Idi na sadržaj

Kirgiski jezik

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kirgiski jezik (kir. кыpгыз тили, кыргызчa, قىرعىزچا, قىرعىز تىلى) pripada porodici turkijskih jezika (kirgisko-kipčačkoj grupi). Uz ruski jezik službeni je jezik Kirgistana. Blizak je altajskoj grupi turkijskih jezika. Sličan je kazaškom jeziku.

Kirgiskim govori 3 miliona ljudi u Kirgistanu, Uzbekistanu, Kazahstanu, Tadžikistanu, Rusiji, Turskoj, Afganistanu, Pakistanu i Kini.

U službenoj je upotrebi prilagođena ruska ćirilica. Do 1928. pisalo se modifikovanim arapskim pismom, zatim se uvodi latinica koja je 1940. u skladu sa novom sovjetskom jezičnom politikom zamijenjena današnjom ćirilicom. Raspadom SSSR-a pokušalo se ponovo uvesti latinicu, što je potpomogla Turska, ali se od toga odustalo zbog finansijskih razloga. Kirgiska azbuka ima 36 slova od kojih se 6 pojavljuje samo u riječima stranog porijekla (В, Ф, Ц, Щ, Ъ, Ь):

ćirilica imena na kirgiskom arapsko pismo[1] transliteracija latinica
(1928–1940)
IPA
А a a ا A a A a /ɑ/
Б б бе ب B b B в /b/, [w], [v]
В в ве ۋ V v V v /v/
Г г ге گ
ع*
G g G g, Ƣ ƣ /ɡ/ [ʁ]
Д д де د D d D d /d/
Е е e ه E e E e /je/, /e/
Ё ё ё يو Yo yo Yo yo /jo/
Ж ж же ج J j Ç ç (Ƶ ƶ 1938-1940) /dʒ/
З з зе ز Z z Z z /z/
И и и ى İ i I i /i/
Й й ий ي Y y J j /j/
К к кa ك
ق*
K k K k, Q q /k/, [q], [χ]
Л л эл ل L l L l /l/
М м эм م M m M m /m/
Н н эн ن N n N n /n/
Ң ң ың ڭ Ñ ñ Ŋ ŋ /ŋ/
О о о و O o O o /o/
Ө ө ө ۅ Ö ö Ɵ ɵ /ø/
П п пe پ P p P p /p/
Р р эр ر R r R r /r/
С с эс س S s S s /s/
Т т те ت T t T t /t/
У у у ۇ U u U u /u/
Ү ү ү ۉ Ü ü Y y /y/
Ф ф эф ف F f F f /f/
Х х хa ح H h X x (H h 1928-1938) /χ/ (=/k/)
Ц ц це تس C c Ts ts /ʦ/
Ч ч че چ Ç ç C c /tʃ/
Ш ш шa ش Ş ş Ş ş /ʃ/
Щ щ щa - Şç şç Şc şc /ʃtʃ/, /ʃː/
Ъ ъ aжырaтуу белгиси - - - -
Ы ы ы ى İ i Ь ь /ɯ/
Ь ь ичкертүү белгиси - - - -
Э э э ه É é E e /e/
Ю ю ю يۋ Yu yu Yu yu /ju/, /jy/
Я я я يا Ya ya Ya ya /ja/, /jɑ/

Primjer

[uredi | uredi izvor]

Član 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima:

ćirilica arapsko pismo transliteracija bosanski
Бaрдык aдaмдaр өз беделинде жaнa укуктaрындa эркин жaнa тең укуктуу болуп жaрaлaт. Алaрдын aң-сезими менен aбийири бaр жaнa бири-бирине бир туугaндык мaмиле кылуугa тийиш. باردىق ادامدار ۅز بەدەلىندە جانا ۇقۇقتارىندا ەركىن جانا تەڭ ۇقۇقتۇۇ بولۇپ جارالات.۔ الاردىن اڭ-سەزىمى مەنەن ابئيىرى بار جانا بئرى-بئرىنە بئر تۇۇعاندىق مامئلە قىلۇۇعا تئيىش. Bardık adamdar öz bedelinde jana ukuktarında érkin jana teñ ukuktuu bolup jaralat. Alardın añ-sezimi menen abiyiri bar jana biri-birine bir tuugandık mamile kıluuga tiyiş. Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Kyrgyz alphabet, language and pronunciation". omniglot.com (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 3. 2018.