Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22. prosinca 1990. Donesen neposredno pred Božić, postao je poznat kao Božićni Ustav. Više o samom Ustavu, pročitajte u članku Ustav Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor, proglašenje Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990, kojim je zamijenjen dotadašnji Ustav Socijalističke Republike Hrvatske. Ustavnim odredbama Hrvatska je određena kao suverena i jedinstvena država s demokratskim poretkom te zajamčenim političkim pravima i ljudskim slobodama svih njezinih državljana.

22. prosinca 1990.

Novi hrvatski grb i zastava u Saboru

Kardinal Kuharić i predsjednik Tuđman s lentom tijekom intoniranja hrvatske himne

Godina 1990. ostat će zabilježena u hrvatskoj povijesti kao godina donošenja prvoga Ustava neovisne Republike Hrvatske.

Sve je započelo u ljeto 1990. godine kada je Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske donijelo odluku kojom Saboru predlaže donošenje Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. podržala sva tri tadašnja saborska vijeća: Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće.

Kao ciljevi Ustava zacrtani su: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i njezinih državljana pripadnika drugih naroda i manjina, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva. Na izradi Ustava radila je potom Ustavotvorna komisija u kojoj su bili istaknuti predstavnici političkog i akademskog života. Na uključenje u Ustavotvornu komisiju poziv je primilo 229 ljudi iz svih društvenih slojeva, od kojih je 152 djelotvorno sudjelovalo u radu Komisije. Odbijenicu za sudjelovanje u radu Komisije poslalo je samo četvero ljudi: Kardinal Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački, Tanja Torbarina, novinarka, Predrag Matvejević, pisac i publicist te Žarko Puhovski, politolog.

U devet sati, 22. prosinca 1990. na jarbolu ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu zalepršala je nova službena zastava Republike Hrvatske: povijesna hrvatska trobojnica s grbom ili krunom od pet drevnih hrvatskih grbova.

U Saboru je bilo vrlo svečano. Bilo je malo mjesta za sve uzvanike koji su očekivali proglašenje novog hrvatskog Ustava, prvog ustava nakon slobodnih izbora i višestranačja i prvog demokratskog ustava u povijesti Hrvatske. Točno u 10 sati počela je svečanost proglašenja Ustava.

»Donošenje Ustava Republike Hrvatske izniman je povijesni čin, stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom i zbog toga što on čini temelj u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske«

naglasio je u svečanom govoru predsjednik Republike Franjo Tuđman i nastavio:

»...Novim Ustavom Hrvatska se ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala...«

Riječito o tome je govorio i sadržaj Ustava. Primjerice:

„	Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država...	”

„	Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana...	”

„	Pripadnicima svih naroda i manjina jamči se sloboda izražavanja narodonosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom, pismom i kulturna autonomija...	”

„	Čovjekova sloboda i osobnost nepovredivi su...	”

Velika slika povijesnog trenutka donošenja hrvatskog Ustava krasi jednu od saborskih dvorana, a našla je mjesto i u Općoj i nacionalnoj enciklopediji, natuknica ustav.

Prvi saziv Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici triju vijeća 22. prosinca 1990. donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske čime je ispunio svoju ustavotvornu ulogu. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, naziva se još i Božićnim Ustavom.

Međutim, hrvatska samosvojnost, politička nezavisnost, pluralizam, kao i druge demokratske tekovine modernog svijeta, nisu se uklapale u hegemonističke težnje beogradskog režima. Jugoslavija je bila pred konačnim, povijesnim slomom, Jugoslavenska narodna armija i suradnici Slobodana Miloševića nastojali su zaustaviti demokratske procese oružjem. U teškim godinama koje su slijedile Hrvatska je morala krvlju braniti svoju samostalnost, samosvojnost i pravo da postane moderna, punopravna članica svjetske zajednice.

Međutim, politička praksa i međunarodne okolnosti pokazale su da su u prvom hrvatskom Ustavu nužne nadopune i neka drukčija rješenja. Hrvatska je predsjednički sustav zamijenila parlametarnim i tako je postala parlamentarna demokracija. Najviše tijelo vlasti Republike Hrvatske danas se zove Hrvatski sabor.

Poveznice

• Ustav Republike Hrvatske

Izvori

• 22. prosinca - Donesen Ustav Republike Hrvatske
• Opća i nacionalna enciklopedija (proleksis.lzmk.hr) - Ustav
• 22. prosinca - Božićni Ustav - prvi Ustav neovisne Republike Hrvatske  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. rujna 2011. (Wayback Machine)
• Sasvim nepoznati Tuđman (dokumentarni film)

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog sabora (http://www.sabor.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatski sabor.

Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.