KRIK I BIJES

William Faulkner
(1897. – 1962.)
William Faulkner

■ rođen i odrastao na američkom jugu;

■ zapravo se prezivao Falkner;

■ ime dobio po pradjedu - bio pustolov,

lukav i pametan; imao buran život i radio je
kao političar, financirao izgradnju
željezničkih pruga, bio je i pukovnik u
Građanskom ratu, plantažer i farmer i
pravnik, osnovao je grad Falkner, a u
poznim je godinama napisao hit “Bijela
ruža Memphisa”;

■ Williamov otac sve prodao te su se preselili;

William Faulkner

■ pradjeda je William doživljavao kao

velebnu figuru pa je o njemu i pisao u
ranim romanima o američkom Jugu;

■ veliki utjecaj na njega ostavile su i žene

– prvo mama Maud i baka Leila Butler;
obje su bile strastvene čitateljice, sjajne
slikarice i odlične fotografkinje;

■ dadilja koju je zvao Mammy, bila je

Afroamerikanka Caroline Barr te ga je
podizala od rođenja i brinula o njemu sve
dok nije napustio rodni dom, a pomogla
mu kasnije i u podizanju kćeri;
William Faulkner

■ Caroline je bila bivša robinja, završila je

za medicinsku sestru i imala presudni
utjecaj na pisca (sam priznao na njenom
sprovodu);

■ naučila ga je razlikovati dobro od zla te

je bila je odana obitelji kao da je rodila
četvoricu sinova Falkner;

■ strpljiva s Williamovom fascinacijom

politikom, osobito po pitanju
seksualnosti i rase - to je zapravo
obilježilo Faulknerovo pisanje;
William Faulkner

■ nije žmirio na sve što se oko njega

događalo, pozorno je promatrao fine nijanse
ljudskih karaktera, oprečnost Juga koji je s
jedne strane imao glamur i zabave, pravila
ponašanja, a s druge mnogo kostura u
ormaru;

■ stare vrijednosti s jedne strane, a istine s

druge – zato ga i danas smatraju divom
američke i svjetske književnosti;
William Faulkner

■ kao dijete preselio s roditeljima u Oxford

(država Mississippi), u kojem je s
povremenim prekidima boravio do kraja
života – ostavilo traga na njegovoj prozi;

■ iako je bio izrazito inteligentan, nije

maturirao;

■ mnogo je čitao (Verlaine, Rimbaud,

Dostojevski, Flaubert, Shakespeare,
Dickens, Wilde… );

■ napustio školu te radio u stolariji i

povremeno u djedovoj banci kao činovnik;
William Faulkner

■ zatim je upoznao Estelle Oldham,

popularnu djevojku u koji se zaljubio;

■ međutim, Estelle je zaprosio drugi prije

nego se na to odvažio William te je ona isto
i prihvatila jer joj je zaručnik ušao u
teritorijalne snage Havaja pa je uskoro
otplovio na dužnost;

■ nadala se da će se zaruke prekinuti, ali joj

je poslan zaručnički prsten, a njeni su
roditelji tražili da ga prihvati jer dolazi iz
ugledne obitelji te se pod pritiskom obitelji
ubrzo i udala;
William Faulkner

■ slomljena srca William se okrenuo prvo

alkoholu, ali je srećom sreo odvjetnika
Phila Stonea koji će mu postati mentor;

■ Stone, impresioniran Faulknerovom

poezijom, pozvao ga je da se useli kod
njega u New Heaven u Connecticut te je
njegovao Williamovu strast prema pisanju,
upoznao ga s djelima Jamesa Joycea, a
tajnica je prekucavala Faulknerove
rukopise i slala ih u magazine;

■ radio je i u kompaniji Winchester, jednoj

od najpoznatijih proizvođača pušaka;
William Faulkner

■ kao mnogo mladih i Williama je privlačio

rat koji je počeo u Europi pa je primljen
kao dobrovoljac u pilotsku školu
britanskog zrakoplovstva u Kanadi pred
kraj Prvog svjetskog rata;

