Idi na sadržaj

Upala pluća

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rendgenski snimci grudnog koša: A – zdrava pluća, B – upala pluća

Upala pluća ili pneumonija (grčka riječ) jedna je od čestih bolesti koja prvenstveno zahvaća male zračne vrećice poznate kao alveole.[1][2] Simptomi obično uključuju kombinaciju produktivnog ili suhog kašlja, bolova u grudima, groznice i otežanog disanja.[3] Ozbiljnost stanja je promjenjiva.[3] Najčešće je uzrokuju bakterije i virusi a rjeđe drugim mikroorganizmima. Dijagnoza se često zasniva na simptomima i fizičkom pregledu.[4] Rendgen grudnog koša, testovi krvi i kultura sputuma mogu pomoći u potvrđivanju dijagnoze.[4] Bolest se može klasificirati prema tome gdje je stečena, kao što je upala pluća stečena u zajednici ili u bolnici ili povezana sa zdravstvenom skrbi.[5]

Spada u teška oboljenja i pacijenti se najčešće upućuju na bolničko liječenje. Nekad je bila neizlječiva bolest s visokom stopom smrtnosti. S razvojem medicine i pronalaskom penicilina smrtnost od ove bolesti znatno je smanjena i gotovo iskorijenjena. Danas je upala pluća uglavnom izlječiva.

Faktori rizika za upalu pluća uključuju cističnu fibrozu, hroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), bolest srpastih ćelija, astmu, dijabetes, zatajenje srca, pušenje u anamnezi, slabu sposobnost kašlja (kao što je nakon moždanog udara) i slab imunološki sistem.[6][7]

Dostupne su vakcine za prevenciju određenih vrsta upale pluća (kao što su one uzrokovane bakterijom Streptococcus pneumoniae, povezane s gripom ili povezane s COVID-19).[8] Druge metode prevencije uključuju pranje ruku radi sprječavanja infekcije, ne pušenje i socijalno distanciranje.[8]

Liječenje ovisi o osnovnom uzroku.[9] Upala pluća za koju se vjeruje da je uzrokovana bakterijama liječi se antibioticima.[10] Ako je upala pluća teška, oboljela osoba se općenito hospitalizira.[9] Terapija kiseonikom se može koristiti ako je nivo kiseonika nizak.[10]

Svake godine od upale pluća oboli oko 450 miliona ljudi širom sveta (7% populacije) i rezultira sa oko 4 miliona smrti.[11][12] Sa uvođenjem antibiotika i vakcina u 20. vijeku, preživljavanje se znatno poboljšalo.[11] Ipak, upala pluća ostaje vodeći uzrok smrti u zemljama u razvoju, kao i među veoma starim, vrlo mladim i hroničnim bolesnicima.[11][13] Upala pluća često skraćuje period patnje kod onih koji su već blizu smrti i zbog toga je nazvana "starački prijatelj".[14]

Simptomi

[uredi | uredi izvor]

Simptome je prvi opisao Hipokrat (oko 460. p. n. e – 370. p. n. e). Glavni su simptomi teška groznica, visoka temperatura i glavobolja, praćeni kašljem i probadanjem u prsima.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ McLuckie A, ured. (2009). Respiratory disease and its management. New York: Springer. str. 51. ISBN 978-1-84882-094-4.
  2. ^ Leach RE (2009). Acute and Critical Care Medicine at a Glance (2nd izd.). Wiley-Blackwell. ISBN 978-1-4051-6139-8. Arhivirano s originala, 11. 1. 2023. Pristupljeno 9. 1. 2023.
  3. ^ a b Ashby B, Turkington C (2007). The encyclopedia of infectious diseases (3rd izd.). New York: Facts on File. str. 242. ISBN 978-0-8160-6397-0. Arhivirano s originala, 11. 1. 2023. Pristupljeno 21. 4. 2011.
  4. ^ a b "How Is Pneumonia Diagnosed?". NHLBI. 1. 3. 2011. Arhivirano s originala, 7. 3. 2016. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  5. ^ "Types of Pneumonia". NHLBI. 1. 3. 2011. Arhivirano s originala, 5. 2. 2016. Pristupljeno 2. 3. 2016.
  6. ^ "Pneumonia – Causes and Risk Factors | NHLBI, NIH". www.nhlbi.nih.gov (jezik: engleski). 24. 3. 2022. Arhivirano s originala, 21. 10. 2023. Pristupljeno 1. 10. 2022.
  7. ^ "Complications and Treatments of Sickle Cell Disease | CDC". Centers for Disease Control and Prevention (jezik: engleski). 12. 6. 2019. Arhivirano s originala, 23. 5. 2020. Pristupljeno 6. 5. 2020.
  8. ^ a b "How Can Pneumonia Be Prevented?". NHLBI. 1. 3. 2011. Arhivirano s originala, 7. 3. 2016. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  9. ^ a b "What Is Pneumonia?". NHLBI. 1. 3. 2011. Arhivirano s originala, 29. 2. 2016. Pristupljeno 2. 3. 2016.
  10. ^ a b "How Is Pneumonia Treated?". NHLBI. 1. 3. 2011. Arhivirano s originala, 6. 3. 2016. Pristupljeno 3. 3. 2016.
  11. ^ a b c Ruuskanen O, Lahti E, Jennings LC, Murdoch DR (april 2011). "Viral pneumonia". Lancet. 377 (9773): 1264–75. doi:10.1016/S0140-6736(10)61459-6. PMC 7138033. PMID 21435708.
  12. ^ Lodha R, Kabra SK, Pandey RM (juni 2013). "Antibiotics for community-acquired pneumonia in children". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 6 (6): CD004874. doi:10.1002/14651858.CD004874.pub4. PMC 7017636. PMID 23733365.
  13. ^ George RB (2005). Chest medicine : essentials of pulmonary and critical care medicine (5th izd.). Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. str. 353. ISBN 978-0-7817-5273-2. Arhivirano s originala, 11. 1. 2023. Pristupljeno 9. 1. 2023.
  14. ^ Eddy, Orin (Dec 2005). "Community-Acquired Pneumonia: From Common Pathogens To Emerging Resistance". Emergency Medicine Practice. 7 (12). Arhivirano s originala, 17. 9. 2011. Pristupljeno 9. 1. 2023.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Upala pluća
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Upala_pluća&oldid=3554214"