Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine ustanovljena je Dejtonskim sporazumom. Prema tom sporazumu Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Naknadno, 8. marta 2000. međunarodnom arbitražom osnovan je i Brčko distrikt, samostalna administrativna jedinica koja ne pripada ni jednom od entiteta, a nad kojim suverenitet imaju institucije Bosne i Hercegovine. Teritorijalnu uređenje je definirano međunarodnim standardom ISO 3166-2:BA. Federacija Bosne i Hercegovine se dalje sastoji od kantona dok se oba entiteta sastoje od općina i gradova.^[1]

Ogromna većina stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine su Bošnjaci i Hrvati, dok su u Republici Srpskoj velika većina Srbi. Zbog velikih ovlaštenja koje imaju entiteti i političkih razlika između samih entiteta, Bosna i Hercegovina se često opisuje kao konfederacija.

Pregled

Ovakva adminstrativna podjela je rezultat četvorogodišnjeg rata koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine i etničkog čišćenja koje se sprovodilo na cijeloj teritoriji države. Dana 14. decembra 1995. potpisan je Dejtonski mirovni sporazum između Republike Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Republike Hrvatske, kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog Ustava Bosne i Hercegovine.

Novi ustav BiH uspostavlja 2 entiteta: Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine. Kasnije se uspostavlja i Brčko distrikt, koji je prvobitno pripadao i jednom i drugom entitetu (kao kondominij), do 4. august 2006, kada se nalogom Međunarodnog supervizora za Brčko ukidaju entitetski zakoni i prestaje pravni značaj međuentitetske linije na teritoriji distrikta.^[2]

Federacija Bosne i Hercegovine nastala je godinu dana ranije, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kojim je okončan bošnjačko-hrvatski sukob. Prvobitni cilj bio je podijeliti čitavu državu na kantone, jedinice lokalne samouprave koje bi imale značajnu autonomiju, međutim nakon dejtonskog sporazuma samo Federacija biva podijeljena na 10 kantona, dok Republika Srpska djeluje pod centraliziranom strukturom vlasti.

Prvi nivo

Dok državni nivo ima ograničen skup isključivih ili zajedničkih odgovornosti, entiteti imaju većinu ovlasti. I Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska kontrolišu većinu odgovornosti i resursa, svaka ima svoje ustave, predsjednike, parlamente, sudove, vlade, i premijere. Oni su u početku imali sve ovlasti jedne države. Od 1996. do danas veliki dio nadležnosti entiteta preneseno je na državni nivo. Oni sada upravljaju pitanjima državljanstva (entitetskog i državnog) i prvenstveno provode zakone, jer državnom nivou nedostaje ta sposobnost. Entiteti služe kao primarni nivo za distribuciju sredstava koja prikuplja država i nadgledaju značajan dio građanskih i političkih prava. Također imaju direktnu zastupljenost u institucijama na državnom nivou i u suštini imaju pravo veta na sve državne politike.^[3]

Ustavom ovih entiteta zagarantovana je ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Za ravnopravnost su zadužena posebna entitetska tijela: Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine i Vijeće naroda Republike Srpske, koji mogu blokirati usvajanje određenog zakona ukoliko on ugrožava vitalni nacionalni interes bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Unatoč prividnoj ravnopravnosti, postoje brojne stvari koje ukazuju na neravnopravnost: srpski član Predsjedništva BiH bira se samo sa teritorije Republike Srpske, dok se hrvatski i bošnjački biraju samo sa teritorije Federacije BiH. Također, građani BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici niti jednog od ta tri naroda, ne mogu biti birani ni u Predsjedništvo BiH ni u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Naziv	Vrsta	Glavni grad/sjedište	Površina (km2)	Stanovništvo (2013)	Etničke grupe
Federacija Bosne i Hercegovine	Entitet	Sarajevo	26.110,5	2.219.220	70,39% Bošnjaci 22,46% Hrvati 2,55% Srbi 4,60% Ostali
Republika Srpska	Entitet	Sarajevo (de jure) Banja Luka (de facto)	25.098,5	1.228.423	81,51% Srbi 13,99% Bošnjaci 2,41% Hrvati 2,09% Ostali
Brčko distrikt	Distrikt	Brčko	493	83.516	42,4% Bošnjaci 34,6% Srbi 20,7% Hrvati 2,4% Ostali

Drugi nivo

Federacija Bosne i Hercegovine je Vašingtonskim sporazumom podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. Vlada ima sve nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često zna doći do isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti.

Naziv	Vrsta	Glavno sjedište	Površina (km2)	Stanovništvo (2013)	Etničke grupe
Unsko-sanski kanton	Kanton	Bihać	4.125	273.261	90,02% Bošnjaci 3,09% Srbi 1,85% Hrvati 5,04% Ostali
Posavski kanton		Orašje	324,6	43.453	77,32% Hrvati 19,00% Bošnjaci 1,91% Srbi 1,77% Ostali
Tuzlanski kanton		Tuzla	2.649	445.028	88,2% Bošnjaci 5,3% Hrvati 1,6% Srbi 4,9% Ostali
Zeničko-dobojski kanton		Zenica	3.344,1	364.433	82,2% Bošnjaci 12,0% Hrvati 1,5% Srbi 4,3% Ostali
Bosansko-podrinjski kanton Goražde		Goražde	504,6	23.734	94,0% Bošnjaci 3,7% Srbi 0,1% Hrvati 2,2% Ostali
Srednjobosanski kanton		Travnik	3.189	254.686	57,58% Bošnjaci 38,33% Hrvati 1,19% Srbi 2,90% Ostali
Hercegovačko-neretvanski kanton		Mostar	4.401	222.007	53,29% Hrvati 41,44% Bošnjaci 2,90% Srbi 2,37% Ostali
Zapadnohercegovački kanton		Široki Brijeg	1.362,2	94.898	98,7% Hrvati 0,8% Bošnjaci 0,1% Srbi 0,4% Ostali
Kanton Sarajevo		Sarajevo	1.276,9	413.593	83,8% Bošnjaci 4,2% Hrvati 3,2% Srbi 8,8% Ostali
Kanton 10		Livno	4.934,1	84.127	76,79% Hrvati 12,96% Srbi 9,55% Bošnjaci 0,7% Ostali

