Papers by Lidija Kos-Stanišić
Politička misao : Croatian Political Science Review, 2006
Međunarodne studije, 2010
Statistika bibliografskih podataka o projektima, znanstvenicima i znantsvenim institucijama.
Međunarodne studije, 2001
U radu se analizira odnos Europe i Latinske Amerike od pocetka 19. stoljeca do danas. Možemo izdv... more U radu se analizira odnos Europe i Latinske Amerike od pocetka 19. stoljeca do danas. Možemo izdvojiti nekoliko karakteristicnih razdoblja u razvoju tih odnosa: prvo, razdoblje kolonizacije ; drugo, razdoblje osamostavljivanja latinoamerickih država ; trece, razdoblje između dva svjetska rata ; cetvrto razdoblje nakon Drugog svjetskog rata ; i peto, razdoblje nakon hladnog rata. U svakom spomenutom razdoblju analiziraju se politicki i gospodarski odnosi Europe prema Latinskoj Americi. Posebno se analizira razdoblje druge polovice 20. stoljeca u kojem se politika EZ, kasnije EU prema Latinskoj Americi promatra u trokutu Europa-Latinska Amerika-SAD. Usprkos cinjenici da su Europljani otkrili i kolonizirali Latinsku Ameriku, SAD postaju u drugoj polovici 20. stoljeca dominantne u politickim i gospodarskim procesima u tom dijelu svijeta.
Statistika bibliografskih podataka o projektima, znanstvenicima i znantsvenim institucijama.
Author concludes that Croatia’s attention and efforts to develop bilateral relations with the Lat... more Author concludes that Croatia’s attention and efforts to develop bilateral relations with the Latin American countries depend on the perception of the relevance concept, not the presence of Croatian immigrants. She concluded that this distant region of the world, even when Croatia enters EU, will remain on the margins of Croatia’s foreign policy.
Rijec je o prvom djelu napisanom na hrvatskome jeziku koje obrađuje Latinsku Ameriku sa stajalist... more Rijec je o prvom djelu napisanom na hrvatskome jeziku koje obrađuje Latinsku Ameriku sa stajalista regionalnih politickih studija (tzv. area studies) i međunarodnih odnosa. Politoloskom analizom obrađuje se cjelina kontinenta i njegova relevantnost u međunarodnoj zajednici, a zatim se adekvatnom politoloskom metodologijom analiziraju politickih odnosi i osobine pojedinih zemalja latinsko-americkog kontinenta. Autorica u ovom djelu koristi metodu komparativne analize, metode poredbene povijesne analize i koristi se UNITAR-ovom metodologijom analize vanjske politike. Istovremeno, autorica primjenjuje na predmet istraživanja i metodicki pristup sto ga je razvio americki politolog i istraživac međunarodnih odnosa Samuel Huntington, koji na tragu neorealisticke doktrine međunarodnih odnosa rangira znacaj pojedinih zemalja u međunarodnoj zajednici. Ovakav kombinirani pristup omogucio je stvaranje izvornoga znenstvenog djela, a o originalnosti teme govori i cinjenica da je to prva sustavna studija o međunarodnoj položaju i odnosima Latinske Amerike u nas, te je time neupitan i doprinos znanosti, posebice hrvatske politologije.
In this article author focus is on the concept of social capital and political participation in L... more In this article author focus is on the concept of social capital and political participation in Latin America, which is low and contributes to relatively low quality of democracy. Her goal was to verify correlation between interpersonal trust and trust in institutions in Latin America 2010 and 2011. She concluded that the interpersonal trust by country was stable (except in Uruguay and Paraguay), but trust in the institutions by country varied a lot. There was positive correlation between interpersonal trust and trust in the government and political parties just 2010 in a case of Uruguay. The correlation between interpersonal trust and trust in the government in other cases were not significant, even negative. It means that interpersonal trust can’t predict trust in political institutions. She concluded that not just low level of social capital and political participation, but civic culture as well, are obstacles for making democracy work better in Latin America.
The Author presents, in her work, the phenomenon of the new Left in Latin America, which is curre... more The Author presents, in her work, the phenomenon of the new Left in Latin America, which is currently in power in the eight out of 18 democratic states in the region. Using the examples of politics of Left oriented presidents, she analyses the politics of moderate and radical Left. As a special case, she elaborates Argentina and the politics of „Kirchnerism“ which combines elements from both Lefts.
Komuniciranje sigurnosti u globaliziranom i umreženom svijetu: kreiranje lokacije/prostora, 2021
This paper compares the foreign policies of the Republic of Croatia towards the regions of Latin ... more This paper compares the foreign policies of the Republic of Croatia towards the regions of Latin America and the Middle East, aiming to identify the similarities and the differences. During the 1990s Croatia was primarily interested in diplomatic recognition and the establishment of diplomatic relations. In the period of 2001-2012 Latin America and the Middle East were not able to contribute to the achievement of main foreign policy goals-membership in NATO and the EU-so they stayed out of the interests of foreign policy creators. We argue that Croatia has not established a defined foreign policy towards the mentioned regions, and that political significance of a particular Latin American and Middle Eastern country was determined by its economic importance (Croatian export) and in the case of Latin America by the size of the diaspora. The first section briefly outlines the first decade of Croatian foreign policy (1991-2001) and the second section focuses on the empirical assessment of the determinants of Croatian foreign policy toward the countries of Latin America and the Middle Borna Zgurić, M.A.
