Gornji Vakuf-Uskoplje, Bugojno, Jajce, Banja Luka, Srbac i na sjeveru se uliva u Savu 
* [[Neretva]] je velika rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, koja teče na jug od Jablanice do ušća u [[Jadransko more]]. Na rijeci se nalazi grad Mostar. 
* [[Ukrina]] je najveća rijeka u sjevernoj Bosni koja cijelim tokom i slivom protiče kroz Republiku Srpsku. Protiče kroz Derventu i uliva se u Savu zapadno od Broda. 
* [[Općina Usora|Usora]] je najveća leva pritoka Bosne kod Doboja i protiče kroz Blatnicu i Teslić. Izvire ispod planine Očauš. 
* [[Spreča]] desna pritoka Bosne kod Doboja. Izvire kod Šekovića, kod manastira Papraća i protiče pored Tuzle, Gračanice i Petrova. 
* [[Krivaja (Prijedor)|Krivaja]] je desna pritoka Bosne. Izvire u Pjenovcu kod Han Pijeska, a uliva se kod Zavidovića.

Najveće jezero u državi je Buško jezero kod Tomislavgrada.

=== Nacionalni Parkovi ===
U BiH postoji četiri nacionalnih parkova:
{| class="wikitable"
|+
! colspan="5" |Nacionalni Parkovi BiH<ref>https://parksdinarides.org/bosna-i-hercegovina/</ref>
|-
!Ime
!Osnovan
!Veličina (ha)
!Regija
!Slika
|-
|[[Nacionalni park Drina]]
|2018.
|6,315<ref>https://www.protectedplanet.net/555698327</ref>
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:Drina river canyon 1.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Kozara]]
|1967.
|3.907
|[[Republika Srpska|Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:Nacionalni park "Kozara" 21.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Sutjeska]]
|1962.
|16.052
|[[Podrinje (regija)|Podrinje]]
|[[Datoteka:NP 001 nacionalni park sutjeska trnovacko jezero i maglic.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|-
|[[Nacionalni park Una]]
|2008.
|19.800
|[[Bosanska Krajina]]
|[[Datoteka:VIDIKOVAC 3.jpg|bezokvira|150x150piksel]]
|}

== Povijesno-zemljopisne regije ==
Po povijesnom i zemljopisnom kriteriju, u Bosni i Hercegovini se nalaze ove [[pokrajina|pokrajine]] (neke se i preklapaju međusobno):
* [[Bosna]] (međe joj činu na sjeveru Posavina, na istoku rijeka Drina, na jugu rijeka Neretva, na zapadu rijeka Vrbas, na sjeveroistoku Semberija)
* [[Bosanska Krajina]] (preklapa se s [[Turska Hrvatska|Turskom Hrvatskom]], naziv je uveden u [[19. vijek|19. stoljeću]])
* [[Cazinska Krajina]] (od [[Una|Une]] na zapad)
* [[Donji Kraji]]
* [[Hercegovina]] (na sjeveru [[Završje]] i [[Neretva]], na istoku [[Crna Gora]], na zapadu Završje, na jugozapadu [[Sinjska krajina|Sinjska]] i [[Imotska krajina]], na jugu
[[Dubrovačko područje]])
* [[Posavina]]
* [[Semberija]] (nizina na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na sjeveru i istoku ju zatvaraju [[Sava]] i [[Drina]])
* [[Turska Hrvatska]] (kraj zapadno od rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]], južno od Save, sjeverno od Hercegovine); i Cazinska Krajina je dio nje
* [[Završje]] ([[Tropolje]]: Livanjski, Duvanjski i Glamočki kraj)

=== Priroda ===
Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. [[Biosfera]] BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno retko naseljena i da postoje nenaseljene oblasti. Polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti svet prirode je malo ugrožen, a staništa retkih biljaka i životinja su očuvana. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope.

