SFRJ na Pjesmi Eurovizije
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
| Jugoslavija | |
|---|---|
 Jugovizija
| |
| Nacionalna televizija | Jugoslovenska radiotelevizija (JRT) |
| Odabir predstavnika | Jugovizija |
| Sudjelovanja | |
| Sudjelovanja | 27 |
| Prvo sudjelovanje | 1961. |
| Posljednje sudjelovanje | 1992. |
| Najbolji rezultat | 1.: 1989 |
| Najlošiji rezultat | 21.: 1991. |
| Web Stranice | |
| Jugoslavija - stranica na -{Eurovision.tv}- | |
SFR Jugoslavija je sudjelovala na Eurosongu 26 puta. Debitirala je 1961. i natjecala se svake godine do 1991., osim 1977., 1978., 1979., 1980. i 1985. Bila je jedina socijalistička država koja je sudjelovala na natjecanju.[nedostaje izvor] Godine 1979. kada se natjecanje održalo u glavnom gradu Izraela, Jeruzalemu, beogradski je režim zbog protivljaenja židovskoj državnosti i suradnje s PLO-om bojkotirao natjecanje.[nedostaje izvor]
Jugoslaviju su tijekom godina predstavljali izvođači iz 5 od 8 republika i autonomnih pokrajina koje su je činile. Bili su iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Srbije. Jedino Makedonija nije imala predstavnika, kao ni predstavnici Kosova, niti Vojvodine. Izvođači iz Hrvatske bili su najuspješniji jer su pobijedili na 13 od 26 lokalnih jugoslavenskih natjecanja.[nedostaje izvor]
Jugoslavija je pobijedila na Pjesmi Eurovizije 1989. Prema pravilima natjecanja, Eurosong se 1990. održao u glavnome gradu Hrvatske — Zagrebu.
Prvo sudjelovanje druge Jugoslavije na Eurosongu dogodilo se 1961. godine. Nastupila je pjevačica iz Novog Sada, Ljiljana Petrović. U vrijeme prvog nacionalnog izbora Ljiljana se nalazila u Ljubljani (Slovenija), gdje je snimala svoj singl za izdavačku kuću Jugoton (danas Croatia Records). Tekst je napisao je Miroslav Antić. Osvojila je 8. mjesto s dobivenih 9 bodova.
Sljedeće godine predstavnik Jugoslavije bila je Lola Novaković, pjevačica iz Beograda, koja je s pjesmom "Ne pali svetla u sumrak" osvojila 4. mjesto (deset bodova). Pjesmu je na tekst Dragutina Britvića skladao Jože Privšek.
Jedanaest godina kasnije, 1973., Jugoslaviju u Luksemburgu predstavlja Zdravko Čolić s pjesmom Kemala Montena "Gori vatra". nije uspio zapaliti Osvojio je pretposljednje, 15. mjesto, sa 65 bodova.
Dvanaesto mjesto na 1974. osvojila je "Korni grupa" s pjesmom "Moja generacija 1942." To je bila pobjednička pjesma opatijskog festivala koji je istovremeno bio i nacionalni izbor za jugoslavenskoga predstavnika na Pjesmi Eurovizije.
Pjesmu "Ne mogu skriti svoju bol" kojom je sastav "Ambasadori" iz Bosne i Hercegovine predstavljala Jugoslaviju na Pjesmi Eurovizije 1976. skladao je Slobodan Vujović na tekst Slobodana Durašovića. Osvojila je pretposljednje, 17. mjesto, s deset osvojenih bodova. Loš plasman grupe Ambasadori bio je razlog stanke od pet godina u jugoslavenskim sudjelovanjima na Eurosongu.
Beogradski sastav "Aska" pobijedio je 1982. u Ljubljani gdje se održavao nacionalni izbor za Pjesmu Eurovizije. Na tekst Mire Zeca, pjesmu je uglazbio Aleksandar "Sanja" Ilić. Grupu "Aska" činili su Izolda Barudžija, Snežana Mišković i Snežana Stamenković.
Pjesma "Halo, halo" osvojila je 14. mjesto, a bila je prva jugoslavenska kompozicija koja je od nekog žirija dobila maksimalnih 12 bodova, u ovome slučaju švedskog.