■ htio je i prije u američku vojsku, ali su ga

odbili zbog visine (165 cm);

■ da bi se mogao upisati u britanske

Kraljevske zračne snage, malo je lagao -
promijenio je ime rodnog mjesta, datum
rođenja, prezime iz Falkner u Faulkner
kako bi zvučalo više britanski i pričao je
engleskim naglaskom;
William Faulkner

■ trenirao je u britanskim i kanadskim

bazama, završio u Torontu taman prije nego
je rat završio pa nikada nije bio u ikakvoj
opasnosti;

■ časno su ga otpustili, a on je kupio uniformu

i par krila koje je zakačio na nju iako
nikada nije sam pilotirao;

■ poslije, pretjerujući čemu je bio sklon,

pričao je ratne priče: o borbama, kako je
bio ranjen i zbog čega i dan danas osjeća
bolove, ali je imao dovoljno vremena da
napiše prvi roman, temeljen na vojničkim
iskustvima;
William Faulkner

■ 1926. g. izlazi prvi roman Vojnikova

plaća;

■ vratio se u Oxford kao ratni heroj, kao

veteran ste se upisao na fakultet, University
of Mississippi, pisao za studentske novine u
kojima su mu objavljene prve pjesme i
priče;

■ prva pjesma – Poslijepodne jednog fauna;

■ osnovao dramsku za koju je napisao

jednočinku koja nikada nije ugledala svjetla
pozornice;
William Faulkner
■ odustao je od fakulteta te je nekoliko
mjeseci radio u knjižari kao pomoćnik, dvije
godine u pošti Sveučilišta, kratko kao vodič
izviđača za Oxford Boy Scout, ali su ga
zamolili da zbog moralnih razloga da otkaz
(problem s alkoholom);

■ Stone je odnio izdavaču zbirku

Faulknerovih pjesama Mramorni faun
koja je jako brzo je tiskana - zbirku je
posvetio mami;

■ seli u New Orleans gdje je objavio nekoliko

eseja za lokalni magazin;
William Faulkner

■ teško pronalazi izdavače pa čim je uspio

prodati svoj prvi roman, odlazi u Europu;

■ kada se vratio sreo je Sherwooda

Andersona koji mu je postao prijatelj i
ušao je u književni krug koji se vrtio oko
književnog magazina The Double Dealer, a
u kojem je objavljivao i sami Hemingway;

■ Sherwood mu je dao i dobar savjet –

neka piše o rodnom Mississippiju jer taj
kraj poznaje najbolje i tako je Faulkner
počeo pisati o krajevima i ljudima svog
djetinjstva;
William Faulkner

■ razvio šaroliku gomilu likova koji su se

temeljili na stvarnim ljudima koje je
poznavao;

■ izmislio je okrug i gradiće koji su

identični kao njegov rodni kraj;

■ opisujući ljude, ali smjestivši ih u

izmišljeni kraj na njega je djelovalo
terapeutski jer nije morao paziti da se
nekome ne zamjeri te je mogao
progovoriti o svemu;
William Faulkner

■ postao je pisac poznat po vjernom i

točnom prikazu Juga i govora Juga;

■ fantastično je osvijetlio društvene

probleme kojim je Jug vrvio, a koje su
drugi pisci namjerno i nedovoljno hrabri
ostavljali u mraku;

■ on se usudio pisati o ropstvu, o

društvima zlatnih bijelih dječaka,
južnjačkoj aristokraciji;
William Faulkner

■ ponovo je sreo staru ljubav Estelle koja se

tada razvodila;

■ skupio je hrabrosti i rekao joj što mu je na

srcu te su se ubrzo vjenčali;

■ Estelle je ostala trudna dobili su kćer

Alabamu koja je rođena dva mjeseca prerano
i živjela je samo devet dana, a kasnije joj je
posvetio zbirku kratkih priča Ovih 13;