==== Flora ====
U Bosni i Hercegovini mnoge retke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U [[Nacionalni park Sutjeska|Nacionalnom parku Sutjeska]] nalazi se [[prašuma]] [[Perućica]], jedna od najvećih od onih koje su se do danas održale. U području Dinarskih planina niskom zonom se smatraju predeli nadmorske visine od 500 do 1000 metara. Za ovu zonu tipične su šume [[hrast]]ova i [[bukva|bukvi]]. Na visinama od oko 1500 metara rastu šume bukvi, [[smrča]], [[jela]] i [[Bor (biljka)|borova]]. Borovi su prisutni na skoro svim planimama ove zemlje. Mešavina svih ovih vrsta drveća se javlja još na nižim visinama i nastavlja u višim. U ovom slučaju govorimo o takozvanom području ilirske flore.

Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalazimo planinske biljne vrste poput anemona, [[timijan]]a i [[valerijana|valerijane]]. Pored ovih vrsta tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primer flore BiH je planina [[Bjelašnica]] kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, [[hrast kitnjak|hrastova kitnjaka]], [[glog]]ova i [[crna bukva|crnih bukvi]]. U višim predelima preovlađuju mešovite šume bukvi i jela.

[[Orasi]] su rasprostranjeni u nižim zonama jugoistočne Evrope. Na visokim planinama rastu [[čempres]]i koji su neobično otporni na niske temperature. U proleće na livadama se javlja veliki broj cvetova. Tipični predstavnici vrsta su: [[maćuhica|ljubičica]], [[lincura]], [[narcis]], [[kamilica]], [[sremuš]], [[jagorčevina]] itd. Mnoge retke vrste su prisutne u Bosni i Hercegovini. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast [[orhideja]], primjerice vrste [[crvena naglavica]] (''Cephalanthera rubra'') ili [[vimenjak]] (''Platanthera chlorantha''). Usled tople klime u ovom regionu rastu [[ljiljani]]. Tu su i retke vrste iz porodice [[tulipan]]a, kao što su ''Tulipa biflora'', rasprostranjena od [[Hrvatska|Hrvatske]] do [[Albanija|Albanije]], ili ''Tulipa orphanidea'', koja je retkost i koja opstaje zahvaljujući izolaciji.

U Bosni i Hercegovini postoji značajan broj [[endem]]skih vrsta. [[Bosanski ljiljan]] je endemska vrsta iz centralne Bosne koja raste na krečnjačkom tlu. Dugo se smatralo da je ova vrsta varijetet pirinejskog ljiljana ili halkedonskog ljiljana. Molekularno-genetskom analizom utvrđeno je da je ova vrsta srodna kranjskim ljiljanima. U predelima Bosne raste vrsta ''Lilium jankae'' koja je dugo bila neklasifikovana.

==== Fauna ====
Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini bez ljudskog ometanja. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazimo na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka su naročito interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu [[Hutovo blato]] žive [[jegulje]]. Hutovo blato je park prirode kome pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput [[rak (životinja)|rakova]].

Zmije koje žive u BiH su velikim delom otrovnice.

Izuzetno bogat svet ptica očuvan je u bosanskim planinama. [[Zelena žunja]] živi u listopadnim šumama, a [[crna žunja]] u četinarskim. [[Lešinari]] su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su [[suri orao|suri orlovi]] (karakteristični za planine i krajeve blizu mora), i sokolovi vetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine. Broj vrsta insekata je gotovo neprebrojiv.

Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medveda.

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Bosnia and Herzegovina Export Treemap.jpg|thumb|Izvoz Bosne i Hercegovine po industrijskim granama]]

Poslije [[Republika Makedonija|Makedonije]], Bosna i Hercegovina je bila najsiromašnija republika u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističkoj Jugoslaviji]].

[[Poljoprivreda]] je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, a hrana se uvozila.

I danas se vide posljedice centralnog planiranja gospodarstva, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji.

Za vrijeme socijalizma, u BiH je forsirana vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja.

Tri godine ratovanja uništile su bosansko gospodarstvo i infrastrukturu, pa je proizvodnja pala za 80%.

Nakon mira, proizvodnja se malo oporavila [[1996]].-[[1998|'98.]], ali rast se znatno usporio [[1999]]. godine. BDP je i dalje duboko ispod razine [[1990]]. godine.

