Skip to main content

Ivana Knežić

Followers

2

Following

2

Co-author

1

Public Views

Marc L Greenberg

University of Kansas

Stephen M. Dickey

University of Kansas

Armando Marques-Guedes

UNL - New University of Lisbon

Maja Vasiljevic

University of Belgrade

Derek H Alderman

University of Tennessee Knoxville

University of Wisconsin-Madison

Elżbieta Manuiło

Polish Academy of Sciences

Viacheslav Kuleshov

Stockholm University

University of California, Los Angeles

University of Zagreb, Faculty of Humanities and Social Sciences [Filozofski fakultet]

Interests

Uploads

Papers by Ivana Knežić

Antropološki dualizam Renéa Descartesa

Acta Iadertina, Sep 12, 2023

Sažetak U članku se s pozicije tomističke filozofije kritički analizira Descartesovo dualističko ... more Sažetak U članku se s pozicije tomističke filozofije kritički analizira Descartesovo dualističko shvaćanje čovjeka s ciljem isticanja novih elemenata njegove filozofske antropologije u odnosu na aristotelovsko-skolastičku filozofsku tradiciju, kao i ukazivanja na njihove posljedice. Pritom se polazi od Descartesova shvaćanja čovjekova načina bivstvovanja, da bi se potom istražilo njegovo objašnjenje osnovnih djelovanja ljudskoga bića -spoznaje i htijenja. U istraživanju je korištena metoda filozofske analize izvornih Descartesovih tekstova -Metafizičke meditacije, Diskurs o metodi, Načela filozofije i Strasti duše. Rezultati istraživanja ukazuju na poteškoće i nedosljednosti Descartesove nove antropologije te na njihove dalekosežne negativne posljedice, kako na teoretskoj, tako i na praktičkoj razini.

The Role of Education in the Formation of Human Sociability

The Journal of Education, Culture, and Society, Jun 26, 2020

The paper aims at highlighting the philosophical roots of the relation between nature and educati... more The paper aims at highlighting the philosophical roots of the relation between nature and education in the process of socialisation. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes' and Jean-Jacques Rousseau's texts have been used. The rst part of the paper clari es the concept of nature and explains changes in the understanding of this concept through the history of philosophy, with special emphasis on transformation that happened in transition from the medieval to the modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how the modern concept of nature manifests itself in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on the comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in the transformation of human individuals into social beings. Results: Research shows that, for the two philosophers, the role of education in the process of socialisation consists of denaturalisation of human beings. Conclusion: Hobbes' and Rousseau's ideas of the relation of education and nature in the process of socialisation constitute a basis for justi cation of manipulations of education for political ends. To avoid such manipulations and nd the adequate concept of education, the paper suggests searching for an adequate concept of human nature rst.

The Role of Education in the Formation of Human Sociability

The Journal of Education, Culture, and Society, 2020

Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and ... more Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and education in the process of socialization. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes’ and Jean-Jacques Rousseau’s texts has been used. Concept: The first part of the paper clarifies the concept of nature and explains changes in understanding of this concept thorough the history of philosophy, with the special emphasis on transformation that happened in transition from medieval to modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how modern concept of nature manifests in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in transformation ...

The Problem of Language Grounding as a Specific Human Feature in the Philosophy of Thomas Hobbes and Thomas Reid

Synthesis philosophica, 2018

The paper explores the foundation of language as a specific human ability in the works of two rep... more The paper explores the foundation of language as a specific human ability in the works of two representatives of modern British philosophy: Thomas Hobbes and Thomas Reid. Both of them share the understanding of language as a specific human feature, through which human beings express their thoughts. In fact, according to Hobbes, language is not only a specific human ability but also the basic human ability which enables the formation of all other abilities -including rational thinking. It elevates human beings above the world of animals. Language, therefore, is not something that arises out of human nature, rather the opposite; it is something that, in a certain way, conditions the emergence of humanity itself. At the same time, the problem of grounding of language is left unsolved in the philosophy of Thomas Hobbes. Differently, even though Thomas Reid considered all the languages in the world as systems of artificial signs made by human beings, he grounded them in human nature itself, more precisely, in something he calls "natural language", common to all humans as rational and social beings. However, this attempt of grounding language in human nature faced some difficulties that made the solution, offered by this Scottish philosopher, inconsistent. Despite all the differences between the two philosophers, these difficulties imply their common philosophical background.