■ Estelle i William su se jako voljeli, ali su se i

jako svađali i puno pili;
William Faulkner

■ počeo je pisati i scenarije (Metro-

Goldwyn-Mayer, Paramount, 20th
Century Fox, Warner Bross…);

■ povremeno odlazi u Hollywood gdje

prepravlja uglavnom tuđe scenarije
(često prerade romana Ernesta
Hemingwaya);

■ upoznao kremu Hollywooda;

■ u tom razdoblju Estelle mu rodila kćer

Jill;
William Faulkner

■ William je doživio težak udarac kad je u

avionskoj nesreći poginuo njegov
najmlađi brat Dean - krivio sebe jer je
kupio jednokrilac;

■ potpuno slomljen u potpunosti se predao

alkoholu;

■ u Hollywoodu upoznao tajnicu Metu

Carpenter koja ga je malo trgnula te su
imali aferu koja je trajala 15 godina, a isto
je utjecalo na njegov odnos s kćerkom;
William Faulkner

■ kasnije upoznao studenticu Joan

Williams koja želi pisati, a već je dobila
nagradu za najbolju priču;

■ s njom ima aferu iako je ona samo

nekoliko godina starija od njegove kćeri,
a Estelle je bila bijesna kad je saznala da
je suprug opet vara;

■ ove dvije ljubavnice napisale su i roman o

vezi s njim;

■ imao brojne ljubavnice do kraja života;

William Faulkner

■ veleposlanik američke kulture u Europi,

Južnoj Americi i Japanu;

■ izabran za člana Američke akademije

umjetnosti;

■ nagrade: dva Pulitzera i dvije National

Book Awards;

■ dobitnik Nobelove nagrade za

književnost 1949.g. – trenutak kada je
dobio najveće priznanje za svoje
stvaralaštvo;
 Ulomak Faulknerova govora na
dodjeli Nobelove nagrade

Dame i gospodo,
osjećam da ova nagrada nije dodijeljena
meni kao osobi, nego mom radu –
cjeloživotnom radu u agoniji i znoju, ne za
slavu, ponajmanje za dobit, nego da stvorim
od materijala ljudskoga duha nešto što još
nije postojalo. Stoga mi je ova nagrada dana
na povjerenje…
… Tragedija je ljudskog roda današnjice opći
i sveprožimajući strah, toliko dugo prisutan
da smo čak naučili s njim živjeti. Više ne
postoje problemi duha. Postoji samo jedno
pitanje: Kada ću biti raznesen?
 Ulomak Faulknerova govora na
dodjeli Nobelove nagrade

Zbog toga su mladi koji danas pišu

zaboravili probleme ljudskoga srca u sukobu
sa samim sobom, što već samo može
rezultirati dobrim štivom jer je samo to
vrijedno pisanja, vrijedno agonije i znoja.
Pisac to mora ponovno naučiti. Mora
podučiti samoga sebe da je najosnovnija od
svih stvari biti uplašen; i kad to nauči, taj
strah treba zauvijek zaboraviti ne ostavljajući
mjesta u svojoj radionici ničemu osim starim
istinama srca – ljubavi, časti, samilosti,
ponosu, suosjećanju i žrtvi – starim,
univerzalnim istinama bez kojih je svaka
priča prolazna i osuđena na propast.
Dok to ne nauči, radi pod kletvom.
 Ulomak Faulknerova govora na
dodjeli Nobelove nagrade

… Sve dok to ponovno ne nauči, pisat će kao

da stoji i gleda propast čovječanstva. Ja
odbijam prihvatiti propast čovjeka…
… Odbijam prihvatiti kraj čovjeka. Vjerujem
da čovjek neće tek preživjeti, on će
pobijediti…
… Pjesnikov glas ne mora biti tek zapis
čovjeka, on može biti jedan od rekvizita,
stupova koji mu pomažu ustrajati i
pobijediti…
William Faulkner

■ volio i nije volio javnost; bio bi ljubazan i

mrgud;

■ anegdota da je odbio poziv Jackie

Kennedy za večeru: Dalek je to put da bih
jeo.

