Idi na sadržaj

Osciloskop

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tektronixov 2235A osciloskop u kasnim 1970-im.

Osciloskop (oscilacija + -skop), elektronski mjerni uređaj koji omogućava promatranje međusobne ovisnosti dva signala na fluorescentnom zaslonu katodne cijevi. Izumio ga je Karl Ferdinand Braun (1897). Elektronski snop nastaje u dijelu osciloskopa koji se naziva elektronski top, a sastoji se od grijača, katode i anode. Između katode i anode postoji jako električno polje. Katoda se zagrijava na visoku temperaturu koja uzrokuje izbacivanje elektrona. Elektroni ubrzani električnim poljem jure prema anodi. Anoda je izvedena u obliku cilindra kroz koji elektroni prolaze prema fluorescentnom zaslonu. Na mjestu udara elektrona u zaslon pojavljuju se svijetle točke. Najčešće se koristi za promatranje ovisnosti električnoga signala o vremenu (električni signali mogu biti i podaci o neelektričnim veličinama, prethodno pretvorenima u električne). Slika ovisnosti mjerenog signala o vremenu postiže se tako da se na vertikalne (os y) otklonske pločice katodne cijevi dovede prethodno pojačan i obrađen električni signal (mjerilo: V/cm), a na horizontalne (os x) otklonske pločice pilasti napon, koji omogućuje dobivanje tzv. linearne vremenske baze (mjerilo: s/cm). Ako se postigne da porast pilastoga napona počinje uvijek u istoj točki periodnog ili ponavljajućega mjerenog signala (sinkronizacijski postupak), na zaslonu se dobiva mirna slika tog signala.[1]

Primjena

[uredi | uredi izvor]

Osciloskop služi za ispitivanje nekog elektroničkog dijela za koji se smatra da je neispravan. Također služi za isprobavanje tek napravljenih električkih kola da bi se ispitivala njihova voltaža i dizajnerske greške. Pronalazi raznovrsnu primjenu u svim oblastima tehnike. Predstavlja elektronski instrument s univerzalnom primjenom. Osim posmatranja talasnog oblika signala, osciloskop pomoću baždarenih skala i preklopnika kojima se mogu precizno mijenjati kalibrirane vrijednosti vertikalnog (naponskog) i horizontalnog (vremenskog) koeficijenta skretanja, omogućuje posebno određivanje velikog broja parametara posmatranog signala. Osciloskopima se mogu posmatrati i neki signali nepravilnog oblika.

Podjela

[uredi | uredi izvor]

Postoji više vrsta osciloskopa, među njima:

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2021). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 2. 2. 2023.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]