Slavonija

Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni grba Republike Hrvatske

Slavonija je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike Hrvatske.

Leži između rijeka Drave na sjeveru (granica sa Mađarskom), Save na jugu (granica sa BiH) i Dunava na istoku (granica sa Srbijom). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

Historija

Regija je prvotno bila dio Panonije, jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti Rimskog Carstva, naseljavaju je Slaveni. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne Vojvodine do Istočnih Alpa.

Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.^[1]

Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. one postaju dio Hrvatske Kraljevine. Godine 1091. regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća.
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bici na Mohačkom polju 1526. regija prelazi u vlast Osmanskog Carstva. Dana 12. marta 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege, fra Luka Ibrišimović je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.^[2] Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima 1699, dolazi pod Habsburšku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio Vojne krajine, pod upravom Ratnog vijeća u Beču. Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja 1867. dolazi u ugarski dio monarhije. Godine 1881. Vojna krajina se konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.^[3]

Nakon raspada Austro-Ugarske, Slavonija postaje dio Kraljevine Jugoslavije, gdje je od 1929. dio Savske banovine.^[4] Godine 1939, postaje dio Hrvatske banovine. Za vrijeme 2. svjetskog rata, spadala je u njemačku okupacijsku zonu Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar SFR Jugoslavije.

Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991, srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od Osijeka, Vinkovaca i sjeveroistočno od Županje (cijela Baranja, gradovi Vukovar i Ilok). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela Okučani i veći dio planine Psunj. U maju 1995, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne operacije Bljesak.

Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda (UNTAES) 1996, a 1998. vraćena je Hrvatskoj.

Stanovništvo

Apsolutna većina stanovništva su Hrvati, dok su Srbi najveća nacionalna manjina.

Etnički sastav po županijama

Virovitičko-podravska: 89,47% Hrvati, 6,08% Srbi, 0,27% Mađari, 0,25% Albanci, 0,10% Česi
Osječko-baranjska: 83,89% Hrvati, 6,73% Srbi, 2,96% Mađari, 0,65% Slovaci, 0,30% Romi, 0,29% Nijemci, 0,26% Albanci, 0,15% Slovenci, 0,12% Bošnjaci, 0,11% Crnogorci
Požeško-slavonska: 88,68% Hrvati, 5,54% Srbi, 0,92% Italijani, 0,90% Česi, 0,26% Mađari, 0,17% Albanci, 0,14% Slovaci
Brodsko-posavska: 93,98% Hrvati, 3,02% Srbi, 0,33% Romi, 0,21% Bošnjaci, 0,18% Ukrajinci, 0,16% Albanci
Vukovarsko-srijemska: 78,27% Hrvati, 11,45% Srbi, 1,00% Mađari, 0,88% Rusini, 0,65% Slovaci, 0,56% Bošnjaci, 0,24% Albanci, 0,23% Ukrajinci

U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011- živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13,5% (apsolutno za 171.199 osobe). ^[5]

Gradovi

Više od 14.000 stanovnika (2011)

Osijek (108.048 stanovnika)
Slavonski Brod (59.141 stanovnika)
Bjelovar (36.092 stanovnika)
Vinkovci (32.029 stanovnika)
Đakovo (30.092 stanovnika)
Vukovar (27.683 stanovnika)
Požega (26.248 stanovnika)
Virovitica (21.291 stanovnika)
Našice (16.224 stanovnika)
Nova Gradiška (15.833 stanovnika)
Slatina (14.819 stanovnika)

Manje od 14.000 stanovnika (2011)

Valpovo (12.327 stanovnika)
Županja (12.090 stanovnika)
Pleternica (11.323 stanovnika)
Beli Manastir (10.986 stanovnika)
Belišće (10.825 stanovnika)
Donji Miholjac (9.491 stanovnika)
Pakrac (8.460 stanovnika)
Otok (7.755 stanovnika)
Ilok (6.767 stanovnika)
Kutjevo (6.247 stanovnika)
Orahovica (5.792 stanovnika)
Lipik (2.258 stanovnika)

Također pogledajte

Reference

^ Alemko Gluhak (mart 2003). "Ime Slavonije" [Name of Slavonia]. Migracijske i etničke teme (jezik: Croatian). Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb. 19 (1): 111–117. ISSN 1333-2546. Pristupljeno 11. marta 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
^ Dino Mujadžević (juli 2009). "Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora" [The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources]. Povijesni prilozi (jezik: Croatian). Croatian History Institute. 36 (36): 89–107. ISSN 0351-9767. Pristupljeno 11. 3. 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
^ Branko Dubravica (januar 2002). "Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886" [Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886]. Politička misao (jezik: Croatian). Univerzitet u Zagrebu, Faculty of Political Sciences. 38 (3): 159–172. ISSN 0032-3241. Pristupljeno 10. aprila 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
^ Egon Kraljević (novembar 2007). "Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946" [Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)] (PDF). Arhivski vjesnik (jezik: Croatian). Hrvatski državni arhiv. 50 (50). ISSN 0570-9008. Pristupljeno 10. decembra 2010. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
^ Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991.–2001.

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Slavonija

Nedovršeni članak Slavonija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] Alemko Gluhak (mart 2003). "Ime Slavonije" [Name of Slavonia]. Migracijske i etničke teme (jezik: Croatian). Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb. 19 (1): 111–117. ISSN 1333-2546. Pristupljeno 11. marta 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

[Mujadžević-2] Dino Mujadžević (juli 2009). "Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora" [The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources]. Povijesni prilozi (jezik: Croatian). Croatian History Institute. 36 (36): 89–107. ISSN 0351-9767. Pristupljeno 11. 3. 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

[Dubravica-3] Branko Dubravica (januar 2002). "Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886" [Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886]. Politička misao (jezik: Croatian). Univerzitet u Zagrebu, Faculty of Political Sciences. 38 (3): 159–172. ISSN 0032-3241. Pristupljeno 10. aprila 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

[Kraljević-Razgraničenje-1947-4] Egon Kraljević (novembar 2007). "Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946" [Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)] (PDF). Arhivski vjesnik (jezik: Croatian). Hrvatski državni arhiv. 50 (50). ISSN 0570-9008. Pristupljeno 10. decembra 2010. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

[5] Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991.–2001.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) Bosne i Hercegovine (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.