Prijeđi na sadržaj

Devet prvih petaka

Ova je stranica stvorena ili dopunjena u okviru WikiProjekta kršćanstvo. Kliknite ovdje za više informacija.
Izvor: Wikipedija

Vitraj koji prikazuje svetu Margaretu Mariju Alacoque i Gospodina Isusa, kako joj objavljuje Svoje Presveto Srce.

Devet prvih petaka, također nazvana Čin zadovoljštine Presvetom Srcu Isusovu, katolička je pobožnost koja je nastala nakon Kristovih ukazanja u Paray-le-Monialu, u Francuskoj, o čemu je izvijestila sv. Margareta Marija Alacoque u 17. stoljeću. Rimokatolička Crkva u potpunosti je odobrila ovu pobožnost Presvetom Srcu i dano je nekoliko obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka.[1]

Prema sv. Margareti Mariji Alacoque, postoji nekoliko Kristovih obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka:

„U obilju milosrđa Moga Srca, obećavam vam da će Moja svemoćna ljubav svima onima koji će se pričestiti prvi petak u mjesecu, devet mjeseci zaredom, dati milost konačnog pokajanja: oni neće umrijeti u Mojoj nemilosti, niti bez primanja sakramenata; i Moje će Srce biti njihovo sigurno utočište u tom posljednjem času."[2]

Pobožnost se sastoji od nekoliko praksi koje se izvode u prve petke u mjesecu kroz devet uzastopnih mjeseci. Tih dana osoba treba prisustvovati misi i primiti svetu pričest. Po potrebi, treba se i ispovijediti. U mnogim katoličkim zajednicama, potiče se Sveti sat meditacije tijekom izlaganja Presvetog Sakramenta tijekom prvih petaka u mjesecu.[3]

Obećanja pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu

[uredi | uredi kôd]
*1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
*2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
*3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
*4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
*5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
*6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
*7. Mlake će duše postati revne.
*8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
*9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
*10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
*11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
*12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.[4]

Liturgijska praksa

[uredi | uredi kôd]

Marija od Božanskog Srca bila je redovnica iz Kongregacije Gospe od ljubavi Dobrog Pastira koja je zamolila papu Lava XIII., da cijeli svijet posveti Presvetom Srcu Isusovu.[5] Godine 1889., papa Lav XIII. dopustio je svećenicima i biskupima diljem svijeta, da služe jednu jutarnju zavjetnu misu Presvetog Srca svakog prvog petka u mjesecu u crkvama, gdje su se održavale posebne pobožnosti Presvetom Srcu. Ovo dopuštenje zadržano je u Misalu iz 1962., koji ostaje ovlašteni liturgijski tekst za izvanredni oblik rimskog obreda prema uvjetima Summorum Pontificum pape Benedikta XVI.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Peter Stravinskas, 1998, OSV's Catholic Encyclopedia, OSV Press ISBN 0-87973-669-0 page 428
  2. https://web.archive.org/web/20100111141003/http://www.aquinasandmore.com/index.cfm/title/First-Friday-Devotion/FuseAction/store.displayArticle/article/186 Preuzeto 30. ožujka 2022.
  3. Meditations on the Sacred Heart by Joseph McDonnell 2008 ISBN 1-4086-8658-9 page 118
  4. https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/12-obecanja-srca-isusova-margareta-alacoque/ Preuzeto 30. ožujka 2022.
  5. Chasle, Louis (1906), Sister Mary of the Divine Heart, Droste zu Vischering, religious of the Good Shepherd, 1863–1899, London: Burns & Oates

Vidite i:

[uredi | uredi kôd]