Matterhorn

Matterhorn
Matterhorn
Monte Cervino, Mont Cervin
	Matterhorn
Najviša tačka
Visina	4.478 m
Istaknutost	1.040 m
Koordinate	45°58′35″N 7°39′30″E / 45.97639°N 7.65833°E
Ime
Etimologija	njem. Matte (ledina) i Horn (rog)
Geografija
	Matterhorn Lokacija u Švicarskoj
Lokacija	Valle d'Aosta ; Valais
Država	Švicarska ; Italija
Lanac	Peninske Alpe
Penjanje
Prvi uspon	Edward Whymper ; Charles Hudson ; Francis Douglas ; Douglas Robert Hadow ; Michel Croz ; Peter Taugwalder (otac) ; Peter Taugwalder (sin) (14. juli 1865)

Matterhorn (italijanski: (Monte) Cervino; francuski: Mont Cervin, Le Cervin) sa 4.478 m visine jedan je od najviših vrhova u Alpama. Zbog jedinstvenog izgleda i historijata pokušaja uspona na njegov vrh, Matterhorn je jedna od najpoznatijih planina na cijelom svijetu i jedan od zaštitnih znakova Švicarske.

Smješten je u valižanskim Alpama između Zermatta i Breul-Cervinije, na granici između Švicarske i Italije. Istočna, sjeverna i zapadna strana Matterhorna leže na švicarskoj teritoriji, dok je južna strana u Italiji.

Historija imena

Matterhorn se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1581. pod nazivom Mont Cervin. Kasniji dokumenti spominju Mons Silvanus i Mons Silvius. Njemačko ime Matterhorn prvi je put zabilježeno 1682. Pretpostavlja se da je samo ime Matterhorn izvedeno od riječi Matte, što znači livada uz rijeku ili luka i da se odnosi na livadu koja se nekada prostirala u proširenju doline na kojoj se danas nalazi selo Zermatt. Riječ Horn znači "rog".

U lokalnim dijalektima njemačkog jezika za Matterhorn se koristi izraz ds'Hore, koji, također, znači "rog".

Geologija

Zajedno s planinom Dent Blanche, Matterhorn suštinski geološki pripada tzv. donjem Ostalpinu, odnosno jednom dijelu istočnoalpskog pokrivača koji se tokom stvaranja alpskog gorja pomjerio prema zapadu. Sama planina sastoji se od dva sloja: donji dio (do kolibe po nazivu Hörnlihütte i lednika) pripada peninskom sloju i zapadnoalpskom pokrivaču, dok sam rog pripada pokrivaču Dent-Blanche.

Uspon na vrh

Već 1857. zabilježene su prve planinarske ekspedicije koje su pokušavale dostići vrh Matterhorna. Ove su ekspedicije startale uglavnom s italijanske strane. Englez Edward Whymper pri jednom takvom pokušaju pao je u provaliju duboku 60 m.

John Tyndall uspio je 1862. sa četiri vodiča stići do jugozapadnog ramena, koje se danas naziva Pic Tyndall. Zbog vrlo zahtjevnog terena ekspedicija se nakon dostizanja ove tačke vratila.

Whymper je također smatrao da je uspon tom linijom nemoguć. Stoga je pokušavao nagovoriti vodiča i prijatelja, Jean-Antoinea Carrela, da se na vrh pokušaju uspeti sa sjeverne strane, iz pravca Zermatta. Carrel je ipak insistirao na usponu iz pravca Italije.

U julu 1865. Whymper je sasvim slučajno saznao da se Carrel ponovo uputio na vrh s italijanske strane. Razočaran zbog "izdaje" prijatelja, Whymper se vratio u Zermatt i odmah počeo sakupljati grupu za uspon sa švicarske strane.

Dana 14. jula 1865. sedmočlana Whymperova grupa, kao prva u historiji, uspjela je dostići vrh Matterhorna. Whymper je bio prvi koji se uspeo na vrh. Nakon njega su se uspeli vodič Michel Croz iz Chamonixa, tri Engleza: svećenik Charles Hudson, lord Francis Douglas i D. Robert Hadow, te vodiči iz Zermatta Peter Taugwalder (otac) i Peter Taugwalder (sin). Na putu prema vrhu otkrili su grupu koju je vodio Carrel. Prilikom spuštanja Croz, Hadow, Hudson i Douglas skliznuli su preko sjevernog zida i poginuli na licu mjesta. Tri leša nekoliko dana kasnije nađena su na ledniku dok tijelo lorda Francisa Douglasa nije nađeno ni do danas.

Tri dana nakon Whympera i Carrelova grupa uspjela je dostići vrh. Pritom su se s italijanske strane prebacili preko zapadnog zida do grebena Zmutta (taj prolaz danas se zove Carrelova galerija).

Najveći broj uspona na Matterhorn do danas ima vodič Ulrich Inderbinen: uspeo se ukupno 371 put, a to mu je posljednji put uspjelo s 89 godina.

Uspon na Matterhorn izveli su zajedno Muhamed Šišić i Muhamed Gafić u julu 1971. Bio je to prvi bosanskohercegovački uspon na ovaj vrh.^[1]

Zanimljivosti

Poseban oblik Matterhorna inspirirao je fabriku čokolade Tobler za njihovu svjetski poznatu čokoladu Toblerone.

Godine 1950. grof Dino Lora Totino planirao je izgraditi žičaru iz italijanskog mjesta Cervinia do vrha Matterhorna. Alpski muzej u Zermattu je povodom tog plana skupio 90.000 potpisa ljudi koji su se protivili ovom planu i uputio protest italijanskoj vladi. Ova inicijativa imala je uspjeha te je Matterhorn proglašem zaštićenim prirodnim čudom.

Godine 1959. u Disneylandu u Kaliforniji izgrađena je kopija Matterhorna u omjeru 1:100.

Od 1865. više od 450 planinara izgubilo je život pri usponu na Matterhorn. To je više nego na bilo kojoj drugoj planini na svijetu.