■ većinu je vremena potkraj života

provodio kod kćeri u Virginiji, a
posljednjih petnaestak godina života bio
je jako popularan;
William Faulkner

■ oporukom je ostavio rukopise i većinu

osobnih papira zakladi William Faulkner
Foundation pri University of Virginia;

■ pred kraj života često pada s konja te je

jedan takav pad bio koban te je preminuo
i 64. godini;

■ na pogrebu je bilo mnogo novinara, ali

obitelj je poručila: Dok ga ne pokopamo
on pripada obitelji. Poslije toga pripada
svijetu.
Stvaralaštvo

ROMANI:

■ Sartoris – saga o istoimenoj obitelji; opisuje svoj gradić i

kotar te ga to čini regionalnim piscem: prikazuje propast
aristokracije nakon američkog građanskog rata;

■ Krik i bijes – prikaz degeneracije i propasti aristokratske

obitelji Compson;

■ Kad ležah na samrti – Faulkner ga smatra remek-djelom;

govori o putu članova siromašne obitelji Bundren koji
tijelo preminule majke prevoze na daleko groblje kako bi
joj ispunili posljednju želju;
Stvaralaštvo

ROMANI:

■ Svetište – bestseller; progovara o silovanju i otmici mlade,

otmjene i izazovne žene Temple Drake koju siluje gangster
Popeye s kukuruznim klipom te s njom živi u bordelu u
Memphisu; prodor grčke tragedije u trivijalni
kriminalistički roman;

■ Svjetlost u kolovozu – u središtu je tragični lik Krista-

Sotone, heroja i zločinca Joe Christmasa koji je opsjednut
rasnom sviješću i samomržnjom zbog sumnje da ima
crnačke krvi; istodobno sadrži i najpotresniju ljubavnu
priču u Faulknerovu opusu te je prikaz otrovnoga bujanja
vjerskoga fanatizma; prikaz triju grijeha američkog Juga:
rasizma, vjerskog fanatizma i opsjednutosti porazom u
Građanskom ratu;
Stvaralaštvo

ROMANI:

■ Abšalome, sine moj – govori o trima obiteljima

američkog Juga, a u središtu je uspon i pad Thomasa
Sutpena u doba prije, tijekom i poslije Američkoga
građanskoga rata;

■ i dr.
Stvaralaštvo

■ u svojim najznačajnijim romanima bavi se istom

temom: sudbinom američkog Juga prikazanom u
propalim, nekad imućnim vlasnicima plantaža pamuka
te odnosom između bjelačkoga i crnačkoga
stanovništva;

■ temu osvjetljava s različitih strana donoseći tragične

slike materijalnoga i moralnoga sloma, ukazujući
kritički na procese koji se odvijaju na američkom Jugu;

■ služi se različitim književnim tehnikama: od

tradicionalnog pripovijedanja do struje svijesti,
polifonije glasova, poetskih komentara, flashbackova
koji su rezultat halucinogenog poremećaja percepcije;
Stvaralaštvo

OSTALA ZNAČAJNA DJELA:

■ Zaselak, Grad, Palača (trilogija o usponu

beskrupulozne obitelji);

■ Uljez u prašinu;

■ i mnoga druga djela;

Pokreni video!
KRIK I BIJES
■ naslov romana citat je iz petog čina Shakespeareova
Macbetha: Život je priča / koju idiot priča, puna
buke i bijesa, / a ne znači ništa;

■ mjesto i vrijeme radnje: na jugu Sjedinjenih

Američkih država u izmišljenom gradu Jeffersonu u
državi Mississippi između 1910. i 1928. godine;

■ tema: prikaz degeneracije i propasti obitelji

Compson uklopljen u povijest američkog Juga;
tragično propadanje aristokratske obitelji;

■ modernistički roman te klasik američke

književnosti;
■ vrsta: psihološki roman, roman struje svijesti;

