Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija
| |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Karta | |||||
 | |||||
| Opći podaci | |||||
| Država |  Hrvatska
| ||||
| Sjedište županije | Rijeka | ||||
| Površina | 3588 km2 | ||||
| Broj stanovnika (2021.) | 265.419 stanovnika | ||||
| Gustoća stanovništva | 73,97 stan./km2 | ||||
| Broj gradova | 14 | ||||
| Broj općina | 22 | ||||
| Broj naselja | 510 | ||||
| ISO 3166-2:HR | HR-08 | ||||
| Pozivni broj | +385 (0)51 | ||||
| Župan | Zlatko Komadina (SDP) | ||||
| Dan županije | 14. travnja[1] | ||||
| Službene stranice | http://www.pgz.hr | ||||
 Portal Hrvatske
| |||||
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.[2] Duljina obalne crte u županiji je 1065 km.[3] Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.[4]
Županijska je himna skladba Ante Pecotića Zavičaju, tebi.[5]
Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.
- Gradovi:
- Grad Bakar
- Grad Cres
- Grad Crikvenica
- Grad Čabar
- Grad Delnice
- Grad Kastav
- Grad Kraljevica
- Grad Krk
- Grad Mali Lošinj
- Grad Novi Vinodolski
- Grad Opatija
- Grad Rab
- Grad Rijeka
- Grad Vrbovsko
- Općine:
- Općina Baška
- Općina Brod Moravice
- Općina Čavle
- Općina Dobrinj
- Općina Fužine
- Općina Jelenje
- Općina Klana
- Općina Kostrena
- Općina Lokve
- Općina Lopar
- Općina Lovran
- Općina Malinska – Dubašnica
- Općina Matulji
- Općina Mošćenička Draga
- Općina Mrkopalj
- Općina Omišalj
- Općina Punat
- Općina Ravna Gora
- Općina Skrad
- Općina Vinodolska
- Općina Viškovo
- Općina Vrbnik
Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 265.419 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 73,97 stanovnika/km2.
| broj stanovnika | 165503 | 173038 | 179246 | 198934 | 217653 | 239354 | 223640 | 237748 | 207635 | 216781 | 240621 | 270660 | 304038 | 323130 | 305505 | 296195 | 265419 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Etnički sastav 2011. je bio sljedeći: Hrvati 86,34 %, Srbi 5,03 %, Talijani 1,16 %, Bošnjaci 1,65 % i drugi.[6]
Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji jusu:[7]
- Babić
- Tomić
- Kovačević
- Petrović
- Štimac
- Knežević
- Ružić
- Grgurić
- Malnar
- Jovanović
Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije.
- Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove
- Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu
- Upravni odjel za odgoj i obrazovanje
- Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze
- Upravni odjel za proračun, financije i nabavu
- Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša
- Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima
- Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade
- Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj
- Upravni odjel za zdravstvo
- Ured unutarnje revizije
- Ured županije[8]
Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline:
- priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije)
- otoka (oko 29 % teritorija Županije)
- Gorskog kotara (oko 37 % teritorija Županije).
Na prostoru od 3582 km2 naseljene površine (oko 6,3 % naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9 % stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km2.
Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i krška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.
Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.
Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.
Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.
- Riječka nadbiskupija
- Modruško-riječka županija
- Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije
- ↑ PGŽ Press Pristupljeno 29. studenoga 2013.
- ↑ Gradovi i općine PGŽ Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.
- ↑ Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. prosinca 2013. (Wayback Machine) Pristupljeno 29. studenoga 2013.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011. Pristupljeno 14. travnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. travnja 2011. Pristupljeno 9. travnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. www.dzs.hr. Pristupljeno 15. veljače 2021.
- ↑ DZS 2011.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2013. Pristupljeno 2. prosinca 2013. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
|
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |