Prijeđi na sadržaj

Huanglong

Koordinate: 32°44′22″N 103°49′39″E / 32.73944°N 103.82750°E / 32.73944; 103.82750
Izvor: Wikipedija
Slikovito i povijesno područje Huanglong
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država NR Kina
Godina uvrštenja1992. (16. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:638
Koordinate32°44′22″N 103°49′39″E / 32.73944°N 103.82750°E / 32.73944; 103.82750
Huanglong na zemljovidu Kine
Huanglong
Huanglong
class=notpageimage|
Lokacija Huanglonga u Kini

Huanglong (kineski: 黃龍, pinyin: Huánglóng, što znači "Žuti zmaj") u županiji Songpan (kineska pokrajina Sečuan), je krajolik koji se proteže južnim dijelom gorja Minshan, kuda rijeka Fujiang prolazi kroz klanac Danyun, 150 km sjeverozapadno od glavnog grada pokrajine, Chengdua. Ovo slikovito područje je najpoznatije po šarenim bazenima Huanglonggoua („Jaruga žutog zmaja”) koji su nastali naslagama kalcita, ali i po raznolikom šumskom ekosustavu, sniježnim vrhovima, kao što je Xuebaoding („Sniježni planinski vrh”) koji je najistočniji sniježni vrh u Kini; te slapovima i termalnim izvorima. Zbog toga je 60.000 ha Huanglonga upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 1992. godine.[1]

Petobojni bazen i hram Huanglong

Tijekom tisućljetne geološke evolucije ovog područja, Huanglong se sastoji od mnogih geoloških formacija koji čine jedinstven krajolik. Pomjeranjem ledenjaka, djelovanjem voda i klimatskim uvjetima (kao što je arktičko-alpsko osvijetljenje), površina od ugljikova kiselog kamenja i tufa stvorila je jedinstven krajolik vapnenačkog travertina (lehnjak). Njegove naslage su stvorile fantastične terasaste bazene, u duljini od 3,6 km i širini od 30 do 170 m, koje izgledaju poput golemog zlatnog zmaja koji se prostire između sniježnih vrhova planine. Najznamenitiji njihov dio su šareni bazeni (žuti, zeleni, plavi i smeđi tonovi su nastali djelovanjem bakterija i algi), travertinski plićaci, kao što su Liujinshan ("Pocakljeni zlatni vjetar") i Jinshatan ("Zlatna pješčana plaža"), te slapovi i špilje. Glavni priliv vode dolazi od drevnog budističkog hrama Benbo na vrhu doline, a završava kod špiljskog slapa Xishen na sjeveru.

Jaruga Mouni se sastoji od dvije jaruge, Zhaga i Erdaohai, gdje se nalaze dva najznačajnija termalna izvora: FeicuiKuang-quan i Zhuzhuhu. Vode oba izvora imaju veliku koncentraciju minerala i jako su cijenjena u kineskoj medicini. Tu se nalazi i nekoliko atraktivnih jezera i slap Zhaga.

Huanglong se nalazi na prijelaznom području istočnih vlažnih šuma (tropsko područje sjeverne polutke) u planinske šume četinjača visoravni Qing-Zang (istočnoazijsko himalajsko područje). Tako na visinama od 1700 do 2300 metara se nalazi pojas mješovite šume kojim dominira kineski kukut, kineska zmajeva smreka i tri vrste javora. od 2300 do 3600 metara je pojas šuma četinjača i podalpskog bilja, kojim dominira smreka, jela, ariš i breza. Od 3600 do 4200 m je pojas alpskih travnatih livada i grmova, a iznad je vegetacija rjeđa i uglavnom grmovita, dok je iznad 4800 m uglavnom vječiti snijeg i led.

Također, ovo područje je dom za mnoge ugrožene životinje kao što su velika panda, zlatni prćastonosni majmun, azijski mrki medvjed, leopard, manul, patuljasti panda, sečuanski takin, goral, argali i tri vrste jelena.