Nezaposlenost je [[2002]]. godine iznosila 41%.

U [[Posavina|Posavini]] se uzgajaju [[žitarice]] i industrijske biljke, a od domaćih životinja uglavnom svinje i patke

. Na poljima koja su smještena kod [[Neretva|Neretvinog]] donjeg toka, uzgaja se [[vinova loza]] te rano [[povrće]] i [[voće]]. U brežuljkastom dijelu uzgajaju se šljive, jabuke i slično voće, te povrće. U gorsko-planinskom zavičaju često se uzgaja tek malobrojno povrće i voće, no [[stočarstvo]] je veoma razvijeno.

== Demogafija ==
{{main|Demografija Bosne i Hercegovine}}

U BiH, prema podacima popisa iz 2013. godine, živi 3,531.159 stanovnika, od toga 62,85 % u Federaciji BiH, 34,79 % u Republici Srpskoj i 2,95 % u Distriktu Brčko. Najveću etničku zajednicu čine [[Bošnjaci]] (50,10 %) i najveće manjine su [[Srbi]] (30.80%) i [[Hrvati]] (15.40%). 3.70% stanovnika su pripadnici ostalih etniciteta.<ref>http://www.statistika.ba</ref>

=== Podaci iz prošlih popisa ===

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) [[Muslimani (narod)|Muslimani]] (kasnije pod imenom [[Bošnjaci]]), 1.366.104 (31.21%) [[Srbi|Srba]] i 760.852 (17.38%) [[Hrvati|Hrvata]], 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku: 88% Hrvata su [[katoličanstvo|katolici]], 90% Bošnjaka su [[islam|muslimani]], a 99% Srba su [[pravoslavlje|pravoslavci]]. U Bosni i Hercegovini živjeli su i pripadnici nacionalnih manjina. Nijihov broj na popisu iz 1991. godine, bio je sljedeći: Albanci - 4.922, Crnogorci - 10.048, Česi - 590, Talijani - 732, Židovi - 426, Mađari - 893, Makedonci - 1.596, Nijemci - 470, Poljaci - 526, Romi - 8.864, Rumunji - 162, Rusi - 297, Rusini - 133, Slovaci - 297, Slovenci - 2.190, Turci - 267 i Ukrajinci - 3.929.

Podaci su se od tada znatno promijenili jer je u ratu poginulo oko 100 tisuća ljudi po najnovijim procjenama, a pola stanovništva se preselilo.

* [[1981]]. 4.124.256 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.5 %, [[Srbi]] 32 %, [[Hrvati]] 20.4 % i drugi.
* [[1971]]. 3.746.111 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 39.6 %, [[Srbi]] 37.2 %, [[Hrvati]] 20.6 % i drugi.
* [[1961]]. 3.277.948 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srb]] 42.9 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 25.7%, [[Hrvati]] 21.7 % i drugi.
* [[1953]]. 2.847.790 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 44.4 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 31.3 %, [[Hrvati]] 23 % i drugi.
* [[1948]]. 2.565.283 stanovnika.
** Etnički sastav: [[Srbi]] 41.6 %, [[Muslimani (narod)|Muslimani]] 34.7 %, [[Hrvati]] 22.6 % i drugi.

Prema procjeni CIA World Factbook, prosječan životni vijek u BiH iznosi 78.5 godina - za muškarce 74.92, za žene 82.34 godine. Prosječna starost iznosi 39 godina. Gustoća je 78 stanovnika po km<sup>2</sup>.

Glavne vjere su islam (45-50%) i kršćanstvo (ukupno 45% - pravoslavci 30%, katolici 15%). Ireligioznost iznosi 29%.

Prirodni priraštaj iznosi oko 5% te stanovništvo raste otprilike 0.45% godišnje. 18.9% stanovništva je mlađe od 14 godina starosti, 70.6% je između 15 i 64 godina starosti, te 10.5% je starije od 65 godina starosti.

