Šandrovac
| Šandrovac | |
|---|---|
 grb | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Bjelovarsko-bilogorska |
| Naselja | 7 općinskih naselja |
| Površina | 62,7 km2 [1] |
| Površina središta | 17,2 km2 |
| Koordinate | 45°55′N 17°01′E / 45.91°N 17.02°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 1411 [2] |
| – gustoća | 23 st./km2 |
| Urbano | 623 |
| – gustoća | 36 st./km2 |
| Odredišna pošta | 43000 Bjelovar [3] |
| Stranica | sandrovac |
  Šandrovac Šandrovac na zemljovidu Hrvatske | |
Šandrovac je općina u Hrvatskoj.
Šandrovac se smjestio uzduž vrhova Bilogore. U Šandrovcu se nalazi jedan od vrhova Bilogore Vis (314 m). S Visa se za lijepa vremena može vidjeti dio Podravine i susjedna Mađarska.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Šandrovac je imala 2.095 stanovnika.
- 2001. – 851
- 1991. – 951 (Hrvati – 915, Jugoslaveni – 18, Srbi – 5, ostali – 13)
- 1981. – 1072 (Hrvati – 1018, Jugoslaveni – 45, Srbi – 1, ostali – 8)
- 1971. – 1199 (Hrvati – 1189, Jugoslaveni – 5, ostali – 5)
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| broj stanovnika | 1709 | 1961 | 2097 | 2864 | 3603 | 3710 | 3894 | 4212 | 3956 | 3863 | 3628 | 3137 | 2733 | 2341 | 2095 | 1776 | 1411 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 525 | 561 | 558 | 759 | 968 | 1192 | 1239 | 1445 | 1425 | 1463 | 1345 | 1199 | 1072 | 951 | 851 | 710 | 623 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Jasenik, Kašljavac, Lasovac, Lasovac Brdo, Pupelica, Ravneš i Šandrovac.
Čast načelnika općine Šandrovac već je nekoliko puta zaredom pripala Josipu Dekaliću, čiju funkciju i trenutno obnaša kao i funkciju predsjednika općinskog vijeća, dok je zamjenik načelnika Stjepan Grošić.
Područje današnje Općine Šandrovac prvi se puta spominje 1245. g. u darovnici kralja Bele pod nazivom Mušinja (Mosyna, Musyna itd). Međutim, 1491. g. mjesto prelazi u vlasništvo plemića Šandora (Sandroffy) te se gubi stari naziv Mušinja i prevladava Šandri-grad, Šandrovec i konačno se ustalio kao Šandrovac, a 1501. g. osnovana je i crkvena župa.
Godine 1540. odlučeno je da se u “castellum Sandrosz” smjesti posada od 24 pješaka za obranu od Turaka. Utvrdu je na zemljovidu ubilježio Joan Sambucu Ortebi 1572. godine, da bi je nakon toga razorili Turci. Šandrovac je do prodora Turaka bio naseljen hrvatskim katolicima. Nakon poraza i povlačenja Turaka, Šandrovac se kao naselje ponovno izgrađuje. Područje Šandrovca ulazl i u prostor Vojne krajine, prema zemljovidu Varaždinskog generalata iz 1639. godine. Uz povratak Hrvata, vojna uprava doseljava i Vlahe. Novo naselje izgrađuje se istočnije od starog, koji su spalili Turci. Car Franjo I. 1792. i 1794. godine Šandrovcu izdaje pravo održavanja sajmova.
U samom centru Šandrovca smještena je osnovna škola. Nju pohađaju učenici općine Šandrovac od prvog do četvrtog razreda.
- KUD Šandrovac
- ONK Šandrovac, nogometni klub (do 2013. godine djelovali kao NK Metalprodukt)
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- KUD Šandrovac Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. siječnja 2011. (Wayback Machine)
| |||||||
