Idi na sadržaj

Bolest plavog jezika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bolest plavog jezika kod jaka sa vidljivim oteklim jezikom

Bolest plavog jezika - BPJ ili kataralna groznica ovaca (engleski: Bluetongue, latinski: febris catarrhalis ovium) je akutno virusno oboljenje pretežno ovaca, ali i koza, goveda, jelena i divljih preživara.

Javlja se enzootski, u vidu prirodno žarišnih infekcija a prenosi se hematofagnim insektima (komarci iz roda Culicoides, krpelji, obadi).

Bolest plavog jezika se nalazi na listi A OIE-a sa šifrom (A090).[1]

Uzročnik

[uredi | uredi izvor]
Virus plavog jezika

Uzročnik bolesti je virus plavog jezika iz porodice Reoviridae, roda Orbivirus kod kojeg je dosad identifikovano 24 serotipa.[2]

Rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]
Karta kretanja različitih serotipova virusa u Evropi od 1998.

Oboljenje je rašireno u više zemalja koje se nalaze u prostoru između 40° sjeverne i 35° južne geografske širine.[2] Virus plavog jezika je serološki identifikovan u regijama gdje je prisutan komarac Culicoides (npr. Afrika, Amerika, Australija, južna Azija i Okeanija), ali je virus kod klinički pozitivnih slučajeva izolovan samo u nekoliko zemalja. Od balkanskih zemalja prisutno je u Bugarskoj (od 1999.), u Makedoniji i SR Jugoslaviji (2001.g), a od 2002. i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.[3] Nakon dužeg perioda slabije aktivnost, bolest je ponovno registrovana u BiH i zemljama Jugoistočne Evrope krajem 2014. godine.[4]

Klinički znaci

[uredi | uredi izvor]

Stepen bolesti može biti od perakutnog do hroničnog sa mortalitetom od 2-30%. Virus plavog jezika uzrokuje vaskularno endotelijalno oštećenje koje za posljedicu ima edeme, kongestiju, krvarenje, cijanozu jezika ("plavi jezik"), iscjetke iz nosa, konjuktivitis, pobačaj, upalu i nekrozu. Period inkubacije je 4-6 dana, a temperatura je između 40,5-42 °C. Oboljele jedinke imaju poteškoće pri kretanju.[5]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Tipični klinički znaci ove bolesti omogućuju pozitivnu dijagnozu, posebno u područjima gdje je ova bolest endemična.[5] Izolacija virusa se vrši iz krvi (kod živih životinja) ili iz tkiva slezene, jetre, koštane srži, limfnih čvorova ili krvi iz srca (nakon obdukcije).[6]

Diferencijalno dijagnostički u obzir mogu doći[6]:

Liječenje i preventiva

[uredi | uredi izvor]
Prenosilac virusa, komarac iz roda Culicoides

Nema efikasnog lijeka ni tretmana. Preventiva bolesti se postiže karantinom, vakcinisanjem i kontrolom prenosnika bolesti.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 3. 2010. Pristupljeno 13. 5. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  2. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 8. 2001. Pristupljeno 13. 5. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  3. ^ http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0354-13200301379D&redirect=ft[mrtav link]
  4. ^ Ured za veterinarstvo BiH
  5. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 3. 2011. Pristupljeno 13. 5. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  6. ^ a b http://www.vef.hr/org/mbio/zaraze/pdf/Bolest%20plavog%20jezika.pdf[mrtav link]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]