Journal of Liberty and International Affairs, 2023
Sovremena makedonska odbrana, 2020
Inauguracija poluindijanca Alejandra Toleda za peruanskog predsjednika dovela je autohtone narode... more Inauguracija poluindijanca Alejandra Toleda za peruanskog predsjednika dovela je autohtone narode u Latinskoj Americi u središte međunarodne pozornosti. Tom prilikom (29. srpnja 2001.) predsjednici zemalja članica Andske zajednice prihvatili su Machu Picchu deklaraciju o demokraciji, pravima autohtonih naroda i ratu protiv siromaštva. Glede prava autohtonih naroda namjera je članica Andske zajednice inkorporirati Indijance u matične države, a pritom očuvati njihov identitet. Unutar AZ-a mogu se identificirati tri grupe država po koncentraciji indijanskog stanovništva, a time i područja u kojima indijanska kultura ima veliku vjerojatnost preživljavanja: Peru i Bolivija s 45 – 55% autohtonog indijanskog stanovništva u ukupnom broju stanovnika; Ekvador s 25%; te Venezuela i Kolumbija s 1 – 2%.The inauguration of a half-Indian, Alejandro Toledo, as the Peruvian president attracted international attention and renewed interest in the indigenous peoples in Latin America. That day (29 July ...
Anali Hrvatskog politološkog društva : časopis za politologiju, 2011
DOAJ: Directory of Open Access Journals - DOAJ, 2021
Sažetak namjera autora članka je upoznati hrvatsku akademsku i stručnu javnost sa specifičnim obl... more Sažetak namjera autora članka je upoznati hrvatsku akademsku i stručnu javnost sa specifičnim oblikom diplomacije-vojnom odnosno obrambenom diplomacijom. prvi odjeljak članka posvećen je diplomaciji kao sastavnom dijelu međunarodnih odnosa kao grane politologije, odnosno razlikovanju diplomacije od diplomatskih studija, drugi povijesti vojne i nastanku obrambene diplomacije, treći njenim zadaćama i osobitostima u 21. stoljeću, četvrti terminološkim nedoumicama između vojne i obrambene diplomacije, dok je posljednji odjeljak posvećen razvoju vojne diplomacije u republici Hrvatskoj. autori zaključuju da je diplomacija dio međunarodnih odnosa kao grane politologije, ali i to da međunarodni odnosi ne polažu monopol na diplomaciju, dok analizom definicija i zadaća diplomacije čiji su glavni akteri vojni ili obrambeni izaslanici, autori zaključuju da vojna diplomacija i obrambena diplomacija predstavljaju dvije faze razvoja vojno/obrambene diplomacije. Zbog promjene njezinih osnovnih zadaća, do pada berlinskog zida 1989. obavještajne aktivnosti bile su prioritetna djelatnost vojne diplomacije, dok je u poslijehladnoratovskom razdoblju težište obrambene diplomacije na unapređenju odnosa, partnerstvu i suradnji među državama, stoga je tijekom 1990-ih došlo do promjene naziva diplomacije. vezano za republiku Hrvatsku, autori smatraju da se iz povijesnih i tradicionalnih razloga i dalje koristi termin vojna diplomacija, iako se pod tim imenom obavljaju zadaće obrambene diplomacije. Ključne riječi diplomacija, vojna diplomacija, obrambena diplomacija, republika Hrvatska, međunarodni odnosi
Europske studije, 2015
This paper compares the foreign policies of the Republic of Croatia towards the regions of Latin ... more This paper compares the foreign policies of the Republic of Croatia towards the regions of Latin America and the Middle East, aiming to identify the similarities and the differences. During the 1990s Croatia was primarily interested in diplomatic recognition and the establishment of diplomatic relations. In the period of 2001-2012 Latin America and the Middle East were not able to contribute to the achievement of main foreign policy goals-membership in NATO and the EU-so they stayed out of the interests of foreign policy creators. We argue that Croatia has not established a defined foreign policy towards the mentioned regions, and that political significance of a particular Latin American and Middle Eastern country was determined by its economic importance (Croatian export) and in the case of Latin America by the size of the diaspora. The first section briefly outlines the first decade of Croatian foreign policy (1991-2001) and the second section focuses on the empirical assessment of the determinants of Croatian foreign policy toward the countries of Latin America and the Middle Borna Zgurić, M.A.
Anali Hrvatskog Politološkog Društva, 2012
Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, r... more Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, režima i sustava. Navodi da je početku promjene političkog sustava Gvatemale prethodila faza predautokratskih iskustava s demokracijom (1944-1954) te da je nesposobnost da okonča dugotrajni građanski rat bio jedan od ključnih razloga početka kraja autoritarnog sustava (1954-1985). Uslijedila je prolongirana tranzicija (1985-1999) koja se odvijala u četiri faze i koju je nadgledala vojska, preuzevši na taj način ulogu snažnog protudemokratskog aktera veta. U fazi konsolidacije (2000-2012) stabilizirala se defektna demokracija, u kojoj je civilni demokratski režim ne samo pod pokroviteljstvom vojske već ga ugrožavaju i kriminalne organizacije. Zaključuje da se u proteklih stotinjak godina politička situacija u Gvatemali i nije znatno poboljšala s obzirom na to da je ona od banana-države postala defektna i najnekvalitetnija demokracija Latinske Amerike.
Uploads
Papers by Lidija Kos-Stanišić