Zid

Za druga značenja, pogledajte Zid (čvor).

Kineski zid, fotografija iz 1907. godine

Zid je vertikalni konstruktivni elemenat. Nijedan elemenat arhitektonske konstrukcije nije toliko važan kao zid, on odvaja unutrašnji prostor od vanjskog. Smisao zida je da svojom površinom zatvara tačno definirane unutrašnje prostore.

Gradnja zida služi za dva cilja: podupiranje stropa i krovova i dijeljenje prostora radi odbrane od prodora u njega ili od vremenskih uvjeta. Uloge zida u gradnji su brojne: nosivost, pregrađivanje, toplinska zaštita, zvučna zaštita, zaštita od vjetra itd. Zid također može biti i: potporni zid, brana u svrhu korištenja voda rijeke, gradski zid za zaštitu utvrđenih gradova.

Ávila, Španija, 13. - 14. vijek

Konstruktivno, zidove dijelimo na nosive i nenosive - nosivi zidovi su oni koji preuzimaju opterećenje drugih elemenata konstrukcije (stropnih ploča, krovova itd.) dok nenosivi zidovi preuzimaju samo vlastito opterećenje, te najčešće služe kao pregrada u prostoru. Također, zidove dijelimo na unutrašnje i vanjske - razlika je u tome što vanjski zidovi čine vanjsku opnu građevine te su izloženi vanjskim uvjetima (moraju postići izolacijska, fizikalna i druga svojstva).

Izraelski zid na Zapadnoj obali

Materijali

Za gradnju zidova se upotrebljavaju različiti materijali. U prošlosti je najčešće upotrebljavan kamen, drvo ili opeka, a u savremenom dobu je kamen najčešće zamijenjen betonom ili panelnim prefabrikatima.

Poznati zidovi

• Berlinski zid (1961-1989)
• Kineski zid
• Veliki gorganski zid
• Limes Germanicus, bivša sjeverna granica rimskog carstva
• Hadrijanov zid
• Zid plača u Jeruzalemu