Crnogorac Danijel Popović kao predstavnik TV Zagreba[1] (danas HRT-a) pobijedio je na domaćemu izboru i predstavljao je Jugoslaviju 1983. Na tekst Marija Mihaljevića, glazbu za pjesmu "Julie" (Džuli) skladao je sam Danijel. U München je ispraćen oštrim kritikama da mu je pjesma plagijat popularnog Shakina Stevensa.[nedostaje izvor]
Popović je osvojio 4. mjesto (125 bodova) i ponovio dotadašnji najveći uspjeh koji je postigla Lola Novaković dvadeset i jednu godinu ranije. Pet žirija je jugoslavenskomu predstavniku dodijelilo maksimalni broj bodova.
Sljedeće godine, TV Titograd pobjeđuje na nacionalnom izboru s pjesmom "Ljubavna priča broj 1" koju su u Skoplju izveli Izolda Barudžija i Vlado Kalember. Na Eurosongu 1984. pjesma crnogorskog autorskog tendema Slobodana Bučevca i Milana Perića izvedena je pod naslovom "Ćao amore", i završila pretposljednja (16 bodova). Zbog slobodnijih scena snimanih na crnogorskom primorju, spot je cenzuriran i zabranjen za prikazivanje na nacionalnoj turskoj televiziji.[nedostaje izvor]
Izabrana je bila Zorica Kondža s baladom "Pokora", no Jugoslavija je odustala zbog obilježavanje pete godišnjice smrti Josipa Broza Tita.[nedostaje izvor]
Zadnja predstavnica Jugoslavije na Euroviziji bila je Dragana Šarić ili Bebi Dol (engl. Baby Doll) sa skladbom "Brazil". Ovu su pjesmu skladali Slobodan Marković i Zoran Vračević, a tekst je napisala sama Dragana Šarić.
Nacionalni izbor te se godine održavao u Sarajevu i to 9. ožujka koji će ostati upamćen kao nadnevak prvih oporbenih prosvjeda protiv vladavine Slobodana Miloševića, na pokliče ništa manje prema Hrvatskoj ratoborna Vuka Draškovića.[nedostaje izvor] Dok su tenkovi na ulicama glavnog grada razbijali prosvjede, Bebi Dol u četvrtom pokušaju pobijedila je na Jugoviziji.[nedostaje izvor] Predstavnici Slovenije i Hrvatske optuživali su da je pobjeda Bebi Dol posljedica neprincipijelnog glasovanja triju srpskih žirija (TV Beograd, TV Priština i TV Novi Sad).[nedostaje izvor] Republiku Hrvatsku u Sarajevu je predstavljala Ivana Banfić sa skladbom Daj povedi me koja je aranžmanom odnosno žanrovski bila producirana u plesnoj glazbi acid-housea karakterističnoj za to doba.
Negativne okolnosti pratile su sudjelovanje Bebi Dol na Pjesmi Eurovizije u Rimu. Nekoliko dana prije održavanja festivala počeli su prvi oružani sukobi u Hrvatskoj. Bebi Dol je prema ždrijebu nastupala prva. Jedino je žiri Malte jugoslavenskoj skladbi dodijelio jedan bod što je bilo dovoljno za pretposljednje mjesto.
- Hrvatska na Pjesmi Eurovizije
- Slovenija na Pjesmi Eurovizije
- Kosovo na Pjesmi Eurovizije
- Bosna i Hercegovina na Pjesmi Eurovizije
- Srbija na Pjesmi Eurovizije
- Crna Gora na Pjesmi Eurovizije
- Makedonija na Pjesmi Eurovizije
- Srbija i Crna Gora na Pjesmi Eurovizije
- ↑ Vuletić, Dean:"Chapter 8: The socialist star: Yugoslavia, Cold War Politics and the Eurovision Song Contest" u: Raykoff, Ivan; Tobin, Robert Deam. A Song for Europe: Popular Music and Politics in the Eurovision Song Contest. Burlington, Vermont: Ashgate Publishing, 2007., str. 92. (83-98.) ISBN 978-0-7546-5879-5. Preuzeto 2009-12-05.
»Among TV Zagreb's Eurovision entries was Daniel Popović, a Montenegrin living in Zagreb, who came fourth at the 1983 ESC with „Džuli.“«