  • Kalcitne terase hrama Benbo
    Kalcitne terase hrama Benbo
  • Drveće u bazenima Huanglonggoua
    Drveće u bazenima Huanglonggoua
  • Paviljon kod travertinskih stijena
    Paviljon kod travertinskih stijena
  • Jezera Zhaga
    Jezera Zhaga
  • Slap Zhaga
    Slap Zhaga

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Huanglong
  1. ↑ Slikovito i povijesno područje uanglonga na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 7. rujna 2011.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
v • u
Svjetska baština u Kini
Kulturna dobra (38)
Carske grobnice dinastija Ming i Qing (2000.) • Carske palače dinastija Ming i Qing u Pekingu (Zabranjeni grad) i Shenyangu (Palača Mukden) (1987.) • Planinski ljetnikovac i okolni hramovi u Chengdeu (1994.) • Skulpture u stijenama Dazua (1999.) • Povijesni spomenici Dengfenga, Henan (2010.) • Diaolou tornjevi Kaipinga i okolnih sela (2007.) • Fanjingshan (2018.) • Huashanske slike na stijenama (2016.) • Mauzolej prvog kineskog cara s njegovom terakotnom vojskom (1987.) • Kineski zid (1987.) • Klasični vrtovi Suzhoua (1997.) • Spomenici drevnog kraljevstva Koguryo (Prijestolnice i grobnice) (2004.) • Kulangsu, povijesno međunarodno naselje (2017.) • Kulturni krajolik rižinih terasa Honghe Hanija (2013.) • Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi (1994.) • Arheološki ostaci grada Liangzhua (2019.) • Stari dio grada Lijianga (1997.)• Longmen špilje (2000.) • Nacionalni park Lushan (1996.) • Ljetna palača u Pekingu (1998.) • Povijesno središte Makaa (2005.) • Mogao špilje 1987.) • Nebeski hram s carskim žrtvenikom u Pekingu (1998.) • Stari dio grada Pingyaoa (1997.) • Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan (2014.) • Planina Qingcheng i Dujiangyan sustav za navodnjavanje (2000.) • Quanzhou, emporij Song-Yuan Kine (2021.) • Konfucijev hram, groblje i rezidencija porodice Kong u Qufu (1994.) • Tuloui Fujiana (2008.) • Tusi mjesta (2015.) • Veliki kanal (2014.) • Kompleksi građevina u planinama Wudanga (1994.) • Planina Wutai (2009.) • Lokalitet Xanadua (2012.) • Drevna sela Anhuija: Xidi i Hongcun (2000.) • Yin Xu kod Anjanga (2006.) • Špilje Yunganga (2001.) • Zapadno jezero, kulturni krajolik Hangzhoua (2011.) • Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu (1987.)
Kineska zastava
Prirodna dobra (14)
Mješovita dobra (4)
Slikovita područja Emei Shana i Veliki Buda u Leshanu (1996.) • Gorje Huang Shan (1990.) • Planina Tai Shan (1987.) • Gorje Wuyi (1999.)
Nematerijalna
svjetska baština (36)
Akupunktura i moks tradicionalne kineske medicine (2010.) • Velika pjesma etničke skupine Dong (2009.) • Farmerski ples kineskih Koreanaca (2009.) • Festival zmajskog broda (2009.) • Epska tradicija Gesar (2009.) • Glazbalo i glazba Guqina (2008.) • Hezhen Yimakan pripovijedanje* (2011.) • Glazbena tradicija Hua’er (2009.) • Khoomei, mongolsko umjetničko pjevanje (2009.) • Tradicionalna kineska arhitektura od drveta (2009.) • Kineska kaligrafija (2009.) • Kineski drvorez (2009.) • Kinesko kazalište sjenki (2011.) • Kineska tradicionalna lučna mostogradnja (2009.) • Majstorstvo rezbarenja kineskih pečata (2009.) • Kinesko tiskanje pomičnim drvenim slovima* (2010.) • Kineska umjetnost rezanja papira (2009.) • Kun Quopera (2008.) • Tradicionalna tehnika proizvodnje Li tkanina (2009.) • Tradicionalno pečenje okamina u Longquanu (2009.) • Kirgiški ep Manas (2009.) • Mazu, vjerovanja i običaji štovanja božice mora (2009.) • Meshrep* (2010.) • Majstorstvo Nanjing Yunjin brokata (2009.) • Glazbena izvedba Nanyin (2009.) • Pekinška opera (2010.) • Festival Qiang, kineska nova godina* (2009.) • Budistička umjetnost Regonga (2009.) • Serikultura (uzgoj dudovog svilca) i proizvodnja svile (2009.) • Urtiin Duu, tradicionalna narodna duga pjesma1) (2009.) • Uyghur Muqam, Ujgura iz Xinjianga (2008.) • Vodootporna tehnologija kineskih džunki* (2010.) • Glazbeni ansambl vjetra i udaraljki u Xi'anu (2009.) • Tradicionalni obrt oblikovanja Xuan papira (2009.) • Yueju opera (2009.) • Zhusuan, kinesko znanje i vještina računanja uz pomoć abakusa (2013.)

1) Zajednička svjetska baština Kine i Mongolije; * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Huanglong&oldid=7010972"