Martin (Našice)
| Martin (Našice) | |
|---|---|
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Osječko-baranjska |
| Općina/grad | Našice |
| Površina | 4,6 km2 [1] |
| Visina | 150 mnm |
| Koordinate | 45°30′16″N 18°03′44″E / 45.5045°N 18.0623°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 945 [2] |
| – gustoća | 205 st./km2 |
| Odredišna pošta | 31500 Našice [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)31 |
| Autooznaka | NA (Našice) |
  Martin (Našice) Martin (Našice) na zemljovidu Hrvatske | |
Martin je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavonija u Osječko-baranjskoj županiji i pripada gradu Našice.
Nalazi se uz državnu cestu D2 (Podravsku magistralu), te na 150 metara nadmorske visine, a dio sela uz navedenu cestu na 130 metara nadmorske visine i na sjevernim obroncima Krndije. Istočno se nalazi grad Našice, južno Zoljan, sjeverno Brezik Našički, te jugozapadno Seona i zapadno Donja Motičina naselja u istoimenoj općini. Površina katastarske jedinice naselja Martin je 4,62 km·102.
U selu se nalazi Rimokatolička crkva Sv. Martina koja pripada župi Sv. Antuna Padovanskog (Našice 1.) sa sjedištem u Našicama, te našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god ili kirvaj (proštenje) slavi se 11. studenog. Crkva se nalazi na kraju sela, na brijegu povrh skretanja s državne ceste D2 prema Seoni. To je jednobrodna kasno romanička crkva kojoj su prvi vlasnici bili templari pred kraj 12. stoljeća. Pri obnovi crkve pronađeni su kameni templarski grb u obliku štita te kameni blokovi s natpisima na hrvatskoj ćirilici i latinici. U 14. stoljeću crkvu preuzima red ivanovaca koji je posjeduju do prvih prodora Turaka 1531. Nakon odlaska ivanovaca o crkvi se sve do današnjeg dana brinu franjevci iz crkve i samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Crkva je stradala u Domovinskom ratu 1991. kad ju s tri tenkovske granate pogađa Jugoslavenska armija a nakon trodnevnih borbi s hrvatskim snaga pri zauzimanju vojarne u Našicama. Najviše je stradao rano barokni oltar, iako je crkva bila propisno označena kao spomenik nulte kategorije.
Današnje naselje Martin u doba templara i ivanovaca nije postojalo. Naselje nastalo je sredinom 18. stoljeća, a prvi doseljenici bilu su iz Gorskog kotara. Krajem istog stoljeća zabilježeno je i doseljavanje obitelji iz Slovačke. Martinjanima se danas smatraju i stanovnici uz našičku zaobilaznicu i oni koji stanuju u ulici bana Josipa Jelačića uz državnu cestu na ulazu u Našice, 200- tinjak metara od martinske crkve sve do mosta pokraj našičke vojarne.
| broj stanovnika | 211 | 243 | 249 | 288 | 307 | 349 | 377 | 439 | 512 | 605 | 700 | 764 | 850 | 1129 | 1138 | 1077 | 945 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
.
| |||||||