=== Najveći gradovi ===
{{Najveći gradovi|država_lokativ=BiH|grad1=Sarajevo|grad2=Banja Luka|grad3=Tuzla|grad4=Zenica|grad5=Ilidža|grad6=Mostar|grad7=Bijeljina|grad8=Brčko|grad9=Bihać|grad10=Prijedor|izvor=http://www.statistika.ba|slika1=Sarajevo City Panorama.JPG|slika2=Црква Свете Тројице Бања Лука.jpg|populacija2=138.963|populacija1=271.194|populacija3=74.457|populacija4=70.553|populacija5=63.528|populacija6=60.195|populacija7=42.278|populacija8=39.893|populacija9=39.690|populacija10=29.555|teritorija1=Kanton Sarajevo|teritorija2=Republika Srpska|teritorija8=Brčko distrikt|teritorija3=Tuzlanski kanton|teritorija4=Zeničko-dobojski kanton|teritorija5=Kanton Sarajevo|teritorija6=Hercegovačko-neretvanski kanton|teritorija7=Republika Srpska|teritorija9=Unsko-sanski kanton|teritorija10=Republika Srpska|slika3=Tuzla View of Tuzla.jpg|slika4=Vue de ZENICA depuis la rivière BOSNA.jpg}}

== Kultura ==
Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje [[Balkan]]a, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz [[Mađarska|Mađarsku]], jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]]: [[Vladimir Prelog]] dobio ju je za hemiju, a i [[Ivo Andrić]] za književnost. Glavni grad [[Sarajevo]] je bio domaćin [[XIV Zimske olimpijske igre - Sarajevo 1984.|14. Zimskih olimpijskih igara]], koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.

=== Muzika ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka muzika}}
[[Muzika Bosne i Hercegovine]] ima dugu i slavnu historiju. Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak [[sevdalinka]], ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi arapske riječi "sevdah" - ljubav.

=== Književnost ===
{{Glavni|Bosanskohercegovačka književnost}}
[[Bosansko-hercegovačka književnost|Bosansko-hercegovačku književnost]] čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas. [[Ivo Andrić]] je najznačajniji predstavnik domaće književnosti i dobitnik Nobelove nagrade za književnosti [[1961]] godine za ''"kompletan književni opus o historiji jednog naroda"''. Vrhunac tog rada je bio roman ''"[[Na Drini ćuprija]]"''. Tokom osmanskog doba, mnogi pisci iz Bosne i Hercegovine su bili poznati u orijentalnom svijetu, a u samoj Bosni razvija se [[Alhamijado književnost]].

=== Film ===
{{Glavni|Bosanskohercegovački film}}
Posebno značajan dio kulturnog stvaralaštva Bosne i Hercegovine otpada na [[bosansko-hercegovački film]]. Filmovi iz Bosne i Hercegovine su prva dva desetljeća nakon Drugog svjetskog rata obrađivala mahom teme iz narodne Revolucije i rata, filmski su obrađivale najznačajnije teme iz NOB-a, uključujući tu i poznate i slavne bitke partizana protiv stranih okupatora i domaćih izdajnika (Filmovi "Kozara", "Sutjeska", "Bitka na Neretvi", "Valter brani Sarajevo"). Ipak, prvi pravi uspjesi domaćeg filma mogli su se osjetiti tokom kasnih 1970-ih i 1980-ih godina, kad je stvoren i poseban bosanski filmski izraz. Filmovi su mahom obrađivali socijane teme, ne rijetko i kao socijanu kritiku na račun socijalističkog društva, a povremeno bi se našlo mjesto i za savremene, urbane teme, na koje su ipak uglavnom bili pretplaćeni autori iz drugih centara.

