Prijeđi na sadržaj

Bjelovacka

Izvor: Wikipedija
Bjelovacka
rijeka
Bjelovacka ispod mosta Lug u Trojstvenom Markovcu.
Položaj
Države Hrvatska
Fizikalne osobine
Duljina≈ 18 km
Tok rijeke
IzvorUšća potočića Jelinec i Seča.
Veliko Trojstvo
Ušćekod naselja Narta
Ulijeva se uČesmu
PritociDobrovita, Sloboština, Sirutka

Bjelovacka (starijih naziva Bjelovačka, Beloblcka, Beloblaška ili Česmica[1]) je rječica na prostoru grada Bjelovara. Bjelovacka nastaje na ušću potočića Jelinec i Seča kod Velikog Trojstva. Južno od grada Bjelovara, unutar naselja Velikog Korenova i Narte izlijeva se u rijeku Česmu.

Uz Bjelovacku je u planu izgradnja gradske šetnice od Slavonske ceste do šume Lug.

Bjelovacka kod Radničkog naselja.

Bjelovacka teče kroz naselja: Veliko Trojstvo, Grginac, Prokljuvani, Trojstveni Markovac, Novoseljani, Radničko naselje, Mlinovac, Male Sredice, Velike Sredice, Brezovac i Veliko Korenovo do utjecanja u rijeku Česmu u Narti. Bjelovacka je većim dijelom svoga toka regulirana u kanal zbog svoje povijesne sklonosti poplavama. Prije regulacije činila je močvarni prostor istočno od bjelovarske visoravni.

Uz Bjelovacku, unutar šume Lug pronađeni su ostatci većeg rimskog ruralnog naselja kao i arheološki pronalasci stakla i keramike uz lokalitet bivše Šešićeve šume.

Ribolov

[uredi | uredi kôd]

U Bjelovackoj ima raznih riba, koje se love u sklopu sportskog ribolova, a uz nju je više ribnjaka, a najveći je ribnjak Lug kraj istoimene šume koji se nalazi pod vlasništvom ŠRD „Bjelovacka“ Lug-Trojstveni Markovac.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. HEMU. hemu.lzmk.hr. Pristupljeno 25. rujna 2024.