Povijest Meksika
Povijest Meksika pokriva razdoblje od više od dva tisućljeća.
Prva naseljevanja potječu prije više od 13,000 godina.[1] Na prostoru Meksika živjele su brojne razvijene civilizacije. Od 1800. g. pr. Kr. razvile su se razne indijanske kulture kao što su: Olmeci, Izapa, Maje, Zapoteci, Huasteci, Tarascan, Tolteci i Azteci. Razvili su značajna dostignuća u matematici i astronomiji. Glavni grad Azteka Tenochtitlan je 1500. godine bio najveći grad na svijetu s oko 350,000 stanovnika.
Od španjolskog osvajanja, Meksiko je doživio ispreplitanje svoje dugogodišnje autohtone civilizacije s europskom kulturom. To se vidi npr. na primjeru jezika: Meksiko je država s najviše govornika španjolskog jezika na svijetu i dom najvećeg broja govornika jezika američkih Indijanaca na kontinentu. Od 1519., Španjolci su apsorbirali domorodce u ogromno španjolsko kolonijalno carstvo. Za tri stoljeća, Meksiko je bio samo jedno od kraljevstva (Vicekraljevstvo Nova Španjolska) španjolskog carstva i uspostavila se meksička kultura, koja je hispanolska, katolička i pozapadnjačena.
Nakon dugotrajne borbe i Meksičkoga rata za nezavisnost, Meksiko je proglasio svoju nezavisnost od Španjolske 1810. Godine 1846., dogodio se Meksičko-američki rat, koji je završio dvije godine kasnije, nakon kojeg je Meksiko ustupio gotovo polovicu svoga teritorija Sjedinjenim Američkim Državama uključujući Teksas.
Kasnije u 19. stoljeću, Francuska je napala Meksiko 1861. i postavila Maksimilijana I. na meksičko prijestolje, koji je vladao do 1867. Pola stoljeća ekonomske stagnacije i političkog kaosa završile su dolaskom Porfirija Díaza na vlast, koji je unaprijedio red i proveo modernizaciju društva i ekonomije. Meksiko je modernizirao infrastrukturu i uspostavio stabilnu središnju vlast. Povećani porezni prihodi i bolja uprava doveli su do dramatičnih poboljšanja javne sigurnosti, javnoga zdravstva, željeznica, rudarstva, industrije, vanjske trgovine i državnih financija. Malo se učinilo za siromašni narod, koji se pobunio u Meksičkoj revoluciji (1910. – 1920). Vojska je ubila jednu desetinu stanovništva, ali revolucija je dovela do boljeg života seljaka.
Politička stranka lijevog centra "Partido Revolucionario Institucional" (PRI) kontrolira nacionalnu i državnu politiku nakon 1929., te nacionalizira naftnu industriju 1930. Broj stanovnika rastao je brzo, čak i s milijunima Meksikanaca, koji su otišli u Sjedinjene Američke Države. Meksičko je gospodarstvo integrirano sa SAD-u nakon NAFTA sporazuma 1994. Sedam desetljeća vladavine PRI-ja završila su 2000. godine s izborom Vicentea Foxa iz stranke "Partido Acción Nacional" (PAN). U Meksiku se vode iznimno nasilni narko ratovi. PRI se vratio na vlast 2012., obećavši promjene.
- ↑ http://edition.cnn.com/2002/TECH/science/12/03/oldest.skull/index.html?_s=PM:TECH Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) Preuzeto 9. lipnja 2013.
| |||||