Nakon zatišja tokom ratnih i prvih poratnih godina, filmsko stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini se pojačano budi i otprve donosi fantastične rezultate. Filmski režiser [[Danis Tanović]] je [[2002]]. godine dobio popularnog Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije za film ''"[[Ničija zemlja]]"'' u kategoriji najbolji strani film. Ogromnu popularnost je stekao i film ''[[Remake (film)|Remake]]'' u režiji Dine Mustafića rađen po scenariju Zlatka Topčića iz 2003. godine, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. Veliku pažnju je imao i film Pjera Žalice ''"[[Gori vatra]]"'', kao i njegov sljedeći projekt, film "[[Kod amidže Idriza]]". Slično je i sa filmom ''"[[Ljeto u Zlatnoj Dolini]]"'' Srđana Vuletića, koji na međunarodnim filmskim festivalima odnosi nekoliko nagrada. U kategoriji kratkog filma valja izdvojiti film ''"[[10 minuta]]"'' režisera Ahmeda Imamovića, koji je dobitnik nagrade "Najbolji kratki film Evrope" [[2002]]. godine. Posebnu pažnju je dobio film ''[[Grbavica]]'' režiserke [[Jasmila Žbanić|Jasmile Žbanić]] koji je nagrađen ''Zlatnim medvjedom'' na festivalu [[Berlinale]] [[2006]]. godine. Film ''Ostavljeni'' iz 2010. godine, režisera Adisa Bakrača i scenariste Zlatka Topčića također ostvaruje veliki uspjeh, sjajno je primljen kod publike i kritičara te osvaja nekoliko nagrada na međunarodnim filmskim festivalima, između ostalog i Zlatnu arenu za najbolju glavnu mušku ulogu.

=== Religija ===
[[Datoteka:Thetzarsmosque.PNG|thumb|[[Careva džamija (Sarajevo)|Careva džamija]]]]Važno je spomenuti da je prisutnost triju [[vjera]] u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. [[Sarajevo]] je jedini grad pored [[Jeruzalem|Jerusalima]], koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja]] u Sarajevu je [[sarajevska Hagada]], tradicionalna [[Jevreji|jevrejska]] knjiga koju su Sefardi donijeli u [[Sarajevo]] po svome izgonu iz [[Španija|Španije]]. Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] (1992–1995). Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti [[Begova džamija|Begovu džamiju]] i [[Careva džamija (Sarajevo)|Carevu džamiju]] u Sarajevu, [[Aladža|Aladža džamiju]] u Foči, [[Ferhadija|Ferhadija džamiju]] u Banja Luci, džamije u [[Mostar]]u, [[Travnik]]u i [[Livno|Livnu]], te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: [[Stari most]] u [[Mostar]]u, [[Most Mehmed-paše Sokolovića]] u [[Višegrad]]u, [[Arslanagića Most|Arslanagić most]] u [[Trebinje|Trebinju]], te repliku Starog mosta u Mostaru u umanjenoj verziji na rijeci [[Bistrica (Prijedor)|Bistrici]] u [[Livno|Livnu]].[[Datoteka:Fojnica.PNG|thumb|[[Franjevački samostan Fojnica]]]]
[[Datoteka:Visegrad bridge by Klackalica.jpg|thumb|[[Most Mehmed-paše Sokolovića]]]]
Crkvena arhitektura Bosne i Hercegovine sastoji se od nekoliko stilova, ovisno od vremena u kojem je građena, odnosno kojem crkvenom krugu pripada. Tako bosanske katoličke crkve u gotovo cijeloj zemlji njeguju neki posebni "bosanski" stil vitkih zvonika sa visokim, kosim krovovima i tako se harmonično uklapaju u gradski ili seoski krajolik. Najpoznatije rimokatoličke crkve u Bosni stoje u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu i Bihaću, dok su najznačajniji samostani [[Franjevci|franjevačke provincije Bosna srebrena]] u Fojnici, Visokom, Kreševu, Kaknju i Livnu. Sakralni objekti rimokatoličke crkve u Hercegovini imaju uglavnom primorsko-mediteranski karakter (baš kao i pravoslavne crkve i objekti), građeni su od bijelog kamena, a odlikuje ih gotovo minimalistički stil, koji se u novijoj arhitekturi dijelom naslanja i na kubizam i savremene tokove crkvene arhitekture u svijetu. Ovdje su poznate Duvanjska bazilika u Tomislavgradu, te crkve i samostani u Širokom Brijegu, Čapljini i Mostaru.

