Rimski most
Rimski most nalazi se na rijeci Bosni nedaleko od Ilidže na starom danas napuštenom putu, a odmah do magistrale koja vodi prema Blažuju. Rimski most je jedan od četiri stara kamena mosta na području Grada koji su još uvijek sačuvani. Ostala tri mosta su Šeher-Ćehajina ćuprija, Latinska ćuprija i Kozija ćuprija. Most se može vidjeti ako se vozi magistralnom cestom od Blažuja prema Ilidži. Nalazi se odmah pored puta, s desne strane.
Historija
[uredi | uredi izvor]Godine 1530. ovim krajevima je prolazio čuveni putopisac Benedikt Kuripešić i nije zabilježio ništa o ovom mostu. Međutim 20 godina kasnije Katarin Zeno piše o ovom mostu, i govori da je to kameni most sa sedam lukova na rijeci Bosni. Znači da je izgrađen poslije 1530. a prije 1550. godine. Ne zna se ništa o tome ko je naredio gradnju mosta niti ko ga je zidao. Most je obnavljan već polovinom 16. vijeka i moguće da je njegov obnovitelj bio veliki vezir Rustem paša Opuković, koji je sagradio jedan drugi most na rijeci Željeznici na Ilidži. Spominje se i da je obnovitelj mogao biti Gazi Ali-paša ili Semiz Ali-paša.[1]
Građevinsko-arhitektonske osobine
[uredi | uredi izvor]Most je izgrađen od klesanog kamena i oblikovan je kao niska polegla građevina na sedam lukova. Lukovi su visinski nešto niži na krajevima i rastu prema sredini, pa tako imamo karakterističan, blago ispupčen, oblik ovog mosta. Dužina mu iznosi oko 40 metara, a širina 4,5 metara. Postoji pretpostavka da je i u doba Rimskog carstva na istom tom mjestu stajao most i da je sadašnja građevina sazidana na temeljima prethodne (ipak to još uvijek nije dokazano). Ono što je dokazano je da je prilikom gradnje mosta materijal za gradnju uziman i sa kasno antičkih objekata čije su ruševine ležale u blizini, tako da možemo vidjeti i neke zanimljive antičke reljefe uzidane u građevinu. U nizvodnom korkaluku ugrađena je rimska spolija, kamena ploča na čijoj površini se nalazi plitki reljef, zbog čega se ovaj most u narodu često naziva i Rimskim mostom. O tom reljefu nema podataka u dostupnoj literaturi. Na reljefu je prikazana naga figura u stojećem položaju, lijeve noge prekrižene preko desne, sa desnom rukom podignutom iznad glave i lijevom rukom prekriženom preko grudi. Postoji velika mogućnost da je upravo zbog toga ovaj most prozvan Rimski iako je izgrađen za vrijeme Osmanskog carstva.[2]
Most je proglašen za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Rimski most (Most u Plandištu)". Sarajevo.travel. Pristupljeno 1. 3. 2022.
- ^ "Rimski most na Ilidži". Arhivirano s originala, 17. 7. 2017. Pristupljeno 6. 4. 2016.
- ^ "Rimski most na Ilidži" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]