■ sadržaj: osiromašena obitelj Compson (roditelji, tri

brata i sestra) živi u (izmišljenom) gradiću
Jeffersonu; ljubav koju ne dobivaju od roditelja,
daje im služavka Dilsey koja je ujedno i crnkinja;

■ sastavljen od četiriju dijelova, a u svakom se prate

zbivanja tijekom jednoga dana (7. travnja 1928., 2.
lipnja 1910., 6. travnja 1928., 8. travnja 1928.), a
povezuje ih zajednička tema – povijest obitelji
Compson;

■ nema kronološkog reda;

■ svaki dio romana ispričan iz druge perspektive i
različitom književnom tehnikom: prva su tri
dijela ispričana iz perspektive svijesti triju članova
obitelji, a četvrti pripovijeda njihova stara služavka;

■ likovi iznose vlastita viđenja i sjećanja na iste

događaje, ali potpuno različitim književnim
tehnikama;

■ upravo u tome je vidljivo kako roman daje prikaz

propasti djece obitelji Compson;
PRVI DIO (7. travnja 1928.) – Benjy:

■ prvi dio romana ispričan je iz perspektive dječje

svijesti;

■ prate se zbivanja na Benjyjev 33. rođendan i

njegova svijest;

■ on je mentalno retardirana osoba na razini

trogodišnjaka;

■ gluhonijemi idiot koji svoje reakcije i uzbuđenja

izražava zavijanjem, stenjanjem i jaukanjem;
PRVI DIO (7. travnja 1928.) – Benjy:

■ Benjy hoda s Lusterom (slugom koji traži svoj

novčić), gleda igrače golfa, odlazi do rijeke, vraća
se s Lusterom kući, a po povratku vidi Quentinu s
nekim cirkusantom;

■ dolazi do stare služavke Dilsey koja mu je priredila

rođendansku tortu, a onda ga odvode u kuću gdje je
bolesna majka i ljuti Jason koji naporno radi i smeta
u Benjyjev plač;

■ tijekom cijelog dana Benjyju asocijativno naviru

sjećanja;
PRVI DIO (7. travnja 1928.) – Benjy:

■ posebno mjesto u sjećanjima zauzima njegova

sestra Caddy koja je prema njemu izrazito nježna; u
njoj vidi utočište od svojih strahova i problema;

■ on ne razlikuje prošlost i sadašnjost;

■ tri strasti: vatra, igralište za golf i sestra Caddy;

■ u tekstu su naznačene mračne tajne obitelji: kraj

afere ujaka Mauryja s gđom. Patterson, Caddyn
gubitak nevinosti, njen brak i razvod, Benjyjeva
kastracija te smrt njegova oca Jasona i brata Quentina;
PRVI DIO (7. travnja 1928.) – Benjy:

■ Benjy se s 18 godina iskrao iz dvorišta te je

pokušao silovati susjedovu djevojčicu nasred ulice,
pred očima njezina oca;

■ nakon toga ga je Jason dao kastrirati, a nakon

majčine smrti šalje ga u umobolnicu;

■ događaji se nižu po načelu slobodnih asocijacija,

a ispričani su iz perspektive nekoga tko zna što
se dogodilo, ali ne i zašto se to dogodilo;
DRUGI DIO (2. lipnja 1910.) – Quentin

■ u drugom dijelu prati se jedan, posljednji dan u

životu harvardskog studenta, intelektualca
Quentina, Benjyjeva najstarijeg brata;

■ Quentin je odlučio počiniti samoubojstvo, ali

njegova svijest se razlikuje od Benjyjeve pa je taj
dio romana napisan tehnikom struje svijesti;
najprije posjećuje urara, a zatim se vozi tramvajem
izvan grada, susreće djevojčicu zbog koje završi na
sudu (mislili su da je želi oteti, a on joj pomagao da
se vrati kući); susreće prijatelje i poznanika Geralda s
kojim se sukobljava, a prijatelji mu pomažu; vraća se
tramvajem u grad, dolazi u svoju sobu, skida
zaprljanu odjeću i izlazi;
DRUGI DIO (2. lipnja 1910.) – Quentin