Treći nivo

Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Država se sastoji od 143 općina, od kojih su 79 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 64 u Republici Srpskoj. Općine imaju Općinsko vijeće, načelnika i svoje službe, te uglavnom su smještene oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina, a one se djele dalje na mjesne zajednice.

Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svoja 34 službena grada. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između općinskog vijeća i vlade kantona ili entiteta.

Također pogledajte

Reference

^ "Administrativno-teritorijalno uređenje". mvp.gov.ba. Pristupljeno 2. 4. 2023.
^ "Nalog supervizora ukida entitetske zakone i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Brčko Distriktu". Office of the High Representative. 4. 8. 2006. Pristupljeno 24. 7. 2024.
^ Kapidžić, Damir (2021), "Subnational competitive authoritarianism and power-sharing in Bosnia and Herzegovina", Illiberal Politics in Southeast Europe, str. 79–99, doi:10.4324/9781003208327-5, ISBN 9781003208327, pristupljeno 29. 3. 2023

[ATU-1] "Administrativno-teritorijalno uređenje". mvp.gov.ba. Pristupljeno 2. 4. 2023.

[2] "Nalog supervizora ukida entitetske zakone i proglašava prestanak pravnog značaja međuentitetske granice u Brčko Distriktu". Office of the High Representative. 4. 8. 2006. Pristupljeno 24. 7. 2024.

[3] Kapidžić, Damir (2021), "Subnational competitive authoritarianism and power-sharing in Bosnia and Herzegovina", Illiberal Politics in Southeast Europe, str. 79–99, doi:10.4324/9781003208327-5, ISBN 9781003208327, pristupljeno 29. 3. 2023

[1]

[2]

[3]

p r u Bosna i Hercegovina po temama
Historija	Rani period Ilirik Srednjovjekovna historija Bosne i Hercegovine rana Bosna Bosanska Banovina Bosansko Kraljevstvo Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj Kraljevina Jugoslavija Drugi svjetski rat SFR Jugoslavija SR Bosna i Hercegovina Republika Bosna i Hercegovina referendum o nezavisnosti Rat u Bosni i Hercegovini Etničko čišćenje Genocid Opsada Sarajeva Bosna i Hercegovina
Geografija	Fauna Geologija Gradovi i općine Jezera Klima Okoliš Planine Regije (Bosna, Hercegovina) Rijeke Zaštićena područja
Administracija	Administrativna podjela Federacija Bosne i Hercegovine (Kantoni) Republika Srpska Brčko distrikt Agencije i institucije Izbori (CIK) Korupcija Oružane snage Parlamentarna skupština Zastupnički dom Dom naroda Policija Političke stranke Politika Predsjedništvo Predsjedavajući Članovi Sudski sistem Ustavni sud Sud Bosne i Hercegovine Ustav Vanjska politika Vijeće ministara Predsjedavajući Vladavina zakona
Privreda	Centralna banka Saobraćaj Telekomunikacije Turizam Valuta
Simboli	Grb Himna Ordeni, odlikovanja i medalje Zastava
Društvo	Demografija Etničke grupe Konstitutivni narodi Bošnjaci Hrvati Srbi "Ostali" Albanci Bosanci i Hercegovci Crnogorci Česi Italijani Jevreji Jugoslaveni Kinezi Mađari Makedonci Muslimani Nijemci Poljaci Romi Rumuni Rusi Rusini Slovaci Slovenci Turci Ukrajinci Jezici Ljudska prava Obrazovanje Ratovi Religija Seksualne manjine Sport Žene Pobačaj
Kultura	ANUBiH Arhitektura Bosanski jezik Državni praznici Kinematografija Književnost Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Kuhinja Mediji Radio Televizija Muzika Nacionalni spomenici Svjetska baština Umjetnost
Kategorija Portal:Bosna i Hercegovina

p r u Prvi nivoi administrativnih podjela evropskih država
Suverene države	Albanija Andora Armenija² Austrija Azerbejdžan¹ Bjelorusija Belgija Bosna i Hercegovina Bugarska Crna Gora Češka Danska Estonija Finska Francuska Grčka Gruzija¹ Hrvatska Island Irska Italija Kazahstan¹ Kipar² Latvija Lihtenštajn Litvanija Luksemburg Mađarska Malta Moldavija Monako Nizozemska Norveška Njemačka Poljska Portugal Rumunija Rusija¹ San Marino Sjeverna Makedonija Slovačka Slovenija Srbija Španija Švedska Švicarska Turska¹ Ukrajina Ujedinjeno Kraljevstvo Vatikan
Države s djelomičnim priznanjem	Abhazija² Gorski Karabah² Južna Osetija² Kosovo Pridnjestrovlje Sjeverni Kipar²
¹ dio teritorije ove države izvan je Evrope ² zbog političkih, kulturoloških i historijskih razloga smatra se evropskom državom iako je geografski u zapadnoj Aziji