Na Sveučilištu u Zadru obilježen svjetski dan filozofije 2010

Acta Iadertina, 2017

Thomas Hobbes u stihovima

Acta Iadertina, 2017

Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidrž... more Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidržave izloženoj u njegovom kapitalnom djelu Levijatan. Manje je, međutim, poznato da jefilozof iz Malmesburyja bio zainteresiran i za književnost, da je izučavao klasičnu poeziju, ali dase i sam okušao u pisanju stihova. Cilj našega rada jest predstaviti upravo taj, malo poznati dionjegova opusa. Pritom najprije prikazujemo njegov rad na prijevodima klasične grčke literature,da bismo potom predstavili njegova originalna djela pisana stihovima. Koristeći povijesno–problemski pristup, i jednu i drugu vrstu radova osvjetljujemo iz konteksta njegova života iosobitih društvenih prilika vremena u kojem je živio i djelovao, ukazujući na vezu njegovihstihova s njegovom filozofskom mišlju, ondje gdje ta veza postoji. Analiza ovih radova, kao iokolnosti u kojima oni nastaju, upućuju na zaključak da njihov nastanak nije bio umjetničkimotiviran, već da je najčešće bio rezultat želje za usavršavanjem k...

Metaphysical enquiries concerning the human person

Riječki teološki časopis, 2009

The Problem of Grounding Language as s Specific Feature of Man

Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense

Work and Contemplation — The Way and Goal of Self–Realization

U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja.The article examines work and contemplation as two types of activities emanating from man’s nature which are important in man’s self–realization. The inquiry sets out from metaphysical anthropology which reveals to us that man, as a spiritual– corp...

The Principle of Development in the Idea of a University of J. H. Newman

Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense

Hobbes’ Critique of University

Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To c... more Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To cinimo analizirajuci ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveucilistima. Potom u sredisnjim temama, kombinirajuci povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveucilista, kao i njegov prijedlog za reformu sveucilista, smjestajuci oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one politicke tako i one antropoloske i epistemoloske. Na kraju, u zakljucku, kriticki ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveucilista.

Hobbesova kritika sveučilišta

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Rad i kontemplacija — put i cilj čovjekova samoostvarenja

U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja. Ključne riječi: čovjek, djelovanje, rad, kontemplacija, samoostvarenje.

Metaphysical enquiries concerning the human person

U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce pos... more U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce posljedice do kojih dovode neke suvremene filozofske teorije i pravci. Pokusaji definiranja covjeka sežu daleko u proslost. Jos je Boetije definirao covjeka kao "individualnu supstanciju koja posjeduje razum". Na njega se kasnije nadovezuje sv. Toma Akvinski nastojeci istaknuti covjekovu originalnost i neponovljivost. Suvremeno doba obilježeno je napretkom prirodnih znanosti koje covjeka promatraju partikularno, sto može dovesti do neslucenih posljedice i ugrožavanja covjekova položaja. U clanku se razmatraju stetne posljedice takva pristupa i isticu strane onog cjelovitog i sveobuhvatnog.

Kontemplacija i stvaralaštvo u tomističkim promišljanjima

by Maja Poljak and Ivana Knežić

Filozofska istraživanja, 2020

U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvi... more U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvinčeve izvorne tekstove koristimo i tekstove tomističkih filozofa, ponajprije J. Piepera, ali i klasičnih suvremenih tomista poput É. Gilsona i J. Maritaina. Također, u Akvinčevoj maniri, uzimamo u razmatranje i tekstove njegovih prethodnika, posebice velikana antičke misli, Platona i Aristotela. Članak je podijeljen na tri poglavlja: prvo poglavlje tematizira kontemplaciju, drugo poglavlje, kroz usporedbu sa stvaranjem kao Božjim vlastitim činom, tematizira pojam stvaralaštva, a treće poglavlje tematizira sam odnos kontemplacije i stvaralaštva. Analiza pokazuje kako između ovih dviju djelatnosti postoji dvostruka veza: s jedne strane, stvaralaštvo ima svoj početak u kontemplativnom činu samoga stvaraoca, a s druge strane, ono ima svoj ishod u kontemplativnome činu onoga koji se susreće sa stvaralačkim djelom.

Hobbesova kritika sveučilišta

Filozofska Istraživanja, Dec 17, 2013

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Metafizička istraživanja o osobi

Antropološki dualizam Renéa Descartesa

Acta Iadertina, Sep 12, 2023

Sažetak U članku se s pozicije tomističke filozofije kritički analizira Descartesovo dualističko ... more Sažetak U članku se s pozicije tomističke filozofije kritički analizira Descartesovo dualističko shvaćanje čovjeka s ciljem isticanja novih elemenata njegove filozofske antropologije u odnosu na aristotelovsko-skolastičku filozofsku tradiciju, kao i ukazivanja na njihove posljedice. Pritom se polazi od Descartesova shvaćanja čovjekova načina bivstvovanja, da bi se potom istražilo njegovo objašnjenje osnovnih djelovanja ljudskoga bića -spoznaje i htijenja. U istraživanju je korištena metoda filozofske analize izvornih Descartesovih tekstova -Metafizičke meditacije, Diskurs o metodi, Načela filozofije i Strasti duše. Rezultati istraživanja ukazuju na poteškoće i nedosljednosti Descartesove nove antropologije te na njihove dalekosežne negativne posljedice, kako na teoretskoj, tako i na praktičkoj razini.