■ u potpunosti opsjednut moralnim padom svoje

sestre Caddy; nije se mogao nositi s njenim
gubitkom nevinosti koji poistovjećuje s gubitkom
obiteljske časti te činjenicom da je zatrudnjela s
drugim i zato će i izvršiti samoubojstvo;

■ glavni karakterni simbol etičkih principa

tradicionalnog humanizma u obitelji;

■ iako je prošlost razlučiva od sadašnjosti,

struktura je, također, nelinearna pa se ovo
poglavlje drži za najkompliciranije;
DRUGI DIO (2. lipnja 1910.) – Quentin

■ Quentin pati od teške depresije i na granici je

ludila te je on još nepouzdaniji pripovjedač nego
njegov brat Benjy;

■ prisjeća se obitelji, naročito oca alkoholičara i

sestre;

■ opsjednut je idejom južnjačkog viteštva te

nevinosti koje njegov otac ne shvaća ozbiljno;
zgrožen sestrinim promiskuitetom želio bi preuzeti
njene grijehe;
DRUGI DIO (2. lipnja 1910.) – Quentin

■ ocu govori da je počinio incest, pokušavajući ju

opravdati, no on mu ne vjeruje;

■ ubija se, nesposoban da se nosi s nemoralom

svijeta oko sebe;
TREĆI DIO (6. travnja 1928.) – Jason

■ u središtu su radnje Jason, Quentina (sestrina

kćer) u majka, a radnjom je posebno naglašeno
propadanje obitelji;

■ pripovijeda se u 1. licu (govorne misli), iz

perspektive Jasona, Benjyjeva starijega brata;

■ doznajemo o prošlosti obitelji te što se zbivalo dan

prije Benjyjeva rođendana;

■ Jason radi u dućanu (ne vlastitom), a živi u kući s

majkom, Benjyjem i Quentinom;
TREĆI DIO (6. travnja 1928.) – Jason

■ njegovo izlaganje je sirovo, on je realist,

proračunat, pokreću ga materijalni motivi;

■ sve vara kad je u pitanju novac (novac što Caddy

šalje kćeri uzima za sebe);

■ negativan prema Benjyju, poslao bi ga u cirkus;

ČETVRTI DIO (8. travnja 1928.) – služavka Dilsey

■ ispričan iz perspektive sveznajućeg

pripovjedača;

■ radnja se odvija na Uskrs;

■ prati se jedan dan u životu crnačke obitelji koja

radi na imanju Compsonovih;

■ Dilsey je stara služavka koja je na njihovu imanju

jako dugo i poznaje obiteljsku prošlost;
ČETVRTI DIO (8. travnja 1928.) – služavka Dilsey

■ u ovom poglavlju motivi iz prošlosti obitelji, koji su se

prethodno pojavljivali kao dijelovi sjećanja triju
njezinih članova, dobivaju svoje pravo mjesto i
značenje;

■ Dilsey odvodi Benjamina u crnačku crkvu, a Jason

otkriva da je Quentin pobjegla s cirkusantom i uzela
novac što joj ga je slala majka;

■ paralelno su prikazane misa te Jasonova neuspješna

potjera;

■ roman završava tako što se Dilsey, Benjy, Luster i Jason

kočijom vraćaju kući;
■ svaki brat u romanu ima svoje poglavlje: Benjy
je mentalno zaostao, Quentin je inteligentan,
senzibilan, obožava sestru, a Jason je proračunat,
hladan i mrzi sestru;

■ sestra Caddy simbolično je u središtu djela, ali

nema svoje poglavlje; do kraja ostaje tajnovita i
psihološki nerazjašnjena; doživljavamo je kao žrtvu
odnosa unutar obitelji i kao bludnicu;

■ ljudska priroda obilježena je biologijom (krv,

naslijeđe), sudbinom (kao u grčkoj tragediji),
kršćanstvom (čovjek kao palo biće) i predajom
(čovjek kao dio zajednice koja mu je potrebna da bi
preživio).