Pravoslavne crkve, manastiri i objekti u sjevernijim dijelovima zemlje, pogotovo uz rijeku Drinu ne razlikuju se previše od sličnih crkvenih objekata u Srbiji, što upućuje na činjenicu da su ih gradili isti majstori. Ovi su se pak u dijelu srpske-crkvene arhitekture vodili principima crkvene gradnje na zapadnom Mediteranu, tako da pravoslavne crkve u Bosni imaju uvijek iznova slične motive, koji podsjećaju na gradnju u [[Italija|Italiji]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najpoznatije pravoslavne crkve stoje u [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Mostar]]u, [[Tuzla|Tuzli]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Livno|Livnu]] i [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]]. Novovjeki pravoslavni crkveni objekti po mnogim bh gradovima, pogotovo u RS-u, danas nalikuju kopijama Sopoćana, Mileševa ili Gračanice ili su u skladu sa bizantskim stilom, tako da bosanskoj urbanoj arhitekturi daju novi pečat. Primjer je [[Crkva Svetog Vasilija Ostroškog u Istočnom Sarajevu|Crkva Svetoga Vasilija Ostroškog]] u Istočnom Sarajevu.

=== Mediji ===
U Bosni i Hercegovini izlaze tri dnevna lista: dva u Sarajevu i jedan u Banja Luci. ''[[Dnevni avaz|Dnevni Avaz]]'' je najtiražniji list u zemlji i mješavina dnevnika i tabloida, ''[[Sloboda|Oslobođenje]]'' baštini bogatu tradiciju političkog novinarstva kod nas, dok su banajlučke ''[[Nezavisne novine]]'' jedinstven glas angažiranog i objektivnog novinarstva. Uz ova tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini izlaze i sedmični politički magazini, među kojima su ''[[Bosanskohercegovački Dani|BH Dani]]'', ''[[Slobodna Bosna]]'', ''[[Ljiljan (magazin)|Ljiljan]]'', ''[[Start (magazin)|Start]]'' i drugi.

Bosna i Hercegovina ima javni radiotelevizijski sistem, koji se sastoji od tri jedinice: glavne nacionalne radijske i televizijske kuće Radiotelevizije Bosne i Hercegovine ([[BHTV]] 1 i BH Radio 1), te po jednog entitetskog emitera: Federalne televizije [[FTV]] u Federaciji i Televizije Republike Srpske [[Radiotelevizija Republike Srpske|RTRS]] u manjem entitetu. Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija, od kojih valja izdvojiti [[OBN televizija|OBN]], [[NTV Hayat]], [[Alternativna televizija|ATV]], [[Radio-televizija BN|BN TV]] i [[Pink BH]], a ne treba zaboraviti ni regionalne televizijske programe u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla, Bihać, Travnik, Mostar).

Radio u Bosni i Hercegovini i dalje ima veliki broj poklonika, jer je BiH jedna od zemalja sa najgušćom mrežom državnih, entitetskih, kantonalnih, regionalnih i gradskih radio-stanica, koje zadovoljavaju najširi sloj slušateljstva u zemlji. Ipak specijalizirani radijski programi sa posebnim sadržajima u potpunosti nedostaju zemlji, zbog čega se radijski program u BiH još uvijek može nazvati konvencionalnim i tradicionalnim, a to se odnosi i na njegove sadržaje, sastavljene po principu: red domaće muzike, red vijesti i priče iz studija.

=== Filatelija ===
{{Glavni|Filatelija u Bosni i Hercegovini}}

U Bosni i Hercegovini postoje tri neovisne pošte sa samostalnim poštanskim izdanjima:
* Bh. pošta sa sjedištem u Sarajevu,
* Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru i
* Pošta Republike Srpske sa sjedištem u Banjoj Luci.
Ove pošte izdaju povremeno zajednička izdanja, kao i izdanja međunarodne filatelističke organizacije pod nazivom ''EUROPA''.