The Role of Education in the Formation of Human Sociability

The Journal of Education, Culture, and Society, Jun 26, 2020

The paper aims at highlighting the philosophical roots of the relation between nature and educati... more The paper aims at highlighting the philosophical roots of the relation between nature and education in the process of socialisation. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes' and Jean-Jacques Rousseau's texts have been used. The rst part of the paper clari es the concept of nature and explains changes in the understanding of this concept through the history of philosophy, with special emphasis on transformation that happened in transition from the medieval to the modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how the modern concept of nature manifests itself in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on the comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in the transformation of human individuals into social beings. Results: Research shows that, for the two philosophers, the role of education in the process of socialisation consists of denaturalisation of human beings. Conclusion: Hobbes' and Rousseau's ideas of the relation of education and nature in the process of socialisation constitute a basis for justi cation of manipulations of education for political ends. To avoid such manipulations and nd the adequate concept of education, the paper suggests searching for an adequate concept of human nature rst.

The Role of Education in the Formation of Human Sociability

The Journal of Education, Culture, and Society, 2020

Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and ... more Aim: The paper aims at highlighting philosophical roots of the relation issue between nature and education in the process of socialization. Method: For the purpose of the research critical philosophical analysis and comparison of Thomas Hobbes’ and Jean-Jacques Rousseau’s texts has been used. Concept: The first part of the paper clarifies the concept of nature and explains changes in understanding of this concept thorough the history of philosophy, with the special emphasis on transformation that happened in transition from medieval to modern period. Since both Hobbes and Rousseau are representatives of modern philosophy, the second section of the paper shows how modern concept of nature manifests in the works of the two philosophers and compares, in a more detailed way, their understanding of human nature or natural state of mankind, focusing on comparison of their concepts of human natural unsociability. The third part examines more closely the role of education in transformation ...

The Problem of Language Grounding as a Specific Human Feature in the Philosophy of Thomas Hobbes and Thomas Reid

Synthesis philosophica, 2018

The paper explores the foundation of language as a specific human ability in the works of two rep... more The paper explores the foundation of language as a specific human ability in the works of two representatives of modern British philosophy: Thomas Hobbes and Thomas Reid. Both of them share the understanding of language as a specific human feature, through which human beings express their thoughts. In fact, according to Hobbes, language is not only a specific human ability but also the basic human ability which enables the formation of all other abilities -including rational thinking. It elevates human beings above the world of animals. Language, therefore, is not something that arises out of human nature, rather the opposite; it is something that, in a certain way, conditions the emergence of humanity itself. At the same time, the problem of grounding of language is left unsolved in the philosophy of Thomas Hobbes. Differently, even though Thomas Reid considered all the languages in the world as systems of artificial signs made by human beings, he grounded them in human nature itself, more precisely, in something he calls "natural language", common to all humans as rational and social beings. However, this attempt of grounding language in human nature faced some difficulties that made the solution, offered by this Scottish philosopher, inconsistent. Despite all the differences between the two philosophers, these difficulties imply their common philosophical background.

Na Sveučilištu u Zadru obilježen svjetski dan filozofije 2010

Acta Iadertina, 2017

Thomas Hobbes u stihovima

Acta Iadertina, 2017

Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidrž... more Thomas Hobbes ostao je u povijesti filozofije zapamćen prvenstveno po svojoj osebujnoj teorijidržave izloženoj u njegovom kapitalnom djelu Levijatan. Manje je, međutim, poznato da jefilozof iz Malmesburyja bio zainteresiran i za književnost, da je izučavao klasičnu poeziju, ali dase i sam okušao u pisanju stihova. Cilj našega rada jest predstaviti upravo taj, malo poznati dionjegova opusa. Pritom najprije prikazujemo njegov rad na prijevodima klasične grčke literature,da bismo potom predstavili njegova originalna djela pisana stihovima. Koristeći povijesno–problemski pristup, i jednu i drugu vrstu radova osvjetljujemo iz konteksta njegova života iosobitih društvenih prilika vremena u kojem je živio i djelovao, ukazujući na vezu njegovihstihova s njegovom filozofskom mišlju, ondje gdje ta veza postoji. Analiza ovih radova, kao iokolnosti u kojima oni nastaju, upućuju na zaključak da njihov nastanak nije bio umjetničkimotiviran, već da je najčešće bio rezultat želje za usavršavanjem k...

Metaphysical enquiries concerning the human person

Riječki teološki časopis, 2009

The Problem of Grounding Language as s Specific Feature of Man

Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense

Work and Contemplation — The Way and Goal of Self–Realization

U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja.The article examines work and contemplation as two types of activities emanating from man’s nature which are important in man’s self–realization. The inquiry sets out from metaphysical anthropology which reveals to us that man, as a spiritual– corp...

