Prijeđi na sadržaj

Jazd

Koordinate: 31°54′N 54°22′E / 31.900°N 54.367°E / 31.900; 54.367
Izvor: Wikipedija
Jazd
(perz.) یزد

Panorama Jazda
Nadimak: Grad vjetrohvata
(شهر بادگیرها Shahr-e Badgirha)
Država Iran
PokrajinaJazdska pokrajina
stari vijek
Nazvan poJezdegerd I.

Visina1216 m
Koordinate31°54′N 54°22′E / 31.900°N 54.367°E / 31.900; 54.367

Stanovništvo (2006.)
 • Urbano područje486.152[1]

Vremenska zonaIRST (UTC+3:30)
 • Ljeto (DST)IRDT (UTC+4:30)
Stranicawww.yazd.ir
Zemljovid
Jazd na zemljovidu Irana
Jazd
Jazd
Jazd na zemljovidu Irana

Jazd (perz. یزد; /jæzd/) je grad u Iranu i sjedište Jazdske pokrajine. Jedan je od najstarijih gradova svijeta, a njeguje tisućljetnu zoroastrijsku baštinu pa ga se smatra sjedištem zoroastrijske kulture. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti i njegove adobe građevine su izbjegle modernizaciji, te je sačuvao tradicionalne četvrti, kanatski sustav, tradicionalne kuće, bazare, hamame, džamije, sinagoge, zoroastrijske hramove i povijesni vrt Dolat-abad. Zbog toga je povijesni grad Jazd upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2017. godine.[2]

Panorama Jazda s džamije Amira Čakmaka

Zemljopisne i demografske odlike

[uredi | uredi kôd]

Grad je udaljen od Isfahana oko 175 km prema istoku i smješten je gdje se dodiruju Dašt-e Kavir i Dašt-e Lut, dvije iranske pustinje. Jazd je najsušiji veliki grad u Iranu s tek oko 49 mm kiše godišnje i 23 kišna dana (od čega 11 samo u travnju), te srednjim ljetnim temperaturama često iznad 40 °C. Zime su blage s hladnim jutrima kada temperatura često pada do 0 °C.[3]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Jazdu je živjelo 656.152 ljudi, i to 297.546 muškaraca i 285.136 žena u 168.528 obitelji.[4] Većina stanovništva su Perzijanci koji govore starim perzijskim jazdskim narječjem, dok su ostali manjinski Azeri i Kaškajci koji govore perzijski kao drugi jezik. Većina stanovnika su muslimani, ali tu je i značajan broj zoroastrijanaca (5-10%), te velika židovska zajednica koja je u opadanju od osnutka Izraela (npr. bivši predsjednik izraela, Moše Kacav, je rođen u Jazdu).

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Zoroastrijski Toranj tišine u okolici Jazda

Jedan od najstarijih naselja na svijetu, grad je današnje ime dobio je po sasanidskom perzijskom vladaru Jezdegerdu I. (399. – 420./421.). Kada su Arapi osvojili Perziju, mnogi zoroastrijanci su iz okolice doselili u Jazd koji je poslužio kao sigurno sklonište. Naime, plaćajući danak Jazdu je dozvoljeno da zadrži svoju vjeru, a islam je tek postupno postao dominantnom religijom u gradu. Grad je poznat po svojoj arhitektonskoj jedinstvenosti, a o njegovim tepisima i svili pisao je i slavni hrvatski istraživač Marko Polo koji ga je 1272. opisao kao „plemeniti grad velike trgovine”.

Jazd je u 14. stoljeću jedno kratko vrijeme služio kao prijestolnica Muzafaridske dinastije (1314. – 1393.) i 1350.-'51. godine neuspješno su ga opsjedale snage Indžujidskog (1335. – 1357.) vladara Šaik Abu Išaka. Neke od najznačajinijih građevina u Jazdu potječu iz ovog doba. Tijekom vladavine Safavida (1501. – 1736.) neki građani su odselili na rub Perzijskog carstva, u današnju afganistansku pokrajini Farah, gdje i danas žive i govore starim jazdskim narječjem. Za vrijeme Kadžarskog carstva (1785. – 1925.) Jazdom su vladavi bahtijarijski kanovi.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Stari grad Jazd
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Iran
Godina uvrštenja2017. (41. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, v
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1544

Jazd je važno središte perzijske umjetnosti i arhitekture u blizini puta svile i puta začina. Njegove brojne adobe građevine su živo svjedočanstvo uporabe ograničenih sredstava za preživljavanje u pustinji.[2] Grad je opskrbljivan vodom podzemnim kanatnim sustavom koji je jedan od najvećih na svijetu. Graditelji kanata iz Jazda se smatraju ponajboljima u Iranu. Kako bi se oduprijeli vrućim ljetnim danima, Jazd ima veličanstvene vjetrohvate i velike jakčale koji su služili kao hladnjaci s ledom s obližnjih planina.

Spomeničku baštinu Jazda čine i značajne zoroastrijske građevine. Toranj tišine (perz. دخمه, dahma) se nalazi u gradskoj okolici, dok je u gradu hram vatre (perz. dar-e mehr ) Ataš Behram („Vatre pobjede”) u kojemu se čuva vatra koja se održava kontinuirano od 470. god.

Gradska džamija Jazda (perz. مسجد جامع یزد‎‎ – Masdžid-e-Džāmeh Jazd) iz 12. stoljeća, izgrađena u azerskom stilu, ima neke od najljpših perzijskih mozaika i izvrsnu arhitekturu, a njezini minareti su najviši u Iranu. Novčanica od 200 rijala na stražnjoj strani ima sliku ove džamije.

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Prijevoz

[uredi | uredi kôd]

Pored toga što je Jazd povezan sa svim većim iranskim gradovima državnom iranskom željeznicom (per. شركت راه‌آهن جمهوری اسلامی ایران, RAI), u čijem je prometnom središtu, u blizini grada nalazi se zračna luka Šahid Sadugi.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. (perz.)(engl.) Statistical Centre of Iran. 2006. 2.8. Citis with a population of 100,000 and more. Iranian ministry of the Interior. Teheran. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016. Pristupljeno 13. kolovoza 2011.
  2. a b Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List. UNESCO. Pristupljeno 19. srpnja 2017.
  3. Yazd Climate Normals 1961–1990, National Oceanic and Atmospheric Administration (engl.) Pristupljeno 19. srpnja 2017.
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 19. srpnja 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Jazd