Prijeđi na sadržaj

Moravski Hrvati

Izvor: Wikipedija
Hrvatski dom u Frielištofu

Moravski Hrvati (češ.: Moravští Chorvati ili Moravští Chorvaté, njem.: Mährische Kroaten) su etnička skupina koja se bježeći pred Turcima u 16. i 17. stoljeću naselila na području Južne Moravske, u današnjoj Češkoj Republici. Iako su po podrijetlu i vremenu doseljenja slični gradišćanskim Hrvatima, smatraju se posebnom zajednicom. Većinom potječu s područja današnje Banovine i Korduna. Enklava Moravskih Hrvata je do svog raseljavanja predstavljala najsjeverniju autohtonu hrvatsku skupinu u Europi.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prva Čehoslovačka

[uredi | uredi kôd]

Hrvati su naselili čitav niz naselja oko grada Mikulova (njem. Nikolsburg) južno od Brna, ali su se do početka 20. stoljeća zbog asimilacije održala samo tri većinski hrvatska naselja : Frielištof, Dobro Polje i Nova Prerava. Prema čehoslovačkom popisu iz 1918. godine u njima je živjelo ukupno 1.682 Hrvata. Čehoslovačka vlada je provodila politiku asimilacije, uskraćujući Hrvatima pravo na vlastiti jezik u školstvu i crkvi. U takvoj situaciji, Hrvati su se priklonili manjinskim njemačkim strankama, koje su bile brojnije i bolje organizirane.

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

1938. godine to je područje Münchenskim sporazumom pripalo Njemačkoj, te je politiku češke asimilacije samo zamijenila njemačka. Veliki broj Hrvata bio je mobiliziran u njemačku vojsku i stradao na sovjetskom bojištu.

Čehoslovačka Socijalistička Republika

[uredi | uredi kôd]

Nakon Drugog svjetskog rata, Južna Moravska je vraćena u sastav Čehoslovačke. Nova komunistička vlada je Moravske Hrvate smatrala nepouzdanim elementom zbog sukoba s Titom, ali i zbog njihove prijeratne suradnje s njemačkim strankama. Stoga je odlučeno da budu raseljeni i uništeni kao etnička zajednica. Tijekom 1948. tri hrvatska sela su potpuno ispražnjena, a njihovi stanovnici preseljeni po čitavoj Češkoj, ponajviše po Moravskoj duboko u unutrašnjost (poznata je sudbina samo jedne skupine, koju su preselili u Olomouc), gdje su se razbijeni na male skupine brzo asimilirali. To se sprovelo prije dolaska komunista na vlast u Čehoslovačkoj. Izgon je bio tako dobro pripremljen i izveden u dvije etape (1946./47. i 1948. – 1950.), a cilj je bio da se Hrvati više nikad ne okupe u cjelovitu zajednicu i onemogući povratak Hrvata. Premješteni su na trošak države, a premjestilo ih se u nehumanim uvjetima.[1]

Mnogi su Hrvati tada u doba komunizma prešućivali su svoje podrijetlo ili su čak izbjegavali govoriti kod kuće s djecom na hrvatskom.[2]

Ni više od 50 godina nakon dolaska komunista na vlast u Čehoslovačkoj, moravski Hrvati nisu dočekali obeštećenje za oduzetu imovinu[3]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  1. Vjesnik[neaktivna poveznica] Dragutin Pavličević: Nisu samo češki komunisti progonili moravske Hrvate, 14. rujna 2001.
  2. Vjesnik Hrvatski dom za moravske Hrvate, 4. prosinca 2008.
  3. Vjesnik[neaktivna poveznica] Moravski Hrvati još očekuju obeštećenje za imovinu oduzetu nakon 1948.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]