The Principle of Development in the Idea of a University of J. H. Newman

Aristotelova phronesis i Newmanov illative sense

Hobbes’ Critique of University

Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To c... more Cilj ovoga teksta jest osvijetliti znacaj sveucilista u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To cinimo analizirajuci ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveucilistima. Potom u sredisnjim temama, kombinirajuci povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveucilista, kao i njegov prijedlog za reformu sveucilista, smjestajuci oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one politicke tako i one antropoloske i epistemoloske. Na kraju, u zakljucku, kriticki ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveucilista.

Hobbesova kritika sveučilišta

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Rad i kontemplacija — put i cilj čovjekova samoostvarenja

U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske nar... more U članku se istražuju rad i kontemplacija kao dva načina djelovanja koja proizlaze iz ljudske naravi te oba imaju svoju ulogu u čovjekovu samoostvarenju. To se čini polazeći od jedne metafizičke antropologije koja otkriva da čovjek kao duhovno–tjelesno biće po naravi djeluje tranzitivno i imanentno. Potom se analiziraju bitna obilježja rada koji je kao tranzitivno djelovanje u prvome redu usmjeren na usavršavanje vanjskoga svijeta, ali kojim čovjek istovremeno sam sebe usavršava. To usavršavanje, međutim, može biti do kraja ostvareno tek u jednom imanentnome djelovanju čiji učinci ostaju u samome djelatniku. Daljnja analiza pokazuje da je upravo kontemplacija to imanentno djelovanje u kojem se sastoji konačan cilj čovjekova samoostvarenja. Ključne riječi: čovjek, djelovanje, rad, kontemplacija, samoostvarenje.

Metaphysical enquiries concerning the human person

U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce pos... more U radu se želi preispitati postojeca shvacanja i interpretiranja covjeka te ukazati na moguce posljedice do kojih dovode neke suvremene filozofske teorije i pravci. Pokusaji definiranja covjeka sežu daleko u proslost. Jos je Boetije definirao covjeka kao "individualnu supstanciju koja posjeduje razum". Na njega se kasnije nadovezuje sv. Toma Akvinski nastojeci istaknuti covjekovu originalnost i neponovljivost. Suvremeno doba obilježeno je napretkom prirodnih znanosti koje covjeka promatraju partikularno, sto može dovesti do neslucenih posljedice i ugrožavanja covjekova položaja. U clanku se razmatraju stetne posljedice takva pristupa i isticu strane onog cjelovitog i sveobuhvatnog.

Kontemplacija i stvaralaštvo u tomističkim promišljanjima

by Maja Poljak and Ivana Knežić

Filozofska istraživanja, 2020

U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvi... more U članku obrađujemo odnos kontemplacije i stvaralaštva u duhu filozofije Tome Akvinskoga. Uz Akvinčeve izvorne tekstove koristimo i tekstove tomističkih filozofa, ponajprije J. Piepera, ali i klasičnih suvremenih tomista poput É. Gilsona i J. Maritaina. Također, u Akvinčevoj maniri, uzimamo u razmatranje i tekstove njegovih prethodnika, posebice velikana antičke misli, Platona i Aristotela. Članak je podijeljen na tri poglavlja: prvo poglavlje tematizira kontemplaciju, drugo poglavlje, kroz usporedbu sa stvaranjem kao Božjim vlastitim činom, tematizira pojam stvaralaštva, a treće poglavlje tematizira sam odnos kontemplacije i stvaralaštva. Analiza pokazuje kako između ovih dviju djelatnosti postoji dvostruka veza: s jedne strane, stvaralaštvo ima svoj početak u kontemplativnom činu samoga stvaraoca, a s druge strane, ono ima svoj ishod u kontemplativnome činu onoga koji se susreće sa stvaralačkim djelom.

Hobbesova kritika sveučilišta

Filozofska Istraživanja, Dec 17, 2013

Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u fil... more Hobbesova kritika sveučilišta Sažetak Cilj ovoga teksta jest osvijetliti značaj sveučilišta u filozofskom sustavu Thomasa Hobbesa. To činimo analizirajući ponajprije njegovo osobno iskustvo studija na Oxfordu kao važan poticaj za razvijanje njegova kasnijeg stava prema sveučilištima. Potom u središnjim tema ma, kombinirajući povijesni i problemski pristup, iznosimo njegovu kritiku sveučilišta, kao i njegov prijedlog za reformu sveučilišta, smještajući oboje u kontekst vremena, ali i njegove misli, kako one političke tako i one antropološke i epistemološke. Na kraju, u zaključku, kritički ocjenjujemo aktualnost i objektivnost Hobbesove kritike te prihvatljivost njegova prijedloga reforme sveučilišta.

Metafizička istraživanja o osobi