== Sport ==
Banjalučki rukometni klub Borac je 1976. godine postao evropski šampion u [[rukomet]]u. Sarajevski [[košarkaški klub Bosna]] je 1979. godine osvojila Evropsko klupsko košarkaško prvenstvo, a tuzlansko Jedinstvo-Aida je 1989. postalo evropski šampion. [[Fudbalski klub Sarajevo]], [[Fudbalski klub Željezničar]] i [[Fudbalski klub Velež]] su među najpoznatijim iz ovog dijela Evrope. Neki čuveni bosanskohercegovački sportaši su [[Abas Arslanagić]], [[Asim Ferhatović]], [[Ivica Osim|Ivan "Ivica" Osim]], [[Safet Sušić]], [[Miroslav Blažević|Miroslav "Ćiro" Blažević]], [[Dušan Bajević|Dušan "Duško" Bajević]], [[Blaž Slišković]], [[Vahid Halilhodžić]], [[Boro Primorac]], [[Edin Džeko]], [[Mirsad Hibić]], [[Enver Marić]], [[Vedad Ibišević]], [[Miralem Pjanić]], [[Emir Spahić]], [[Muhamed Mujić]], [[Ljupko Petrović]], [[Vlatko Marković]], [[Irfan Smajlagić]], [[Mario Stanić]],[[Nebojša Popović (fudbaler)|Nebojša Popović]], [[Marijan Beneš|Marjan Beneš]], [[Anton Josipović]], [[Damir Mulaomerović]], [[Sanda Dubravčić|Sanda Dubravčić-Šimunjak]], [[Boris Živković]], [[Haris Brkić]], [[Zlatan Bajramović]], [[Nikola Mikić|Nikola Nikić]], [[Vladimir Petrović (fudbaler)|Vladimir Petković]], [[Daniel Šarić|Danijel Šarić]], [[Hasan Salihamidžić]], [[Mladen Bojinović]], [[Bojan Bogdanović]], [[Ivan Ljubičić]], [[Zoran Planinić]], [[Josip Bukal]], [[Predrag Danilović]], [[Rade Bogdanović]], [[Ivan Sokolov]], [[Marin Čilić]], [[Almir Turković]], [[Željko Petrović]], [[Ivana Ninković]] i [[Mirza Mešić]].

== Promet ==
Postoje cestovni, željeznički, riječni (riječna luka [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]]) te zračni promet. U BiH cestovni promet je loše razvijen zbog nepristupačnog reljefa u njezinom središnjem dijelu. Aerodromi se nalaze u Mostaru, Tuzli, Sarajevu te Banjoj Luci.

== Povezano ==
* [[Republika Srpska]] 
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Brčko distrikt]]

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Bosnia and Herzegovina}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html Podaci o BiH - CIA objavljeni u "World Factbook 2004"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180315193211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/bk.html |date=2018-03-15 }} 
* [http://www.bhtourism.ba/ BHtourism.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110222233804/http://bhtourism.ba/ |date=2011-02-22 }} 
* [http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html Centralna Banka Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061106152005/http://www.cbbh.gov.ba/bh/index.html |date=2006-11-06 }} 
* [http://www.mvp.gov.ba/ Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine] 
* [http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp OSCE Misija u Bosni i Hercegovini] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225084208/http://www.oscebih.org/oscebih_bos.asp |date=2010-12-25 }} 
* [http://www.ohr.int/?lang=bs Ured visokog predstavnika]
* "Bosna i Hercegovina", serijal ''Putnici'', [[Al Jazeera]]: [https://www.youtube.com/watch?v=o9KmL5K9lzo prvi dio] (4. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=vTFGbJuGzwA drugi dio] (11. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=Tx4YLvuga1U treći dio] (18. 5. 2022), [https://www.youtube.com/watch?v=-__2GQgcCfg četvrti dio] (25. 5. 2022) ([[YouTube]])

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{Evropa}}
{{Slovenske države}}

[[Kategorija:Bosna i Hercegovina| ]]
[[Kategorija:Balkan]]
[[Kategorija:Države u Evropi]]