Antička filozofija
Grčki filozofski sistem utemeljen je na principima racionalizma. Također, to je i filozofija subjektivnog idealizma gdje se daje primat ideji nad samom materijom. Ta filozofija je humanistička a njen koncept je utopijskog karaktera. U grčkoj filozofiji država je identičan pojam samom društvu (i ovo mišljenje će se zadržati sve do Ibn Halduna). Po Grcima država mora da postane oličenje općeg dobra, a opće dobro može da bude utemeljeno samo na univerzalnom principu pravde. Upravo je država bila jedan od predmeta istraživanja najvećih antičkih grčkih filozofa: Platona i Aristotela.
U zapadnoj tradiciji, antičku filozofiju su prvenstveno razvili Sokrat, Platon i Aristotel. Antička filozofija, međutim, uključuje i predsokratovce, helenističku filozofiju i rimsku filozofiju. Antička filozofija na Zapadu razlikuje se od srednjovjekovne filozofije, koja je bila pod velikim utjecajem kršćanstva i islama. Drevne filozofije iz ne-zapadnih tradicija, kao što su kineska ili indijska filozofija, često imaju jake etičke ili religijske brige koje su i danas glavni dijelovi tradicija.[1]
Kosmološko razdoblje
[uredi | uredi izvor]- Tales (624-547. p. n. e.)[2]
- Anaksimen (558-524. p. n. e.)
- Anaksimandar (610-546. p. n. e.)
Antropološko razdoblje
[uredi | uredi izvor]- Diogen Apolonjanin (oko 5.st. p. n. e.)
- Sokrat (469-399. p. n. e.)[3]
- Platon (427-347. p. n. e.)
- Aristotel (384-322. p. n. e.)
- Epikur (341-270. p. n. e.)
- Skepticizam
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Ancient Philosophy - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 16. 4. 2024.
- ^ "Ancient Greek Philosophy | Internet Encyclopedia of Philosophy" (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 4. 2024.
- ^ "Request Rejected". www.classics.pitt.edu. Pristupljeno 16. 4. 2024.
